Ratko Mutavdžić: Od 'cloud' blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Ratka Mutavdžića prvi put sam upoznao prije deset godina kao evangelista za digitalne platforme u Microsoftu koji je kasnije postao i nacionalni Technology Officer tog tehnološkog diva za Hrvatsku. Uz to, jedan je od rijetkih geekova u Hrvatskoj koji je redovito i kvalitetno pisao blog o tehnološkim temama.

Zagrebu nedostaje kafić-workhub

Ne čudi stoga da je upravo on ovih dana preuzeo ulogu regionalnog Technology Officera Microsofta za srednju i istočnu Europu, ali i da, naravno, novu poziciju obavlja – od kuće.

Ratko ističe kako mu promjena u radnoj dinamici, koju je donijela pandemija, nije teško sjela, jer već godinama radi van ureda, od kuće ili na poslovnom putovanju. Dapače, vjeruje da tip rada kakvim se on i digitalna industrija bavi traži drugačiji koncept prostora, što je tema o kojoj smo pričali na Netokracija Podcastu s arhitektom Damjanom Geberom.

Vjerujem da bi za naš tip poslovanja i komunikacije s korisnicima bilo daleko bolje da imamo drugačije koncepte prostora u kojem komuniciramo s korisnicima i partnerima. Na primjer, u Berlinu je ured u središtu grada i ima svoj kafić u prizemlju – otvoren za bilo koga, u zgodnom i funkcionalnom prostoru koji je namijenjen za kolaboraciju i stvaralaštvo. Think “coffee – startup – workhub – meeting place” model kakvog je nažalost u Zagrebu nemoguće pronaći.

Ovih dana, Ratko se kroz rad na daljinu i dalje bavi cloud tehnologijama, ali s drugačijim prioritetima.

Svi znaju za cloud, ali mnogi i dalje nisu sigurni što s njim

U razgovoru navodi kako je još prije nekoliko godina, kad je preuzeo ulogu direktora za cloud za regiju, priča oko “oblaka” bila prilično nova za mnoge korisnike, posebno velike tvrtke. Danas je cloud poznat termin.

Gomila pitanja oko mogućnosti, kapaciteta, prikladnosti, dostupnosti i slično bila je uobičajena, a pitanje sigurnosti je bilo na prvom mjestu. Danas je cloud zapravo mainstream – svi kreću od toga kako iskoristiti cloud za svoje poslovanje i gotovo da nema scenarija u kojem se ne može koristiti. Cloud je općeprihvaćen, postoji odlično razumijevanje njegovih mogućnosti i mislim da smo svi zajedno odlično odradili taj dio posla.

Unatoč tome, nova regulativna pravila poput, primjerice, GDPR-a, kao i poslovne prilike, postavile su nove izazove u tome kako koristiti cloud rješenja koja su trenutno zadovoljavajuća što se tiče same tehnologije:

Danas se postavljaju neka nova, specifičnija pitanja vezana uz politike i regulative, principe uporabe i upravljanja podacima, identitetima ili servisima. Mislim da je ovo sljedeći logični korak razvoja tržišta, pa tako i ova nova rola. Danas gotovo niti ne pričamo o tome što tehnologija može napraviti, nego što bi trebala i kako to napraviti, poštujući privatnost, sigurnost, transparentnost i sukladnost s određenim pravilima. Eto, to je nekako opis novog radnog dana – s tehnologijom smo otišli daleko, pitanje je kako je najbolje ispravno iskoristiti.

Microsoft je godinama bilo u velikoj prednosti u srednjoj i istočnoj Europi, pa tako i Hrvatskoj, zahvaljujući snažnoj lokalnoj prisutnosti. Za razliku od konkurenata u cloud rješenjima, poput Amazona, Microsoft je imao ljude na terenu. Unatoč tome, Amazon Web Services i slična rješenja osvojila su značajan dio posebno nove generacije tehnoloških tvrtki. To smo vidjeli i po primjeru tvrtki kao što je Sofa Score, čiji je CTO Josip Stuhli u intervjuu za Netokraciju otkrio kako obožava AWS, iako danas to rješenje nije prikladno njihovim izazovima.

