Retro Social Media: 2007., godina kada smo shvatili da društvene mreže imaju smisla!

Retro Social Media: 2007., godina kada smo shvatili da društvene mreže imaju smisla!

Oni koji se bave društvenim mrežama vjerojatno već znaju da su u tijeku prijave za SoMo borac, nagrade za najbolje projekte na Facebooku, Twitteru, Instagramu, ali i u mobilnom svijetu. Tim povodom razgovarali smo s dijelom žirija kako bismo otkrili točan trenutak u kojemu su shvatili da će društvene mreže biti važan dio strategije mnogih brendova. Bilo je zabavno prisjećati se samih početaka društvenih mreža, a sudeći prema izjavama sugovornika, svi su se ključni trenutci dogodili uglavnom oko 2007. godine.

2007. bila je godina u kojoj su mnogi otkrili društvene mreže. A vi?
2007. bila je godina u kojoj su mnogi otkrili društvene mreže. A vi?

Oni koji se bave društvenim mrežama vjerojatno već znaju da su u tijeku prijave za SoMo borac, nagrade za najbolje projekte na Facebooku, Twitteru, Instagramu, ali i u mobilnom svijetu. Tim povodom razgovarali smo s dijelom žirija kako bismo otkrili točan trenutak u kojemu su shvatili da će društvene mreže biti važan dio strategije mnogih brendova. Bilo je zabavno prisjećati se samih početaka društvenih mreža, a sudeći prema izjavama sugovornika, svi su se ključni trenutci dogodili uglavnom oko 2007. godine.

Tako se Nebojša Grbačić prisjetio jedne hladne noći u spomenutoj godini, kada Facebook još nije niti imao fan stranice, nego samo profile. Naime, Nebojša je tada radio kao dnevni urednik portala Jutarnji.hr i otvorio je profil za navedeni medij na Facebooku, kako kaže, kao test.

Malo po malo, ručno sam odobravao “frendove” i shvatio da će u jednom trenutku Facebook postati mjesto gdje ćete ljudima moći “prodavati” linkove, odnosno savršena platforma za medije koji žive od klikova i koji na društvenim mrežama mogu raditi genijalne stvari, poput prijenosa uživo ili objave breaking vijesti. Par stotina tisuća fanova i klikova kasnije, san je postao stvarnost.

Facebook, sredstvo za komunikaciju s prijateljima

Davor Runje iz agencije Drap sjeća se Božića iste godine, kada su ga posjetili prijatelji iz Brazila, nakon čega je počeo intenzivnije koristiti Facebook kako bi ostao u kontaktu s prijateljima sa svih strana svijeta.

Tamo me apsolutno fascinirala viralnost igrice Friends for Sale koja je u samo mjesec dana prešla put od pokretanja do milijun korisnika. To me je inspiriralo da smislim sličnu mehaniku za Životinjsko carstvo, ekipa iz Kraša je prihvatila ideju kao inovativan marketing i tako je nastao Drap.

Sanja Vale iz Gingerneta 2007. je godine poznavala tek nekolicinu osoba koje su “visile” na Myspaceu, povremeno je čitala blogove, s prijateljicama se dopisivala preko Yahoo Messengera. A onda je došao Facebook.

Nije me osobno privlačio sve do jeseni iste godine kada su odjednom svi bili na njemu i biti na “fejsu” je itekako imalo smisla. Tada sam se prvi put zaposlila u jednoj turističkoj grupaciji i sjećam se tih prvih sastanaka na kojima je točka dnevnog reda bio Facebook. Svi smo znali da ga treba na neki način iskoristiti jer „naši klijenti su na njemu“ i posvuda se pisalo o stranim brendovima koji izlaze na Facebook, ali jednostavno bilo je teško naći pravi način kako komunicirati i dosegnuti cilj i od svega imati jasni benefit. A onda se odjednom sve ubrzano počelo razvijati i za brendove je postalo bitno da zajašu val društvenih mreža…

Prvotne sumnje u isplativost

I Netokracijin Ivan Brezak Brkan je od početka 2007. na Twitteru, a kaže kako se tijekom tog ljeta i do kraja godine vidjelo se da će društvene mreže itekako utjecati na razvoj budućeg poslovanja. Naime, kako je Facebook još od kraja 2006. bio globalno dostupan, brendovi su počeli eksperimentirati, a utjecaj je bio toliki da je Ivan sredinom 2007. za Bug napisao prvi veliki članak o posvećen tada još novom – Facebooku.

Sve do 2010. sumnjalo se u izravnu isplativost, što je meni na kraju dokazala Kolektiva. Naime, toga smo dana objavili prvu ponudu za Kolektivu, kojoj smo radili strategiju društvenih mreža. Iako smo očekivali da će inicijalne reakcije biti dobre – i bile su – nakon što nisu prestale jenjavati tjedan za tjednom znao sam da zaista, ali zaista možemo vidjeti direktnu korist od Twittera i Facebooka te još bitnije – dokazati ih.

