Proizvod koji kreirate je 'poezija' - zaslužuje biti vrhunski ispričan

Proizvod koji kreirate je ‘poezija’ – zaslužuje biti vrhunski ispričan

Znati napisati dobar tekst ili barem stih spadalo je nekoć u najpoželjnije poslovne i društvene alate. Lamentirajući pod stablima maslina i čempresa o smislu života i praćeni tugaljivim zvucima lire, antički filozofi i pjesnici uživali su veliki ugled kao neprikosnovena društvena elita. No, kakve veze imaju antički ili renesansni trendovi s današnjim ultrabrzim digitalnim vremenom, gdje se informacije izmjenjuju kao na traci, stil i smisao riječi gubi trku sa nedostatkom vremena?

pjesnik digitalno

Znati napisati dobar tekst ili barem stih spadalo je nekoć u najpoželjnije poslovne i društvene alate. Lamentirajući pod stablima maslina i čempresa o smislu života i praćeni tugaljivim zvucima lire, antički filozofi i pjesnici uživali su veliki ugled kao neprikosnovena društvena elita. Biti vičan riječima i znati dobro pisati, vještina je koja se cijenila od dvora do prostog puka. Svatko tko je držao do sebe želio je osvojiti milost Muze pa je tako, primjerice, ludi Neron navodno potpalio Rim želeći doći do inspiracije za pjesmu koja bi mu konačno postala ultimativni hit. U “Ljubavi u doba kolere”, smrtno zaljubljeni Florentino Ariza svoju je bol pretvorio u zaradu, pišući brojnim ljubavnim mučenicima po narudžbi namirisana pisma. G. G. Marquez je tako utjelovio prototip suvremenog ghostwritera, a samo nebo zna koliko je kroz prošlost prohujalo naparfumiranih pisama, proizašlih iz pera spretnih copywritera koji su riječi pretvorili u izvor zarade. Bilo da se radi o ljubavi srednjovjekovnog viteza kojem je veća muka sastaviti namirisan sonet nego pokositi mačem 2-3 suparnika ili stidljivoj djevi nevještoj baratanju guščjim perom – nije problem, uskakali su već i tada oni koji to znaju bolje.

Smušeni pjesnici i pisci u digitalnoj eri

Kakve veze imaju antički ili renesansni trendovi s današnjim ultrabrzim digitalnim vremenom, gdje se informacije izmjenjuju kao na traci, stil i smisao riječi gubi trku sa nedostatkom vremena? Tko danas ima živaca čitati tankoćutne stihove, bolećive opise, lirske sonete? Pun nam je kufer dnevne muke sa nestalnim poslovima, kreditima i računima i totalnim nedostatkom kuna (koje isparavaju brže od suze u pustinji). Navikli smo ionako pjesnike i pisce u pokušaju doživljavati kao predmet sprdnje. Većina ih je posve nefunkcionalna u prilagodbi današnjem ritmu i poslovnom tempu. Što im koristi vještina pisane riječi, ako su upali u kolektiv gdje ih je dopalo raditi nešto posve drugo od onoga za što su se školovali i čemu su posvetili dobar dio svog vremena, života i obrazovanja? Još ako se introvertirani strašljivci groze javnih nastupa i nisu se kadri suprotstaviti agresivnim kolegama – poslovna sudbina im je nezgodna u svakom smislu! Pjesnik u duši je ukratko smotani pilež koji je nenavikao razmišljati u strogo omeđenim kućicama egzaktnih zadataka.

Nepismene poruke i štura komunikacija prema van

Jeste ikada razmišljali koliko smo uza sve blagodati suvremene komunikacije, zbog brzine protoka informacije zakinuti za ljepotu teksta? Za smislenost i kvalitetu pojedine informacije, posebice reklamne? Znate da više nije dovoljno komunicirati pregledno i sažeto jer je informacijska konkurencija žestoka i u tom smislu. Vrijeme dobrih tekstova i smislenih komunikacijskih poruka čini se ponekad drevnom ostavštinom, a oglašivačima je postaje sve veći problem kako iskomunicirati poruku na kreativan, inovativan i razumljiv način. Poduzetnik koji nema kada dići glavu od računa i svakodnevnih izvještaja, iscrpljen labirintom birokratskih prepreka, teško da ima vremena sastavljati još i nadahnute oglase, skladati poeme o proizvodu ili pisati iskričave blogove. Ali nemojte zaboraviti da na tržištu redovito uspijeva ono čega je u ponudi malo. A vaš proizvod zaslužuje biti vrhunski ispričan. Ukoliko baš nikako ne možete angažirati provjerene profesionalce (marketinške agencije i njihove kreativne odjele), ima na tržištu dovoljno freeelancera koji će za kune začudno dobro opjevati svaki vaš proizvod, a ako su vam preskupi, ostaje sasvim dovoljno studenata humanističkih znanosti koji bi bili više nego sretni zaraditi džeparac sastavljajući dopadljive i pismene blogove ili makar tekstove za web. I to za smiješnu cijenu naspram mogućeg povrata.

Što će vam ‘poezija’?

Stoga ako nađete nekog smušenog tko zna pisati, topla preporuka je da ga angažirate. Možda vam pomogne oko bloga koji će se kvalitetom izdići iznad web stranice i nadrasti njen sadržaj pa će klijenti dolaziti na web najviše zbog njega. Možda će kampanju promotivnim tekstovima napraviti takvom da će čitatelji s veseljem čitati napokon nešto smisleno i duhovito. Možda bude kreativan pa smisli serijal tekstova koji ćete plasirati vani nudeći uz sam proizvod i ljepotu teksta i obavezan set emocija koji će učiniti vašu stranicu prepoznatljivom i rado posjećenom. Na kraju krajeva, u vaš proizvod utkali ste toliko vremena, neprospavanih noći, energije, novaca – utkali ste cijelog sebe. Ako mislite da vaš proizvod ne zaslužuje bar malo poezije – varate se. Ono što ste s ljubavlju osmislili i ponudili tržištu, jest čista poezija.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ prijeći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft ga kupiti za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?