"Nemojte se kao političari u Osijeku prepirati tko je zaslužan za IT Park, budite oni koji će takve projekte dovršiti!"

“Nemojte se kao političari u Osijeku prepirati tko je zaslužan za IT Park, budite oni koji će takve projekte dovršiti!”

Prošlog tjedna u Osijeku je održana Kreativna riznica, konferencija koja okuplja razne sudionike kreativnog, tehnološkog i umjetničkog razvoja grada Osijeka, a za Netokraciju je posebno zanimljiva bila panel rasprava o poslovima budućnosti u Osijeku.

Na ovoj panel raspravi, koja se uvelike bavila razvojem i rastom IT sektora u najvećem gradu Slavonije, gostovali su predstavnici etabliranih tvrtki Osijeka i regije. Mihael Tomić iz tvrtke MONO i Osijek Software Cityja, Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Zorin Radovančević iz tvrtke Escape, Andrej Mlinarević iz tvrtke PROTOTYP, Zvonimir Kaprocki iz Instituta RT-RK i Kornelija Mlinarević iz Grada Osijeka. Raspravom je moderirala Josipa Mijoč.

“Da biste bili konkurentni morate dostaviti izuzetno kvalitetne proizvode neovisno o tome odakle dolazite.”

Rasprava je započela govorom o vještinama i stavu koji bi mladi trebali imati kada prvi puta pristupaju poslodavcima. Panelisti su istaknuli kako je jedna od glavnih stvari zapravo plan koji vi kao mlada osoba imate za sebe.

Posebno je zanimljiv bio razgovor o Osijeku, odnosno odgovori na pitanje koliko tvrtkama sjedište u Osijeku zapravo znači u njihovom poslovanju, i koliko je rad u Osijeku zapravo prednost ili mana. Mihael je spomenuo kako je geografska lokacija Osijeka vrlo dobra jer se nalazi na “međi istoka i zapada.” Stanje uma i kvaliteta zaposlenika koje imamo u Hrvatskoj blizu je onom zapadnih klijenata, a cijene su niže nego u zapadnoj Europi stoga regija može ostati konkurentnija od istoka kada je riječ o radu sa stranim klijentima.

No, Andrej je dodao da, iako postoji mnogo pozitivnih strana Osijeka treba biti oprezan da Osijek ne postane grad outsourcinga i “jeftine radne snage”. Fokus Osijeka treba biti na greenfield investicijama i razvoju lokalne scene. Postoje tvrtke iz Švicarske koje su jeftinije ponudama nego tvrtke iz Osijeka, pojasnio je Andrej – ali da biste mogli biti konkurentni morate dostaviti izuzetno kvalitetne proizvode neovisno o tome odakle dolazite.

Danas nam ne treba rast od 1%, nego od 20%

Zorin Radovančević dodao je kako ne postoji bolje mjesto od Osijeka za život i poslovanje, ali da Osijeku fali “zdravi rizični kapital”. O IT sektoru se u Osijeku govori mnogo jer ništa drugo na žalost nije snažno, dodao je Zorin. Količina zaposlenih u IT-ju je beznačajna ako ju uspoređujemo s poljoprivredom ili nekom drugom industrijom. Međutim, prinos na jednu zarađenu kunu mnogo je veći u IT sektoru nego u drugim industrijama, i ovdje leži snaga ovog sektora za Osijek.

Danas na žalost u Osijeku nemamo previsok rast, jer tvrtkama iz Osijeka danas ne treba rast s 10 na 11 posto, nego s 10 na 30 posto koji je za sada nemoguć. Naravno, da bi se ovo ostvarilo treba i radne snage te više institucionalizirane podrške, no tvrtke u Osijeku su se i do sada vrlo dobro snalazile kada je riječ o skaliranju.

S razvojem IT infrastrukture (ponajviše IT Parka), trebali bismo ugledati i mnogo novih potencijala grada Osijeka, jer će dobar dio tvrtki koje razvijaju IT proizvode biti na jednome mjestu koje će samim time postati “razglednica” koju ćemo slati u ostatak regije i svijeta.

Riznica se ove godine održala uživo, ali bez publike. Mario Miloloža / Tomislav Džunja

IT park kao pokretač razvoja grada

Kornelija Mlinarević je pojasnila kako, pogotovo ako se radi o IT parku, danas stvari kreću zaista dobro. Dodala je i da, iako se IT park ispočetka kretao izuzetno sporo (o čemu smo i pisali na Netokraciji), danas on gleda kao zamašnjak razvoja Osijeka, a u neposrednoj blizini Parka uskoro bi se trebala graditi i nova zgrada KBC Osijek, čime će dio koji je do sada bio poljoprivredna površina pretvoriti u novi kvart Osijeka. Osvrnula se i na činjenice da danas, pogotovo jer smo u kampanji za lokalne izbore, postoji mnogo govora o IT Parku i tome tko je za njega zaslužan, ali na kraju je najvažnije da se Park izgradi i postave temelji za bolji rast IT-ja u Osijeku.

