Iznad prosjeka: Mladi u Hrvatskoj 7. u EU po korištenju - ilegalnog sadržaja

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Iznad prosjeka: Mladi u Hrvatskoj 7. u EU po korištenju – ilegalnog sadržaja

Cijela Europska unija ne stoji baš najbolje po pitanju odnosa prema intelektualnom vlasništvu i internetskom piratstvu, a čini se kako mladi u Hrvatskoj posebno vole onu "A Pirate's Life for Me".

Treće izdanje Tablice pokazatelja za intelektualno vlasništvo i mlade, koje provodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, donosi najnovije informacije o ponašanju mladih u dobi od 15 do 24 godine u čitavoj Europskoj uniji u pogledu kršenja prava intelektualnog vlasništva. Studija je provedena na uzorku od ukupno 22 021 mladih u 27 država članica EU-a u razdoblju od 7. do 28. veljače 2022.

U njemu su prikazani čimbenici zbog kojih se mladi odlučuju na kupnju krivotvorenih proizvoda ili pristupanje digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora na europskoj i nacionalnoj razini, ali su također istaknuti elementi koji bi mogli pomoći da naša mlada generacija prestane s kršenjima prava.

Anketom iz 2022. uvelike su potvrđeni trendovi utvrđeni u prethodnim izdanjima iz 2016. i 2019. godine, a pruža se i bolji uvid u percepcije i stavove mladih u vrijeme snažnog povećanja internetske trgovine i digitalne potrošnje, što utječe na ponašanja korisnika.

Snažan porast kupnje krivotvorenih proizvoda

Trećina (33 %) ispitanika tijekom posljednjih 12 mjeseci koristila je, igrala, preuzimala ili prenosila uživo sadržaj iz nezakonitih izvora. To obuhvaća njih 21 % koji su to učinili namjerno i 12 % koji su to učinili nenamjerno. Iako su ti rezultati uvelike u skladu s onima iz 2019., zabilježeno je i povećanje od 10 postotnih bodova u udjelu mladih koji su izjavili da nisu pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora (porast s 50 % na 60 %). To je povećanje u skladu sa zaključcima iz šire novije literature.

Pristupanje sadržaju iz nezakonitih izvora i kupnja krivotvorenih fizičkih proizvoda putem interneta i dalje su raširena praksa među mladima.

Što se tiče krivotvorenja, malo više od polovice (52 %) mladih koji su sudjelovali u anketi kupilo je u posljednjih 12 mjeseci barem jedan krivotvoreni proizvod putem interneta. Ukupno 37 % ispitanika kupilo je krivotvoreni proizvod namjerno, dok je jednaki udio ispitanika to učinio nenamjerno (možda su neki ispitanici tijekom posljednjih 12 mjeseci kupili određenu vrstu krivotvorenog proizvoda i namjerno i nenamjerno).

Konkretne vrste krivotvorenih proizvoda koje su ispitanici najčešće kupovali tijekom
posljednjih 12 mjeseci bili su odjeća i modni dodatci (17 %), nakon čega slijedi obuća (14 %). 

U skladu sa zaključcima iz 2019., niži trošak i veći izbor i dalje su glavni čimbenici koje su ispitanici naveli kao razlog za namjerno pristupanje sadržaju iz nezakonitih izvora. Isto tako, cjenovna pristupačnost proizvoda glavni je čimbenik zbog kojeg su se u 2022. odlučili za namjernu kupnju krivotvorenih fizičkih proizvoda.

Mladi Hrvati, više od onih u drugim zemljama EU-a smatraju da nije važno je li proizvod original ili krivotvorina (44%)

Slijedi činjenica da im jednostavno nije bitno je li proizvod krivotvoren, kao i uvjerenje da ne postoji razlika između originalnih i krivotvorenih proizvoda te činjenica da je lako pronaći i naručiti krivotvorene proizvode putem interneta (18 %).

Hoće li mladi prestati koristiti krivotvoreni sadržaj?

Otprilike polovica ispitanika koji su izjavili da su pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora izjavila je da bi to prestali činiti kada bi doživjeli kibernetičku prijetnju (41 %) ili kibernetičku prijevaru (40 %), dok je njih 24 % izjavilo da bi to možda učinili kada bi se susreli sa sadržajem loše kvalitete.

Među ispitanicima koji su kupili krivotvorene proizvode otprilike trećina (31 %) izjavila je da bi prestali s time kada bi se susreli s krivotvorinom loše kvalitete, dok je otprilike četvrtina njih izjavila da bi to učinili kada bi doživjeli kibernetičku prijevaru (23 %) ili kibernetičku prijetnju (21 %) ili kada bi se susreli s nesigurnim ili opasnim proizvodom (22 %). Sličan udio ispitanika izjavio je da bi prestali kada bi bolje razumjeli negativne učinke na okoliš (19 %) ili društvo (17 %).

