Hrvatski građani nemaju naviku mijenjati lozinke, nisu svjesni internetskih prijetnji i žele bolju edukaciju kako bi spriječili internetske napade, sažetak je to istraživanja koje je danas predstavila Hrvatska udruga banaka u Zagrebu.
Internet nam pruža puno mogućnosti da se izrazimo, a da primatelj poruke koju šaljemo ne dobije pravu informaciju o našem identitetu. Postoje i servisi koji odlaze korak dalje od toga, poput kanadskog Kika, aplikacije za razmjenu poruka, koja pruža još veću anonimnost i otvara opasnosti koje s time stižu.
U vremenu kada je digitalni identitet i prisutnost na društvenim mrežama temelj poslovnog, ali i društvenog života, nije tako lako zadržati privatnost osobnih podataka na razini. Možda to i nije toliko teško koliko ljude ne dira činjenica da možda s nepoznatim osobama dijele intimne i privatne informacije. Igor Rinkovec i ja kroz šalu smo nekoliko puta spomenuli kako je Facebook danas doista postao Pokédex za ljude te, ako nas zanima nešto o nekome, uglavnom sve možemo doznati na 'fejsu'. Tako smo zaključili kako bi bilo zanimljivo istražiti koliko informacija možemo pronaći na internetu o nepoznatoj osobi (isključivo legalnim radnjama). Žrtva? Kornelija Vukasović!
Koji se sve scenariji mogu dogoditi nakon što otkrijete svoje osobne podatke na internetu - bilo putem e-maila, bilo putem kakve usluge? To žele rasvijetliti HAKOM i Fakultet elektrotehnike i računarstva koji su kreirali aplikaciju "Kalkulator privatnosti" kako bi građani dobili uvid u moguće opasnosti koje vrebaju na internetu.
Kada je prije nekoliko dana učiteljica petoga razreda stavila svoju fotografiju na Facebook, s natpisom na kojemu navodi da želi svojim učenicima, u sklopu edukacije o sigurnosti na internetu, pokazati koliko ljudi zapravo može vidjeti jednu fotografiju, nije računala na jednu stvar - na internet. Internet, odnosno, njegove zajednice poput Reddita, dale su "lekciju" koju učenici, ali ni učiteljica, zasigurno neće zaboraviti. No, krenimo redom.
Većina nas je čula i čitala o tragičnim događajima koji su se prije nekoliko dana odvijali u Vojniću. Zahvaljujući medijima, o tome znamo gotovo sve – pa čak i prije no što su stigla prva svjedočanstva, znali smo tko je od glavnih aktera prije nesretnih događaja bio s kime u vezi, koje su nacionalnosti, tko je od njih bio i kada u krivolovu, kakvu su glazbu slušali, na koja su mjesta izlazili, o čemu su razmišljali nekoliko sati prije događaja, tko je lajkao čiji status... Lajkao status? Tako je, tehnologije su itekako promijenile način izvještavanja o događajima, stoga su mnoge od tih informacija "pokupljene" - s Facebooka.
U Netokraciji već desetljeće radimo 'hibridno', malo od doma, malo iz ureda, ali kako će izgledati tržište rada u kojem i velike tvrtke i startupi rade tako - gdje to nije ni opcija, nego osnova posla?
Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).
Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.
