Responzivan web dizajn u 2014.: Što misle domaći stručnjaci?

Responzivan web dizajn u 2014.: Što misle domaći stručnjaci?

U posljednjih nekoliko godina smo se našli usred još jedne velike web revolucije. Kao što smo nekad radili značajnu tranziciju u svijet kontroliran CSS-om, tako danas radimo ništa manje značajnu tranziciju u responzivni svijet. Dok su najveće svjetske agencije prigrlile RWD i velikom brzinom razvijaju responzivne tehnike, čini se kako domaće agencije tu prilagodbu rade sporije. Razgovarao sam s nekim istaknutim kolegama o tome kako se snalaze u responzivnom svijetu i što mogu savjetovati kolegama dizajnerima i developerima.

rwd
Domaći stručnjaci daju praktične savjete za izradu RWD stranica.

U posljednjih nekoliko godina smo se našli usred još jedne velike web revolucije. Kao što smo nekad radili značajnu tranziciju u svijet kontroliran CSS-om, tako danas radimo ništa manje značajnu tranziciju u responzivni svijet. Dok su najveće svjetske agencije prigrlile RWD i velikom brzinom razvijaju responzivne tehnike, čini se kako domaće agencije tu prilagodbu rade sporije.

Razgovarao sam s nekim istaknutim kolegama o tome kako se snalaze u responzivnom svijetu i što mogu savjetovati kolegama dizajnerima i developerima.

Dizajnirajte u duhu weba

Neopisivo je važno dizajnirati u duhu weba, kao što nam je prošle godine u Zagrebu na FFWD.PRO konferenciji pričao jedan od najvećih svjetskih web stručnjaka, Jeremy Keith.

Jedan od najvažnijih principa responzivnog dizajna je takozvani mobile first pristup, prema kojem dizajn i razvoj stranica kreće od najmanjih rezolucija, prema najvećima. Davor Tomić iz deviantART-a, pokretač Facebook grupe Web Designers Hrvatska preporuča:

Uvijek krenite od najuže verzije weba. Raspolaganje vrlo ograničenim prostorom prisilit će vas da dobro razmislite o tome koja rješenja su najučinkovitija, a koji sadržaji najvažniji.

Kako bismo bili u skladu s duhom weba, moramo se pobrinuti i za fleksibilnost stranica i rezolucijsku neovisnost. Davor nastavlja:

Dodajte novi ‘breakpoint’ — granicu nakon kojih se raspored elemenata na web stranici mijenja — samo onda kad trenutni layout više ne funkcionira. Nemojte unaprijed određivati breakpointe sukladno dimenzijama ekrana trenutno popularnih telefona i tableta jer je to strategija koja u stvarnom životu (zbog velikog broja Android tableta i telefona najrazličitijih dimenzija ekrana) ne funkcionira, a vas nepotrebno ograničava u dizajniranju.

Dizajnirajte oko sadržaja

Dizajniranje u duhu weba znači i dizajniranje takozvanom content out metodom. Marko Dugonjić iz agencije Creative Nights, koja je nedavno radila na raza.hr, opisuje svoja iskustva:

U početnoj fazi projekta istražujemo kako komunicirati naručiteljevu ponudu. Čest je slučaj da interni izrazi i unutarnji ustroj tvrtke nisu razumljivi posjetiocima. Tada prevodimo (pre)stručne sadržaje na jednostavniji i razumljiviji jezik, što zahtijeva i određeni angažman naručitelja. Kroz zajedničku suradnju dogodi se i uzajamna edukacija — mi učimo o poslovnim potrebama, a naručitelji uče da posjetioce moraju postepeno uvesti u svoj stručan svijet.

Stavljanjem naglaska na sadržaj i na prioritete posjetioca, dolazimo do vrlo jasnih ciljeva. Dugonjić nastavlja:

Slijedi dizajn tipografije. Fokusiramo se na čitljivost više nego na dojmljivost. Bez obzira na veličinu ekrana — veličina slova, prored i dužina linije teksta moraju ostati harmonični, pa kada na određenoj širini ekrana, dužina linije postane preduga — uvedemo novi breakpoint i prilagodimo omjere. Jednostavno! Izrada responsive web sučelja na ovakav način prati prirodni slijed i integralna je komponenta svih prethodnih aktivnosti.