Kad nudi rješenja za startupe, Microsoft mora biti pragmatičan – poput njih

Kad su u pitanju upravo takve tehnološke tvrtke – posebno startupi – Ratko smatra da Microsoft mora biti pragmatičan poput samih startupa:

Proveo sam neko vrijeme radeći sa startupima i oni su uglavnom vrlo pragmatični – ako već netko nešto koristi i to radi, zašto mijenjati, barem u početku. No, uvijek koriste sve mogućnosti koje im pojedini provideri nude kako bi smanjili troškove ili imali druge prednosti. Mislim da svi veliki cloud provideri imaju sličan pristup – dokazati da je njihova platforma baš najbolja za određeni scenarij koji startup (ili druga organizacija) želi realizirati, i tu danas ulazimo stvarno u specifičnosti platforme, jer ako gledate na primjer virtualne strojeve (infrastrukturu), sve je to vrlo slično za sličnu cijenu.

S obzirom da je cijena ista, Ratka ističe kako je jako bitno uz kvalitetnu uslugu ponuditi i program koji pomaže startupima da postanu veliki.

Od toga da im možemo dati vrijedne besplatne resurse na početku (iz te perspektive nikada nije bilo jeftinije imati startup) pa sve do povezivanja s korisnicima ili finalizacije investicija (na primjer kroz M12 Venture Capital). Svima je ovo otvoreno, uključivo našim i regionalnim startupima. U različitim oblicima, Microsoft for Startups funkcionira u regiji već više od 10 godina i vrijedi iskoristiti sve mogućnosti. Danas se startupi određuju za platforme prema specijalističkim mogućnostima (Kubernetes orkestracija? Alati za umjetnu inteligenciju? Data management? CD/CI integracija? Podrška za open source?), ali isto tako gledaju da su što više neovisni jer i oni i korisnici sve više razmišljaju u multicloud opcijama.

Ratka sam stoga pitao kako se Microsoft danas bori protiv globalne konkurencije čija su rješenja dostupna kroz preglednik, pri čemu najviše ističe hibridni oblak:

Microsoft je naučio da je jedino konstantan razvoj prikladan za održavanje na tržištu. Mi uvijek želimo biti bolji – dobra konkurencija vas pogoni da se i dalje razvijate i tražite svoju priliku na tržištu. Mislim da svi cloud provideri imaju odličan prostor za rast, mijenjajući postojeće “on-premise” ili lokalne paradigme pohrane podataka u servise nove generacije. Microsoft također ima vjerojatno najbolje end-to-end platforme za razvoj hibridnog oblaka gdje poštujemo želju korisnika za pohranom podataka i uspostavom servisa ili u javnom ili u hibridnom/privatnom oblaku, što slijede i drugi konkurenti. Osobno mislim da nismo niti otvorili sve scenarije primjene i slijedi posao, ne dokazivanja tehnologije, nego razumijevanja što se može napraviti u složenim rješenjima – iskoristiti platformu.

Najveći izazov u prihvaćanju Microsoft hibridnog ili javnog oblaka i dalje nisu konkurenti, već osobne predrasude pojedinaca prema takvom rješenju:

Najveći izazov su osobni stavovi pojedinaca koji neutemeljeno kvalificiraju ili diskvalificiraju pojedina tehnološka rješenja bez kvalitetnog pristupa analizi mogućnosti i rizika. Mijenjanje percepcija je uvijek teško i zahtjeva dosta argumentiranog truda, ali i otvorenijeg i javnijeg rada profesionalaca u industriji, mijenjajući mitove o tehnologiji i mogućnostima koje postoje i danas.

