SofaScoreov CTO je dokaz da u Hrvatskoj - iako vrlo teško - možete naučiti skalirati rješenje za 20 milijuna korisnika
Mario Poje

SofaScoreov CTO je dokaz da u Hrvatskoj – iako vrlo teško – možete naučiti skalirati rješenje za 20 milijuna korisnika

Kako raditi s 20 milijuna korisnika nećete naučiti ni na jednom hrvatskom fakultetu, a i rijetki ovdašnji developeri uopće imaju priliku za to. No, SofaScoreovom CTO-u Josipu Stuhliju, koji se upravo time bavi svakoga dana, izazov je to zbog kojeg je vlastite "mašine" morao optimizirati da im rade bolje od Amazonovog 'clouda'

Iako nisu planirali, nakon što im je došao poziv na Career Speed Dating, Josip Stuhli, kao CTO, i Ivan Bešlić, kao suosnivač uspješne hrvatske tvrtke SofaScore koja se bavi praćenjem sportskih rezultata u stvarnom vremenu, odlučili su otići na FER-ovo upoznavanje studenata i poslodavaca.

Morate imati na umu da na većinu ovakvih događaja idu prvenstveno predstavnici ljudskih resursa, čiji je to i posao, ali dvojac iz SofaScorea zanimalo je kako će to izgledati. Nisu ništa očekivali niti posebno smišljali, već su jednostavno htjeli pričati sa studentima, potencijalnim budućim članovima svog tima.

Niti su FER-ovci očekivali suvlasnika i CTO-a tvrtke čije rješenje koristi 20 milijuna korisnika.

Prvi im je razgovor protekao ležerno, ali kako se dotad nisu posebno promovirali na tržištu rada, zaključili su kako bi možda bilo bolje da se ipak predstave. Ivan bi predstavio sebe, Josipa kao CTO-a i objasnio što rade. Na to je najčešće sljedeće pitanje bilo: “I vi ste iz Hrvatske?

Josip navodi kako su mnogi godinama mislili da su iz Velike Britanije, jer tvrtka zaista izgleda kao strana tehnološka platforma s odličnim engleskim. Čak i kad bi netko shvatio da “ima nešto u Hrvatskoj”, mislili bi da se radi o podružnici, ne sjedištu. Kad su mnogi FER-ovci koji vole sport shvatili da pričaju s vlasnikom i tehničkim direktorom tvrtke čiju aplikaciju koriste zadnjih pet godina, reakcija je bila – oduševljenje i znatiželja!

Mario Poje

“Kako uopće dobiješ rezultat u aplikaciji? Kako nakon toga radite s 20 milijuna korisnika?” samo su neka od pitanja koja su dobili, a odgovor je očit, koliko i izazovan:

Praksa.

Kao što su Josip i Ivan morali u praksi naučiti kako se predstaviti na Career Speed Datingu, tako su i u praksi morali naučiti kako razviti i skalirati rješenje za milijune korisnika – korak po korak, rezultat po rezultat, peak po peak!

Uostalom, Josip je u SofaScore došao upravo kroz oglas na fer2netu, jer ga je zanimalo skaliranje…

“Pola terabajta podataka dnevno koje treba spremiti – i kasnije analizirati”

Josip ističe kako im je u održavanju sustava za 20 milijuna korisnika jako bitna suradnja između timova, kako onih koji rade rješenja za, primjerice, iOS i Android, tako i backend tima. U navođenju brojki, vidi se da je ponosan na ono što su uspjeli postići.

Iz Firebase Analyticsa se uveze oko pola terabajta sirovih anonimiziranih podataka o tome kako se aplikacija upotrebljava – dnevno – što je zapravo oko 200 terabajta anonimiziranih podataka godišnje koje čuvamo barem tri godine kako bismo temeljem njih mogli učiti i razvijati nove machine learning modele. Svaki put kad dobijemo novog korisnika, pokušavamo kroz oko dva tjedna razumjeti je li on za nas kvalitetan korisnik i potom optimiziramo akviziciju novih korisnika. Učenjem kvalitete korisnika uspjeli smo zadržavanje korisnika dvostruko povećati, ali to u praksi znači pola terabajta podataka dnevno koje treba preuzeti, obraditi, spremiti – i kasnije analizirati!

Kao što su osnivači SofaScorea Zlatko Hrkać i Ivan Bešlić u srednjoj razvijali blogove, tako je i Josip s prijateljem u srednjoj krenuo u izradu softvera i raznim “projektićima”, kako ih opisuje. Priznaje kako su kao svi klinci bili mladi, nadobudni i pomalo bahati tako da su, primjerice, kad su čuli koliko tvrtke naplaćuju izradu softverskih riješenja za državu pomislili – mi bismo to mogli za 100 puta manji iznos! Mislili su da su najbolji, a kasnije, kako iskreno priznaje:

U praksi shvatiš da nemaš pojma ni o čemu. U SofaScoreu sam završio, jer sam se javio na oglas na fer2netu. Iz ove perspektive, i ja i osnivači smo imali sreću i našli smo se. Oni su bili vrlo fleksibilni, što je meni odgovaralo, a mene je osim programiranja zanimao rad sa serverima.