Mihael kaže kako će novi IT Park zapravo biti “kampus” s 10 zgrada u kojima će se objediniti niz tvrtki. Kvaliteta će se automatski podizati rastom konkurencije, ali će IT Park svakako poboljšati ozbiljnost osječke IT priče:

Drugačiju percepciju klijenti imaju kada dođu u lijepu IT zonu, kada im se tamo nešto prezentira. Ipak to diže dozu kvalitete, a mislim i da će samo napredovanje ljudi i međusobno poslova i kvaliteta kroz kruženje ljudi i znanja rasti. Sve to samo doprinosi rastu cijele scene.

Fakulteti se mijenjaju sporo, ali temeljito

Profesor Crnković je priznao kako je akademska zajednica troma jer je čitav sustav obrazovanja osmišljen na razini pet ili deset godina. Na nama je da radimo na promjenama, dodaje Boris i kaže da se programi moraju mijenjati što je moguće dinamičnije, iako je to teško za velike sustave poput fakulteta. Za sada se na EFOS-u radi na proširivanju i poopćavanju znanja studenata kako bi studenti imali bolje izgrađeni način razmišljanja. Ti studenti će se tako vrlo brzo prilagoditi svojim radnim okruženjima, pojašnjava Boris:

Činjenica je da smo uveli neke sadržaje koji se tiču osobnog razvoja, “mekih” vještina, rada u timu i tako dalje koliko god to možda zvuči apsurdno, mi to kao fakultet to nismo imali. Još je apsurdnije što ćemo biti jedan od prvih fakulteta u Hrvatskoj koji to imaju.

Najveći izazov je raditi na slamanju otpora unutar institucije.

Studirati sedam ili osam godina je možda najbolje jer upoznaš mnogo ljudi, šali se Zorin. Što se njega tiče, ne bi ništa mijenjao kada je riječ o fakultetima, jer oni i dalje ispunjavaju svoju svrhu – uče ljude prvim koracima u životu i poslovanju. “Formalno je važno, i formalno je sjajno” istaknuo je Andrej, ali je također izuzetno važno znati gdje biste željeli raditi. Danas je gotovo svaki posao u IT industriji dobro definiran i zna se što trebate znati kako biste bili, primjerice, programer. Formalno obrazovanje nije kriterij, ali je način razmišljanja koji se “uči u školi” izuzetno važan za kasniju karijeru, pojasnio je Zvonimir.

Hoćemo li doživjeti tu decentralizaciju?

Kao zaključak možemo reći da glavni izazovi tvrtki u Osijeku nisu kvaliteta posla i pronalazak klijenata, nego kao i već niz godina – pronalazak kvalitetnog kadra. Vjerujem da će se ovo promijeniti razvojem IT Parka i privlačenjem novih zaposlenika iz regije, jer zašto ljudi iz Zagreba ne bi malo selili u Osijek kada mi već godinama “bježimo” kod njih? Sreća u nesreći kod ove pandemije je to što možemo raditi s bilo koje lokacije, a kako je Osijek idealan grad po mišljenju panelista s Riznice, možda je vrijeme da se s klijentima čujete s promenade, a ne iz ureda u Zagrebu. 🙂

Više detalja s panel rasprave svakako možete pronaći na snimci predavanja!

Osječki poslovi budućnosti – okrugli stol

Mihael Tomić (Osijek Software City), Boris Crnković (EFOS), Zorin Radovančević (Escape), Andrej Mlinarević (Protoype), Zvonimir Kaprocki (RTrK), Josip Mesarić (EFOS), Kornelija Mlinarević (Grad Osijek), Josipa Mijoč (EFOS, moderator)

Posted by Kreativna riznica on Wednesday, April 21, 2021

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Intervju

Tena Turčinović preuzima poziciju Marketing Managera u Wolt Hrvatska

Tena Turčinović, donedavno Client Partner Manager u Httpoolu Hrvatska, od početka 2022. preuzima marketing Wolta u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Oglasio se Google: “Analytics nije ilegalan, ali neka EU i SAD što prije dogovore pravila”

Sporna mogućnost da digitalni servisi američkim tajnim službama moraju otkriti osobne podatke građana EU, zbog koje navodno krše GDPR, tek je teoretska i Google u 15 godina, koliko nudi Analytics, nije primio niti jedan takav zahtjev - tvrdi njihov glavni pravnik Kent Walker.

Digitalni marketing

Željka Košanski postaje Head of People Operations za Mediatoolkit i Bornfight

U 2022. godini Željka će pomoći u zapošljavanju 80 kolega u obje kompanije što je rast od 50% u Bornfightu, i čak 80% u Mediatoolkitu.

Analiza

Je li moguće? Hrvatski developeri zadovoljni su selekcijskim procesima, daju im ocjenu 7,6

Prijatelji, poznanici i kolege developerima su najčešći izvor informacija o otvorenim pozicijama i uvjetima rada u drugim tvrtkama. Juniori posao traže i na društvenim mrežama, a midovi gledaju i portale za zapošljavanje. U oglasu bi trebala biti navedena plaća, a na intervjuu budući šef.

Istraživanje

Za povećanu online kupnju u 2021. najviše su zaslužni – pripadnici “Boomer” generacije!

Mogli smo očekivati kako će online kupnja rasti, ali koja kategorija proizvoda bilježi najveću kupnju, kolika je prosječna vrijednost kupnje i koje generacije dominiraju u online shoppingu?