“Microsoftov Office se ne prodaje kako bismo na njemu samo pisali dokumente”

Za one koji prate razvoj web aplikacija sigurno je bilo zanimljivo pratiti kako je Microsoft prilagodio svoj set uredskih alata. Od desktop aplikacija, poput Excela, koji je moj otac devedesetih koristio za izradu prvih tablica za tvornicu u kojoj su se bavili tekstilom, Microsoft Office 365 – ističe Ratko – je morao nadrasti svoje korijene kako bi ga danas koristile tvrtke poput Rimac Automobila:

Na primjer, zgodno mi je kad danas uspoređuju Microsoft Office 365 s drugim alatima na tržištu – Office je davno prestao biti dobar bold i italic i danas su to snažne platforme za zajednički rad s ugrađenom sigurnošću i udruživošću s organizacijskim pravilima (compliance). Office se više ne prodaje zato što u njemu možete napisati dokument, već zato što je organizacijski alat za postizanje ciljeva koje organizacija ima – na način koji to organizacija očekuje, a koji je transparentan, siguran i u skladu s vrijednostima i vizijom organizacije.

Pojednostavljeno, ako želite potpunu kontrolu nad informacijama koje se stvaraju i dijele u vašem informacijskom prostoru onda je to moguće – od klasifikacije podataka do upravljanja dijeljenjem do upravljanja sigurnošću. Svijet je kompliciraniji od bold, italic, print mogućnosti od prije 20 godina i to je ono što nas čini vodećima na tržištu.

Govoreći o Microsoft Officeu kao alatu za suradnju, bilo je neizbježno spomenuti posljedice COVID-19 na nove navike u radu na daljinu. Ratko smatra kako će udaljeni rad, koji je danas aktualna tema, ostati s nama:

Pojavljuje se potreba za novim “pravilima” i razumijevanjem kako to funkcionira, ali više nitko stvarno ne brine ako vam u poslovnom sastanku sudjeluju djeca ili kućni ljubimci, sve su to normalne stvari danas. Ljudi rade kako i od gdje već mogu i mislim da su svi zahvalni da to funkcionira i da nam “novi normalni” život ide dalje. Ponekad se i sam iznenadim da se uključim u sastanak i zaboravim da sam u običnoj majici s nekim printom, a s druge strane su mi korporativni korisnici, no ljudima je ionako bitnije što znaš, nego jesi li otrčao nabaciti košulju na brzinu prije sastanka.

700 postotni rast Microsoft Teamsa u 30 dana

A globalna pandemija itekako je utjecala i na korištenje Microsoftovih Office alata, ali i Microsoft Teamsa:

Ne da smo primijetili promjene, nego smo predvodili ogroman rast uporabe cloud alata, od Officea 365, Teamsa, Azure platforme, Dynamicsa, zapravo bilo čega što je vezano za cloud. Cloud je najbolje i najbrže rješenje za udaljeni rad i odjednom su svi shvatili i zahtijevali da se njihovo poslovanje, ali i život prebace u online okruženje. Promjene su masovne, od recimo 700% rasta Microsoft Teamsa u roku od mjeseca dana ili potrebe da se online pristup školama i sadržajima, zajednički rad i videokonferencije za škole omoguće za sve preko vikenda jer u se u ponedjeljak nastavlja škola. Možda zvuči jednostavno, ali kad imate 400.000 korisnika u jednoj zemlji za koje treba složiti infrastrukturu, onda je cloud jedini izbor.

Ratko ističe kako je pandemija samo ubrzala prihvaćanje cloud rješenja u korporacijama kojima su zbog pitanja kvalitete, sadržaja i troškova upravo ona bila logičan izbor. Najviše ga je zainteresiralo kako su promjene dogodile i tamo gdje smo najmanje očekivali – u državnoj upravi:

Sad odjednom možete i bez pečata i dodatnih papira i možete ih poslati elektroničkom poštom, što pokazuje da u državnoj upravi postoji ogroman potencijal za (digitalnom) promjenom. Nažalost, trebala nam je pandemija da se to ubrzano primijeni, a proveli smo nebrojene godine objašnjavajući da je to logičan i jedini ispravan put birokraciji koja je to neprestano komplicirala. Evo, sada se pokazuje da nam slijedi nov napor koji je možda nevjerojatan, a to je spriječiti tu istu birokraciju da se vrati na staro, jer… sad tu već možete ubaciti bilo koji razlog za to.