Bila je 2012. i čim se pojavila prilika da Josip preuzme servere, koji će kasnije biti ključni za skaliranje rješenja, to je učinio. U početku su se prebacili na Amazon Web Services koji je bio u začetcima, jer je Josip – kao i danas – zaista vjerovao u cloud rješenja!

Čim bi krenula utakmica, promet na SofaScoreu povećao bi se ne za 20 posto, već… 20 puta. Josip se morao snaći, jer u Hrvatskoj nije mogao potrebno znanje naučiti niti na faksu niti od drugih tvrtki koje su mahom razvijale rješenja za druge i nisu imale toliko korisnika:

Radilo se o idealnom slučaju za upotrebu cloud rješenja i upravo tako sam učio. Znao sam koncept, ali nisam imao prakse pa sam morao isprobavati, čitati po forumima i ići na konferencije kako bih shvatio što drugi ljudi koriste. Primjerice, jedan prijatelj mi je radio u startupu u SAD-u pa sam ga pitao što oni rade tako da smo upravo kroz razmjenu znanja i iskustava došli do verzije koja je funkcionirala.

Iako je cloud hosting, kako objašnjava Josip, relativno skup, davao mu je potrebnu fleksibilnost – ako nešto zezne imat će backup, snapshot, moći će isprobavati nove stvari. Ako nešto ne radi, moći će ugasiti server i upaliti novi:

Osnivači i ja smo se razumjeli i nije bio problem uložiti malo više novca da vidimo što možemo dobiti. Jednom kad smo sve postavili, bilo je “no brainer”. Kada dođe više ljudi, platimo više servera i zaradimo više od toga što smo potrošili na njih.

Hoće li aplikacija raditi ako je otvori cijeli Zagreb?

Jednu od prvih velikih navala Josip će tako dočekati – kao mnogi Hrvati ovih dana – na moru:

Prvi put kad smo imali navalu i došla je gomila korisnika, digli smo prvo dvije pa četiri pa još dodatnih “mašina” – i sve je radilo. Sjećam se jer je bio El Clásico i bio sam na moru. Iz apartmana sam s hotspot internetom čekao najveću utakmicu dotad i pitao se – hoće li nešto krepati?!

SofaScore je bio na Amazonovom cloudu, a danas su na vlastitoj infrastrukturi.

Josipu je, dakako, to bio stres, ali isto tako ga je veselilo kad su našli rješenje koje radi. Upravo to vidi kao razlog zbog kojeg, usprkos stresu, nije izgorio putem:

To definitivno nije za svakoga. Meni je sve to bilo nešto što me veselilo – izazov! I dalje imamo velike navale, ali kako je broj korisnika postao i veći i konzistentan, sad se ipak ne radi o povećanju do 50 puta. Znamo kako rješavati takve situacije i dovoljno smo eksperimentirali da imamo iskustva.

Korak po korak, Josip je s ostatkom SofaScoreovog učio mala, veća, a nekad i banalna rješenja. Primjerice, u jednom trenutku, prilikom skaliranja, na teži način su naučili da cloud nije neograničen – došli su do Amazonovog sigurnosnog limita u broju servera koji mogu biti pokrenuti u istom trenutku. U drugoj su situaciji htjeli specifičan model servera s novim procesorima, ali kojih, u trenutku kad ih je trebalo, nije bilo 20 komada koje mogu aktivirati jer se radilo o eksperimentalnom programu.

Ne možeš takve situacije simulirati, jer ne postoji normalan način da simuliraš što će ti se dogoditi u produkciji na takvom broju korisnika, kao ni koje su korelacije između različitih servisa koje koristiš. Događaju se naoko banalne situacije, primjerice imaš servis koji radi konekcije prema eksternom serveru, ali ako to nisi dobro namjestio, može ti zaključati cijeli interni sustav.
Neki nebitan dio koji ti šalje emailove koji nisi dobro napravio tako može srušiti sve, što nije nešto što će ti profesor na fakultetu moći objasniti.

Radi se o znanju koje možete naučiti isključivo kroz praktičan rad i uspjesima koje bi u SofaScoreu proslavili, primjerice, kad su po Google Analyticsu imali 800 tisuća korisnika u isto vrijeme. Kako su kasnije objasnili na Career Speed Datingu, to je bila situacija u kojoj je “cijeli Zagreb” otvorio aplikaciju!