Prilagodite proces

Izrađivati stranice u responzivnom duhu znači prilagoditi kompletan proces izrade. Taj se proces uvelike promijenio u proteklih par godina. Umjesto prezentiranja statičnih skica, u modernom procesu se puno češće klijentu na testiranje daju funkcionalni prototipovi. Testiranja u prirodnom okruženju, web pregledniku, daju puno bolje rezultate. Evo što o modernom procesu izrade kaže Emanuel Blagonić iz Blagonic Brothers:

Proces se promijenio u smjeru da sve rjeđe koristimo Photoshop, osim za definiranje osnovnih smjernica dizajna (po rezolucijama) te ‘elements collage’, a većinu ostaloga radimo direktno u HTML-u. To konkretno znači da smo danas brži u produkciji weba nego što smo bili prije godinu dana. S druge strane, možemo se više posvetiti osmišljavanju sučelja web stranice, interakcije s posjetiteljima te na kraju krajeva, povećati vrijednost web stranice za klijenta.

Emanuel i Lucijan Blagonić (Snimila Marina Filipović Marinshe)
Emanuel i Lucijan Blagonić govore o promjeni procesa izrade stranica. (Snimila Marina Filipović Marinshe)

Emanuelov brat i partner Lucijan Blagonić naglašava i ulogu educiranja klijenta, često zanemarenu u procesu izrade stranica:

To svakako podrazumijeva i dodatnu edukaciju klijenta, no kako klijent izrezanu (op. ur. ovo je žargonizam) stranicu može doživjeti tek u pregledniku (na bilo kojem uređaju), lakše je objasniti koncepte kao što su custom tipografija, optimizacija, interakcija — te na koji način će isti imati utjecaj na finalno rješenje.

Ako se pak nađete u situaciji gdje postojeće neresponzivne stranice morate prilagoditi u responzivne, mobile first pristup zamijenite desktop down sustavom. Vanja Bertalan iz web.burze objašnjava iskustvo svog tima nakon uspješne prilagodbe popularne Coolinarike:

Bez obzira što smo kod izrade desktop verzije postavili vrlo dobar grid sustav i informacijsku arhitekturu, morali smo proći sve predloške i napraviti svojevrsni ‘reverse-engineering’ kako bismo došli do suvislog rješenja koje pokriva sve tipove uređaja. Konkretno, napravili smo analizu posjećenosti i ‘user flowa’, korištenja stranica prema tipovima uređaja i rezolucijama, modifikaciju ‘grid’ sustava i automatsko preslagivanje grida na temelju širina ekrana i tipova uređaja, i reviziju svakog pojedinačnog predloška. Dosta vremena smo potrošili i na specifičnosti implementacije oglasa ovisno o tome pristupa li se stranici s desktopa, tableta ili telefona.

Educirajte se i prihvatite nove tehnologije

Ivan Nikolić
Ivan Nikolić savjetuje korištenje prednosti popularnih preprocesora.

Biti u korak sa trendovima i tehnologijama na webu je od neizmjerne važnosti i u opisu je posla svakog web dizajnera. Upravo je praćenje tih tehnologija ono što će vam pomoći u unapređivanju procesa izrade i uvelike olakšati i ubrzati posao. Primjerice, modularan kod, OOCSS i CSS preprocesori će vam biti od velike pomoći u svakom responzivnom projektu. Ivan Nikolić iz Trikodera, tvrtke koja je nedavno uz pomoć Creative Nightsa u promet pustila novu, responzivnu verziju Njuškala, naglašava:

Ako ste u mogućnosti, iskoristite prednosti popularnih preprocesora poput Sass-a ili LESS-a. Prednosti koje nude, poput ugnježđivanja selektora i media queryja, dosta olakšavaju održavanje projekata, bez obzira radite li samostalno ili u timu, i pružaju vam mogućnost lakše modularizacije vašeg koda. Pokušajte primijeniti principe OOCSS-a, SMACSS-a ili BEM-a. Nijedan nije savršeno rješenje za modularan kod, no svaki od njih ima nešto što vam definitivno može pomoći na duge staze.

Nadalje, kao profesionalni web dizajneri i developeri imamo mogućnost, ali i obavezu, da unapređujemo svoju zajednicu. Nikolić nastavlja:

Web dizajneri i developeri imaju privilegiju ogromne, otvorene riznice znanja. Sudjelujte u Twitter razgovorima, Facebook grupama, mailing listama ili ‘open source’ projektima i bilježite “komadiće znanja” koje zajednica dijeli. Ako se nađete u situaciji da morate klijentu objasniti zašto je određeni pristup idealan za njegov posao ili projekt, imat ćete čime potkrijepiti vaše mišljenje.

Iako ovaj članak nudi svega par savjeta i zagrebao je samo površinu nekih od problema, vjerujem da vas može inspirirati i vrlo dobro usmjeriti. Savjeti koje ste pročitali darovani su vam od strane nekih od najkompetentnijih domaćih web stručnjaka, koji govore iz bogatog vlastitog iskustva. Učiti od najboljih – sigurna je oklada.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.