Što je s digitalnim sadržajem?

U pogledu digitalnog sadržaja mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora. 60 % ispitanika izjavilo je da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora, dok je ta brojka 2019. iznosila 51 %, a 2016. 40 %, što potvrđuje trend.

Mladi Hrvati često nisu sigurni je li izvor legalan ili ne, u čemu predvodimo među zemljama Istočne Europe.

Međutim, postotak namjernog piratstva sličan je iz godine u godinu: 21 % mladih potrošača (svaki peti) priznaje da su tijekom posljednjih dvanaest mjeseci svjesno pristupili piratskom sadržaju.ž

Namjerno pristupanje digitalnom sadržaju iz ilegalnih izvora u Hrvatskoj je iznad prosjeka EU-aHrvatska je sedma na ljestvici EU zemalja po namjernom pristupanju ilegalnom sadržaju, ispred Hrvatske su Malta, Belgija, Francuska, Estonija, Luxembourg i Irska. Kao glavni razlog za namjerno pristupanje sadržaju iz ilegalnih izvora, 72% mladih Hrvata navelo je cijenu, dok njih 36% smatra da je veći izbor sadržaja iz ilegalnih izvora.

Značajni udio mladih EU-a zabludom je pristupio piratskom sadržaju. Njih 12 % pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7 % ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61 %) i televizijske serije (52 %), nakon čega slijedi glazba (36 %), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

GOVNO framework – odgovor na birokratsku prirodu Scruma

Governance. Objectives. Visibility. Networks. Outcome. Sve su to ključni aspekti novog okvira za upravljanje projektima.

Društvene mreže

LinkedIn traži tvoju identifikaciju? Samo skoči do javnog bilježnika!

Vrijeme adventa pomalo ostavljamo iza nas, ali uspomene i pokloni ostat će još dugo s nama. Jedan naš poduzetnik posebno će pamtiti kako ga je poznata društvena mreža nagradila odlaskom kod javnog bilježnika.

Tehnologija

“Revolucija” koju donosi ChatGPT podsjeća me na samovozeće aute

Promjene koje donosi napredak u tehnologiji kompleksnije su, sporije i manje seksi od bombastičnih predviđanja na društvenim mrežama.

Što ste propustili

Programiranje

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Programiranje

Kvote tehničkih fakulteta neće zadovoljiti apetite IT industrije – što sad?

Godinama IT industriju obilježava jedna konstanta - neprekidna (rastuća) potražnja za radnom snagom. S obzirom na to da su fakulteti tradicionalno “tvornice” kvalificiranih radnika za IT scenu, postavlja se pitanje koliko je dugo taj odnos održiv? Ili su se već počele pojavljivati alternative koje izazivaju status quo? 

Novost

Hrvatski 404 i Shape postaju dio MYTY grupe, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija

404, najveća hrvatska komunikacijska agencija i Shape, tehnološka kompanija koja je dio 404 grupe, postaju dio MYTY, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija, čije je sjedište u Berlinu.

Netokracija Podcast

Ivan Vulić s Cambridgea objasnio nam je strojno učenje i kako zaista funkcionira ChatGPT

Ima li boljeg sugovornika na temu strojnog učenja, treniranja velikih jezičnih modela i glasovnih asistenata koji umjesto ljudi rješavaju probleme korisnika od čovjeka koji se time bavi istraživački i u praksi?

Karijere

Jeste znali da je “ozbiljno igranje” sve popularniji trend u ozbiljnim firmama?

Često se kaže da je igranje na poslu privilegija samo game developera (da bar!), no i „normalne” tvrtke u posljednjih nekoliko godina ponovno otkrivaju igre kao alat za razvoj „mekih” vještina radnika, unaprijeđenje timske suradnje te katalizator poslovnih inovacija. U to sam se uvjerila posjetivši nekonvencionalnu gaming konferenciju #play14 te razgovarajući s Lidijom Kralj i Josipom Borić-Novosel, renomiranim domaćim stručnjakinjama u ovom području.

Tvrtke i poslovanje

Zašto je big tech ove godine otpustio već 60.000 ljudi i to – preko noći?

Kako oni smiju tako nasumce i preko noći otpustiti 12.000 ljudi pitali su se oni s druge strane svijeta dok su na društvenim mrežama gledali i čitali objave šokiranih američkih "guglera" koji su saznali da više nemaju posao tako što nisu mogli otvoriti službeni email ili ući u ured.