Želiš li učiti iz vlastite prakse, moraš voljeli to što radiš

Situacija u SofaScoreu sad je ipak malo drugačija, a Josip itekako dobro razumije važnost mentora koje on u tom trenutku nije imao, jer se nitko nije bavio takvim skaliranjem:

Ako imaš mentora koji će ti sve pokazati, onda nećeš na svojoj koži iskusiti kad nešto zezneš, nećeš isprobati deset drugih stvari, nego će ti reći da ne moraš isprobati deset drugih stvari i otkriti ti jednu dobru – što je i dobro i loše. Ja sam morao isprobavati i na taj način jednostavno naučiti kako debugirati neke stvari, jer nisam imao drugog izbora! Kad bi nešto krepalo ili ću ja popraviti ili nitko neće. Kad će biti popravljeno? Ne znam, jer radiš dok ne popraviš zbog čega bi bilo kome, tko se želi upustiti u takvo učenje, naglasio da to mora biti nešto što zaista voli.

Josip naglašava da bi mu takve situacije bile puno stresnije da nije volio to što radi, jer je kao prvom DevOpsu u SofaScoreu sve ovisilo o njemu:

U takvom scenariju novci su apsolutno nebitni.

Amazon je brutalan, ali vlastito rješenje, kad se optimizira, brutalnije je i isplativije

Amazon Web Services se Josipu pokazao kao odlično rješenje, ali s vremenom je SofaScore zbog svog poslovnog modela temeljenog na oglašavanju trebao bolji omjer uloženog i dobivenog:

Meni je Amazon Web Services brutalan i igrao bih se s njime kao malo dijete. Dignu ti bazu o kojoj brinu i, ako jedan data centar ne radi, drugi radi. Odlično, i to možda funkcionira za Amazon ili Netflix, ali nama je konkretno, s obzirom na to da smo uspjeli optimizirati sustav, puno isplativije vlastito rješenje.

Trenutna serverska infrastruktura SofaScorea koju su sami postavili i kojom upravljaju košta 10 puta manje od rješenja na Amazon Web Services i sličnim servisima:

To je veći trošak i, iako bi nekome bio opravdan, mi smo htjeli optimizirati te troškove kako bismo mogli više ulagati u marketing i ljude. Mi smo uvijek bili na ‘cloudu’, ali smo 2014. shvatili da trošimo jednako na 20 puta manje korisnika. S vremenom smo sve optimizirali, tako da nam nije trebalo Amazonovo automatsko skaliranje, nego nam se više isplatilo da jednostavno kupimo više servera. Kad nam sustav dođe do 60 posto, jednostavno uložimo u još više servera, a danas koristimo hibridni cloud gdje imamo tvrtku od koje možemo kupiti servere, ali i virtualne servere ako nam zatrebaju.

Josip otkriva kako zahvaljujući prijašnjoj praksi sad mogu raditi više stvari sami. Nešto što bi na postojećim cloud rješenjima možda aktivirali jednim klikom, sad su ipak morali sami kroz pisanje nekoliko pluginova i interno dokumentiranje:

Ovo nam je rješenje svakako isplativije, a zahtijeva malo više truda oko interne dokumentacije za razliku od nekih rješenja gdje to jednom aktiviraš i radi. Definitivno se isplati, jer se ne radi o razlici od sto ili tisuću dolara, već višestruko većoj na mjesečnoj bazi!

Mario Poje

Kako Josip voli cloud rješenja, prelako bi se odlučio za njih, priznaje. No, upravo mu je ograničenje u obliku optimizacije sustava za poslovni model pomoglo da nauči više i s timom razvije vlastitu praksu koja je SofaScore učinila uspješnom tvrtkom.

Prelako je ako se bavite tehnologijom reći da vas financijski dio ne zanima, ali ako vas takve stvari ne zanimaju, nećete kvalitetno napraviti ni svoj dio posla. Previše startupa ili agencija, kad rade projekt za klijenta, aktiviraju Amazon Web Services jer je jeftin i nikad neće imati puno korisnika. Klijent će platiti više, prihodi će biti veći, ali što ćete naučiti?

Najveći problem koji Josip ima ovih dana je s kime otići na pivo i pričati o izazovima koji stoje pred SofaScoreom i nekim budućim peakovima korisnika. Najčešće se radi o freelancerima koji rade za strane tvrtke s milijunima korisnika, a kakvih, ako izuzmemo SofaScore i još poneku tvrtku, najčešće nema u Hrvatskoj:

Ima ljudi koji znaju napisati brutalan kod, brz kod, ali nemaju priliku uzeti i primijeniti to znanje na projektu koji stvarno ima ovakve zahtjeve i milijune korisnika. To što znaju je odlično u teoriji, ali pitanje je jesu li zaista imali priliku iskušati svoje znanje.

Josipov zaključak ilustrira sljedeći izazov hrvatske tehnološke scene. Rijetke su tvrtke u kojima možete raditi rješenja za milijune korisnika u Hrvatskoj, a takva praksa i znanje raspršeni su među stotinama pojedinaca koji možda rade za strane tvrtke. Razmjena takvog znanja i prakse značajno bi pomogla stvaranju temelja ne samo za daljnji razvoj tvrtki poput SofaScorea, već i razvoja cijele scene dalje od “samo” kvalitetnog koda – i prema kvalitetnom skaliranju!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Tehnologija

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Startupi i poslovanje

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Sponzorirano

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.