Iznad prosjeka: Mladi u Hrvatskoj 7. u EU po korištenju - ilegalnog sadržaja

Iznad prosjeka: Mladi u Hrvatskoj 7. u EU po korištenju – ilegalnog sadržaja

Cijela Europska unija ne stoji baš najbolje po pitanju odnosa prema intelektualnom vlasništvu i internetskom piratstvu, a čini se kako mladi u Hrvatskoj posebno vole onu "A Pirate's Life for Me".

Treće izdanje Tablice pokazatelja za intelektualno vlasništvo i mlade, koje provodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, donosi najnovije informacije o ponašanju mladih u dobi od 15 do 24 godine u čitavoj Europskoj uniji u pogledu kršenja prava intelektualnog vlasništva. Studija je provedena na uzorku od ukupno 22 021 mladih u 27 država članica EU-a u razdoblju od 7. do 28. veljače 2022.

U njemu su prikazani čimbenici zbog kojih se mladi odlučuju na kupnju krivotvorenih proizvoda ili pristupanje digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora na europskoj i nacionalnoj razini, ali su također istaknuti elementi koji bi mogli pomoći da naša mlada generacija prestane s kršenjima prava.

Anketom iz 2022. uvelike su potvrđeni trendovi utvrđeni u prethodnim izdanjima iz 2016. i 2019. godine, a pruža se i bolji uvid u percepcije i stavove mladih u vrijeme snažnog povećanja internetske trgovine i digitalne potrošnje, što utječe na ponašanja korisnika.

Snažan porast kupnje krivotvorenih proizvoda

Trećina (33 %) ispitanika tijekom posljednjih 12 mjeseci koristila je, igrala, preuzimala ili prenosila uživo sadržaj iz nezakonitih izvora. To obuhvaća njih 21 % koji su to učinili namjerno i 12 % koji su to učinili nenamjerno. Iako su ti rezultati uvelike u skladu s onima iz 2019., zabilježeno je i povećanje od 10 postotnih bodova u udjelu mladih koji su izjavili da nisu pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora (porast s 50 % na 60 %). To je povećanje u skladu sa zaključcima iz šire novije literature.

Pristupanje sadržaju iz nezakonitih izvora i kupnja krivotvorenih fizičkih proizvoda putem interneta i dalje su raširena praksa među mladima.

Što se tiče krivotvorenja, malo više od polovice (52 %) mladih koji su sudjelovali u anketi kupilo je u posljednjih 12 mjeseci barem jedan krivotvoreni proizvod putem interneta. Ukupno 37 % ispitanika kupilo je krivotvoreni proizvod namjerno, dok je jednaki udio ispitanika to učinio nenamjerno (možda su neki ispitanici tijekom posljednjih 12 mjeseci kupili određenu vrstu krivotvorenog proizvoda i namjerno i nenamjerno).

Konkretne vrste krivotvorenih proizvoda koje su ispitanici najčešće kupovali tijekom
posljednjih 12 mjeseci bili su odjeća i modni dodatci (17 %), nakon čega slijedi obuća (14 %). 

U skladu sa zaključcima iz 2019., niži trošak i veći izbor i dalje su glavni čimbenici koje su ispitanici naveli kao razlog za namjerno pristupanje sadržaju iz nezakonitih izvora. Isto tako, cjenovna pristupačnost proizvoda glavni je čimbenik zbog kojeg su se u 2022. odlučili za namjernu kupnju krivotvorenih fizičkih proizvoda.

Mladi Hrvati, više od onih u drugim zemljama EU-a smatraju da nije važno je li proizvod original ili krivotvorina (44%)

Slijedi činjenica da im jednostavno nije bitno je li proizvod krivotvoren, kao i uvjerenje da ne postoji razlika između originalnih i krivotvorenih proizvoda te činjenica da je lako pronaći i naručiti krivotvorene proizvode putem interneta (18 %).

Hoće li mladi prestati koristiti krivotvoreni sadržaj?

Otprilike polovica ispitanika koji su izjavili da su pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora izjavila je da bi to prestali činiti kada bi doživjeli kibernetičku prijetnju (41 %) ili kibernetičku prijevaru (40 %), dok je njih 24 % izjavilo da bi to možda učinili kada bi se susreli sa sadržajem loše kvalitete.

Među ispitanicima koji su kupili krivotvorene proizvode otprilike trećina (31 %) izjavila je da bi prestali s time kada bi se susreli s krivotvorinom loše kvalitete, dok je otprilike četvrtina njih izjavila da bi to učinili kada bi doživjeli kibernetičku prijevaru (23 %) ili kibernetičku prijetnju (21 %) ili kada bi se susreli s nesigurnim ili opasnim proizvodom (22 %). Sličan udio ispitanika izjavio je da bi prestali kada bi bolje razumjeli negativne učinke na okoliš (19 %) ili društvo (17 %).

Što je s digitalnim sadržajem?

U pogledu digitalnog sadržaja mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora. 60 % ispitanika izjavilo je da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora, dok je ta brojka 2019. iznosila 51 %, a 2016. 40 %, što potvrđuje trend.

Mladi Hrvati često nisu sigurni je li izvor legalan ili ne, u čemu predvodimo među zemljama Istočne Europe.

Međutim, postotak namjernog piratstva sličan je iz godine u godinu: 21 % mladih potrošača (svaki peti) priznaje da su tijekom posljednjih dvanaest mjeseci svjesno pristupili piratskom sadržaju.ž

Namjerno pristupanje digitalnom sadržaju iz ilegalnih izvora u Hrvatskoj je iznad prosjeka EU-aHrvatska je sedma na ljestvici EU zemalja po namjernom pristupanju ilegalnom sadržaju, ispred Hrvatske su Malta, Belgija, Francuska, Estonija, Luxembourg i Irska. Kao glavni razlog za namjerno pristupanje sadržaju iz ilegalnih izvora, 72% mladih Hrvata navelo je cijenu, dok njih 36% smatra da je veći izbor sadržaja iz ilegalnih izvora.

Značajni udio mladih EU-a zabludom je pristupio piratskom sadržaju. Njih 12 % pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7 % ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61 %) i televizijske serije (52 %), nakon čega slijedi glazba (36 %), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Tehnologija

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Startupi i poslovanje

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.