Prijave za SoMo borac nagrade do 10. rujna!

Sjećate li se i vi prvoga trenutka kada ste shvatili da će društvene mreže postati toliko relevantne? Podijelite priču s nama, a ako ste i sami sudjelovali u jednoj od značajnih kampanja na društvenim mrežama od tada, svakako se prijavite za SoMo nagradu – u sklopu “društvenog” dijela birat će se najbolja Facebook stranica, Twitter ili Instagram profil, blog koji se rado čita, internetski video godine, društveno-mrežni miks, a proglasit će se i community manager godine. Požurite, prijave su moguće do 10. rujna!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    08. 09. 2013. u 9:50 pm Odgovori

    Jos jedan vid hrvatskog egoizma i dodjeljivanja nagrada onima koji to zapravo organiziraju.
    Dok najjace je dok se prica po panelima i raspravama o tome kako trebamo se ugledati na zemlje poput Finske, Danske i slicnih. Sta reci? :=) Bas me zanima tko ce odnijeti nagrade. ps. ne govorim da nema kvalitetnih stvari vec o nacinu dodjeljivanja tih nagrada

  2. Pero

    Pero

    09. 09. 2013. u 7:48 pm Odgovori

    Socijalne mreze imaju smisla uglavnom samo osnivacima i njihovim financijerima. I tako dok narod gubi tamo dragocjeno vrijeme, doticni se voze avionima i broje milijarde

    • Ivan

      Ivan

      09. 09. 2013. u 11:09 pm Odgovori

      Nitko narod ne tjera da budu na drustvenim mrezama, tako da drustvene mreze su korisne onoliko koliko si dopustis da ti budu korisne. (kao i sve u zivotu)
      Npr. mozes napraviti posao od toga, a mozes cijele dane sjediti na njima i nista ne postici. U svakom slucaju dobro su donijele. Pa samo pogledaj reforme u pojedinim drzavama koje su se dogodile, a izazvane su bile na drustvenim mrezama. Isto tako koriste se za razne tipove komunikacija s prijateljima iz cijeloga svijeta (koliko si samo sms-ova ustedio) itd itd. A ima i ta druga strana drustvenih mreza gdje su zapravo zloupotrebljavaju njihova uporaba sto nije nimalo cudno jer ipak ljudi smo pa pojedinci vole da budu drugaciji od onoga sto im sustav nalaze.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Sponzorirano

Još ne primate kartice? Uvjerite se sami zašto bi trebali uz Visinu besplatnu inicijativu

U 2022. posve je jasno: kartično plaćanje ključna je stavka za poslovanje malih i srednjih poduzetnika. No, samo ta konstatacija ne znači mnogo ako u isto vrijeme ne komuniciramo kako vam konkretno to može pomoći u privlačenju novih kupaca. Skupili smo za vas dovoljno razloga, a jedan od najbitnijih je i taj da kroz inicijativu Digitalna Hrvatska imate pravo isprobati kartično plaćanje besplatno pola godine!

Intervju

Kako je jedan Riječanin kao srednjoškolac postao YouTube guru JavaScripta?

Činjenica da se mučio s učenjem programiranja za Adriana je bila ključna da u sebi otkrije poziv i talent za podučavanjem, a to ga je dovelo do vlastitog biznisa koji razvija na YouTubeu i izvan njega.

Kolumna

Isplati li se uložiti skoro 5000 eura u polaganje UX certifikata?

Za skoro 5000 eura možete kupiti polovni auto, otići na putovanje iz snova, otplatiti manji kredit ili pokrenuti manji posao. Biste li platili toliko za profesionalnu edukaciju?

Izvještaj

Sabol iz New Yorka poručio: U Hrvatskoj možete doći do 50 zaposlenika, ali za 50 milijuna dolara morate ići u Ameriku

Američka dijaspora okupila je u New Yorku predstavnike različitih generacija hrvatske tehnološke i startup scene kako bi se povezali i dogovorili konkretne korake kojima im mogu pomoći da bi skalirali poslovanje i postali globalno uspješni, poput spajanja s kupcima, partnerima i ulagačima.

Netokracija Podcast

Kako je Ana Urlić nakon 30-e karijeru iz politike prebacila u programiranje!

Ana Urlić netokratima je poznata prvenstveno kao bivša voditeljica Odjela za online komunikacije Vlade Republike Hrvatske i aktivistkinja, tako da bi ste se mogli iznenaditi kad doznate da je - postala programerka!

Najava

Iako ih se tome ne uči, inženjeri imaju izbora: Voditi programere ili programirati, pitanje je!

Ne nalaze svi zadovoljstvo u vođenju ljudi, tim manje ako su se školovali da razmišljaju samo o kodu i tehnologiji. Kako onda, ako ne znate što vas čeka - ni jeste li za to - otkriti što bi bila prava karijerna odluka za vas?