Nova normala dovodi i novu produktivnost

Kad sam Ratka pitao smatra li da je pandemija zaista ubrzala digitalnu transformaciju, objasnio je kako ne postoji jednostavan odgovor.

Pandemija je ovdje pomogla, ali i odmogla jer su neke stvari napravljene u najboljoj namjeri, ali nisu sukladne s principima i pravilima koje smo si postavili u neko prethodno vrijeme – pogledajte samo paniku oko privatnosti i prijenosa podataka. Želja je pomoći, ali bez edukacije građana i razumijevanja što se i zbog čega radi, stvari postaju složenije ili gotovo nemoguće. Tada čak i primjena naprednih tehnologija (sjetite se Andrije) postaje upitna.

Složeno pitanje – imamo tvrtke koje su to iskoristile, ali i one koje koriste digitalne alate, ali su i dalje spore i birokratizirane kao što su bile. Najbitniji faktor ovdje je ipak želja za promjenom te upravljanje istom – morate promijeniti procese u organizaciji, ali i općenito kulturu organizacije za bilo kakvom promjenom, uključivo digitalnu transformaciju. Tek potom razmišljate o tome kako vam digitalni alati mogu pomoći i kako s njima ostvariti ciljeve koje ste si zacrtali.

Novi regionalni Technology Officer Microsofta za regiju stoga zaključuje kako je vjerojatno da ćemo raditi više, jer radimo doma, a da ćemo efekt nove produktivnosti tek vidjeti:

Jesmo li zbog toga učinkovitiji ili samo stvaramo dodatni šum u kanalu? Vidjet ćemo. Hoćemo li se vratiti na staro? Prilično nemoguće. Ali živimo u novom svijetu u novim okolnostima pa učimo i prilagođavamo se najbolje što možemo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Veliki intervjui

“Kao Engineering Manager nisam izgubio dodir s inženjerstvom, naprotiv – naučio sam još više”

Kako izgleda posao Engineering Managera kad radiš za tvrtku koja nezaustavljivo raste saznali smo od Antonia Krističevića. Prošle je godine postao EM u Fonoi, tvrtki koja je prva na svijetu razvila cloud platformu za automatizaciju obračuna poreza na globalnoj razini.

Digitalni mediji

Uloženo je 280 milijuna eura u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate najnovijeg istraživanja HUDI Digitalni AdEx za 2023. godinu.

Startupi

Kako vam HR i financije olakšavaju rast, otkriva Infobipov CBO

Infobipov Chief Business Officer Ivan Ostojić podijelio je iskustva iz procesa skaliranja hrvatskog jednoroga te što im je pomoglo da rast učine održivim.

Startupi

Stižu bolja vremena za SaaSove! Paddleov CMO savjetuje kako ih iskoristiti

Od Paddleovog Chief Marketing Officera na konferenciji SaaStanak 2024 saznali smo kako prebroditi ova neizvjesna vremena na tržištu.

Startupi

Što smo dosad saznali o hrvatskim SaaS tvrtkama? 60% ispitanika navodi da su profitabilni!

Polovica hrvatskih SaaS tvrtki iz istraživanja postoji manje od 5 godina, otprilike jednako toliko ih ima manje od 1 milijun eura ponavljajućeg godišnjeg prihoda (ARR), a 80 % njih ima manje od 50 zaposlenih.

Novost

Korisnici Revoluta u Hrvatskoj od sada mogu ulagati i u obveznice

Revolut, financijska aplikacija s više od 40 milijuna korisnika diljem svijeta, svojoj je investicijskoj ponudi u Hrvatskoj dodala obveznice.