Iznad prosjeka: Mladi u Hrvatskoj 7. u EU po korištenju – ilegalnog sadržaja

Treće izdanje Tablice pokazatelja za intelektualno vlasništvo i mlade, koje provodi Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, donosi najnovije informacije o ponašanju mladih u dobi od 15 do 24 godine u čitavoj Europskoj uniji u pogledu kršenja prava intelektualnog vlasništva. Studija je provedena na uzorku od ukupno 22 021 mladih u 27 država članica EU-a u razdoblju od 7. do 28. veljače 2022.

U njemu su prikazani čimbenici zbog kojih se mladi odlučuju na kupnju krivotvorenih proizvoda ili pristupanje digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora na europskoj i nacionalnoj razini, ali su također istaknuti elementi koji bi mogli pomoći da naša mlada generacija prestane s kršenjima prava.

Anketom iz 2022. uvelike su potvrđeni trendovi utvrđeni u prethodnim izdanjima iz 2016. i 2019. godine, a pruža se i bolji uvid u percepcije i stavove mladih u vrijeme snažnog povećanja internetske trgovine i digitalne potrošnje, što utječe na ponašanja korisnika.

Snažan porast kupnje krivotvorenih proizvoda

Trećina (33 %) ispitanika tijekom posljednjih 12 mjeseci koristila je, igrala, preuzimala ili prenosila uživo sadržaj iz nezakonitih izvora. To obuhvaća njih 21 % koji su to učinili namjerno i 12 % koji su to učinili nenamjerno. Iako su ti rezultati uvelike u skladu s onima iz 2019., zabilježeno je i povećanje od 10 postotnih bodova u udjelu mladih koji su izjavili da nisu pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora (porast s 50 % na 60 %). To je povećanje u skladu sa zaključcima iz šire novije literature.

Što se tiče krivotvorenja, malo više od polovice (52 %) mladih koji su sudjelovali u anketi kupilo je u posljednjih 12 mjeseci barem jedan krivotvoreni proizvod putem interneta. Ukupno 37 % ispitanika kupilo je krivotvoreni proizvod namjerno, dok je jednaki udio ispitanika to učinio nenamjerno (možda su neki ispitanici tijekom posljednjih 12 mjeseci kupili određenu vrstu krivotvorenog proizvoda i namjerno i nenamjerno).

Konkretne vrste krivotvorenih proizvoda koje su ispitanici najčešće kupovali tijekom
posljednjih 12 mjeseci bili su odjeća i modni dodatci (17 %), nakon čega slijedi obuća (14 %). 

U skladu sa zaključcima iz 2019., niži trošak i veći izbor i dalje su glavni čimbenici koje su ispitanici naveli kao razlog za namjerno pristupanje sadržaju iz nezakonitih izvora. Isto tako, cjenovna pristupačnost proizvoda glavni je čimbenik zbog kojeg su se u 2022. odlučili za namjernu kupnju krivotvorenih fizičkih proizvoda.

Slijedi činjenica da im jednostavno nije bitno je li proizvod krivotvoren, kao i uvjerenje da ne postoji razlika između originalnih i krivotvorenih proizvoda te činjenica da je lako pronaći i naručiti krivotvorene proizvode putem interneta (18 %).

Hoće li mladi prestati koristiti krivotvoreni sadržaj?

Otprilike polovica ispitanika koji su izjavili da su pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora izjavila je da bi to prestali činiti kada bi doživjeli kibernetičku prijetnju (41 %) ili kibernetičku prijevaru (40 %), dok je njih 24 % izjavilo da bi to možda učinili kada bi se susreli sa sadržajem loše kvalitete.

Među ispitanicima koji su kupili krivotvorene proizvode otprilike trećina (31 %) izjavila je da bi prestali s time kada bi se susreli s krivotvorinom loše kvalitete, dok je otprilike četvrtina njih izjavila da bi to učinili kada bi doživjeli kibernetičku prijevaru (23 %) ili kibernetičku prijetnju (21 %) ili kada bi se susreli s nesigurnim ili opasnim proizvodom (22 %). Sličan udio ispitanika izjavio je da bi prestali kada bi bolje razumjeli negativne učinke na okoliš (19 %) ili društvo (17 %).

Što je s digitalnim sadržajem?

U pogledu digitalnog sadržaja mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora. 60 % ispitanika izjavilo je da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora, dok je ta brojka 2019. iznosila 51 %, a 2016. 40 %, što potvrđuje trend.

Međutim, postotak namjernog piratstva sličan je iz godine u godinu: 21 % mladih potrošača (svaki peti) priznaje da su tijekom posljednjih dvanaest mjeseci svjesno pristupili piratskom sadržaju.ž

Namjerno pristupanje digitalnom sadržaju iz ilegalnih izvora u Hrvatskoj je iznad prosjeka EU-a. Hrvatska je sedma na ljestvici EU zemalja po namjernom pristupanju ilegalnom sadržaju, ispred Hrvatske su Malta, Belgija, Francuska, Estonija, Luxembourg i Irska. Kao glavni razlog za namjerno pristupanje sadržaju iz ilegalnih izvora, 72% mladih Hrvata navelo je cijenu, dok njih 36% smatra da je veći izbor sadržaja iz ilegalnih izvora.

Značajni udio mladih EU-a zabludom je pristupio piratskom sadržaju. Njih 12 % pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7 % ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61 %) i televizijske serije (52 %), nakon čega slijedi glazba (36 %), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža.