Osječkim IT tvrtkama konačno je prekipjelo zbog zastoja u realizaciji projekta IT park

Prošle su tri godine od prvog najavljivanja optimističnog projekta IT park u Osijeku. Od najava se nismo maknuli, a čini se da je ovih dana osječkim IT tvrtkama, koje su se projektu veselile i nadale, dozlogrdio 'status quo', stoga su postavile jasno pitanje: "Mogu li lokalne IT tvrtke konačno računati na efikasnu i ravnopravnu institucionalnu podršku ili će i dalje biti prepuštene same sebi?"

Ovih je dana popriličnu prašinu izazvao tekst udruge Osijek Software City, prikladno nazvan Okretanje leđa prošlosti, u kojem se govori o do sada nerealiziranom projektu IT parka u Osijeku. Naime, postavila su se pitanja zašto taj projekt na realizaciju čeka već tri godine i tko je za to odgovoran.

IT tvrtke u Osijeku rastu – ali nemaju mjesta za širenje

Za kontekst ove priče važno je istaknuti kako Osječko-baranjska županija danas broji oko 150 IT tvrtki, koje zapošljavaju 600-ak ljudi, a sama udruga Osijek Software City, koja se često navodi kao pozitivan primjer suradnje tehnoloških tvrtki na lokalnoj razini, okuplja njih četrdesetak. Najveća IT udruga u Slavoniji (i šire) od 2013. pokazuje stalan rast članova, prosječnih plaća i ostalih ekonomskih pokazatelja. Izvjesno je, dakle, kako je u Osijeku i okolici klima za razvoj IT poduzeća pozitivna, ali problemi nastaju kada isti taj rast učini da tvrtke jednostavno nemaju mjesta za širenje. Ekskluzivno vam mogu obznaniti i kako je Netokracija odnedavno dio scene u Osijeku, a naš treći ured nalazi se upravo u Osijeku.

(Doduše, mjesta za neke nove, zvučne igrače, čini se da ima, a znakovito je što je upravo na otvorenju razvojno-istraživačkog centra Ericsson Nikola Tesla u Osijeku prije nekoliko dana gradonačelnik Ivica Vrkić poručio: “Osijek je danas okrenuo leđa svojoj gospodarskoj prošlosti, od danas se stvaraju novi temelji za razvoj Osijeka”.)

Kako bi se osiguralo adekvatno okruženje za sve one koji nastoje raditi i razvijati svoje proizvode u Osijeku, ideja OSC-a bila je izgradnja takozvane “IT zone” koja bi ponudila infrastrukturu i služila kao mjesto koje će okupiti tehnološke tvrtke kao što se radi u mnogim drugim gradovima svijeta. Ta zona, odnosno njezino realiziranje, dogovoreno je u rujnu 2015., ali kao što vjerojatno zna svaki Osječanin – realizacija nije niti blizu.

Osječki BIOS za sada je jedino mjesto koje okuplja startupe i IT tvrtke u Osijeku.

Gdje je zapelo?

Ako ih pitate, Osijek Software City uvijek će isticati pozitivnu suradnju s Gradom te činjenicu da su od njega uvijek do sada naišli samo na potporu, stoga im nije jasno gdje je točno zapela priča s projektom. Iskreno, ako “potpora” znači da se tri godine ne može riješiti situacija oko zemljišta namijenjenog izgradnji IT parka, možda bi bolje bilo da nikakve potpore nisu ni dobili.

Kako to kod nas inače biva, baš ovo zemljište na kojem se planira graditi park nije u vlasništvu Grada, već Poljoprivrednog instituta u Osijeku koji na toj parceli radi nešto što bi laik nazvao standardnim poljoprivrednim stvarima. Logičan slijed događanja bio bi da se Grad i Institut među sobom dogovore o načinu rješavanja ovog naizgled jednostavnog problema, a njihova je ideja, kako nam je poznato, da se jednostavno odradi zamjena zemljišta – grad dobije parcelu za IT park, a Institut zemlju negdje dalje.

Ako ćemo ići što je moguće više laički, dvije državne ustanove se tri godine ne mogu dogovoriti kako će se mijenjati za zemlju, i zbog toga IT tvrtke Osijeka već godinama izvlače deblji kraj.

Parcelu za parcelu, zub za zub

Radi se, kako kažu iz OSC-a, u ogromnoj disproporcionalnosti cijena zemljišta koje ove dvije strane trebaju nuditi, pa se tako događa standardna situacija u kojoj bi svatko htio svoje procijeniti na veću cijenu, a tuđe na manju. Nije važno što je ovaj dogovor u interesu javnosti i lokalnih poduzetnika – jednostavno ga još nema. Čitanjem rješenja Grada Osijeka iz ožujka 2018., čini se kako je u jednom trenutku i postignut te da su Grad i Institut ipak dogovorili razmjenu zemljišta, ali ne ide sve tako jednostavno.

Naime, u intervjuu za Glas Slavonije, predstavnik osječkog HDZ-a Ivan Radić rekao je kako je 15 dana prije sjednice u travnju upućen zahtjev Visokom procjeniteljskom povjerenstvu u Zagrebu za izradu nove procjene zemljišta koja do sjednice nije stigla. Što je nedostajalo prvim procjenama, posebice onoj koja oba zemljišta procjenjuje na oko sedam milijuna kuna, nije poznato.

Iako je ova fotografija iz 2011., lokacija IT Parka i danas izgleda isto.

Novi datum – isti problem?

Ova priča ne bi ni bila toliko tragikomična da se prošle godine u Osijeku nije održala sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj je zaključeno kako je IT Park projekt poduprt od njihove strane, ali i kako se Ministarstvo znanosti zadužuje utvrditi sve daljnje korake, odnosno:

Utvrditi neophodne uvjete za realizaciju zamjene zemljišta između Poljoprivrednog instituta Osijek i Grada Osijeka te poduzeti potrebne radnje u cilju provedbe istog, a kako bi Grad Osijek mogao započeti s projektiranjem i izgradnjom IT parka.

Zanimljivo, na stranicama Grada je u vrijeme kada je izašao tekst iza kojeg stoji OSC (24. rujna 2018.) i dalje stajalo kako se planira raspisivanje javnog natječaja za treći kvartal 2017. godine, što je kasnije promijenjeno. Ne želim biti negativan, ali se četiri kvartala kasnije nitko u Gradu nije sjetio osvježiti stranicu barem s novim procijenjenim rokom, teško je vjerovati u to da se zapravo “punom parom” radi na projektu.

Žana Gamoš dogradonačelnica je Osijeka.

Nove informacije na službenoj web stranici Grada Osijeka kažu kako će se natječaj raspisati do 31. prosinca ove godine, ali sad je malo teže povjerovati da će jedan redak teksta značajno utjecati na promjenu situacije koja je do sad zapravo bila – nepromijenjena.

Grad ovdje nema potpunu nadležnost

Kada je riječ o Gradu Osijeku, na upite o tome gdje je cijela priča zapela, dobio sam isto priopćenje iz Ureda gradonačelnika kao i ostali mediji koje kaže i kako Grad sudjeluje u projektu u kojem “nema potpunu nadležnost”, ali je uključen u “sve segmente ovog kompleksnog projekta”, između kojima su:

Postupak zamjene zemljišta s Poljoprivrednim institutom Osijek, izradu Programa poticaja i olakšica u IT parku, Prijedlog Javnog natječaja za osnivanje prava građenja u IT parku te Javni poziv za prodaju čestica opterećen pravom građenja, pripremu projektno-tehničke dokumentacija za kompletno komunalno i infrastrukturno opremanje, Odluke o komunalnom doprinosu i naknadi, raspisivanje Strateškog projekta IT parka te osiguravanje bespovratnih izvora sufinanciranja.

U priopćenju se također spominje dogovor Osijek Software Cityja i Grada:

U planovima Grada Osijeka nepromijenjeno stoji dogovoren rok s OSC-om prema kojem bi Grad do 31. prosinca 2018. godine raspisao Javni natječaj za ulazak u IT park.

Ako “u planovima stoji dogovoren rok”, postavlja se pitanje zašto taj rok nije komuniciran putem internetske stranice prije nego što je objavljen članak OSC-a? Također, ako jest dogovoren rok s OSC-om oko javnog natječaja, zašto u tekstu OSC-a piše nešto pomalo drugačije?

Neslužbeno saznajemo da je zadani rok za objavu javnog natječaja za korisnike 31.12.2018., no nitko to ne želi javno reći.

Da je godina 2016., ovo bi sve imalo većeg smisla, ali u ovom trenutku i dalje nije jasno zašto se tri godine nismo odmakli daleko od začetka projekta. Jasno je da je riječ o kompleksnom projektu, ali upravo je zato potrebna dvosmjerna komunikacija – da je bilo toga više, manje bi danas bilo podignute prašine oko cijelog projekta.

Optimizam i šutnja funkcioniraju samo do određene mjere

Kad smo kod dvosmjerne komunikacije, možda bi stvari išle brže da se Osijek Software City odlučio na javno postavljanje pitanja na koje ima svako pravo, ako dovoljno dugo ostaje bez odgovora. U razgovoru s nekima od članova neslužbeno sam doznao kako je razlog tomu što se udruga trudi govoriti afirmativno, ali svakako je da postoji granica do koje se može ići – ako afirmativnost i vjera u sustav ne donose rezultate, postoji opasnost da prelazimo u netransparentnost. A trenutno smo i dalje tu – i u neizvjesnosti jer se postavlja pitanje hoće li se IT park doista realizirati ako se natječaj ne raspiše do kraja godine.

Jer, realno, prema javnosti je za sada samo vidljiva jedna promjena datuma na službenoj web stranici Grada.

Vrijeme lagano prolazi, a iz OSC-a kažu kako nisu sigurni koliko još mogu čekati, posebice jer neke od osječkih firmi jednostavno nemaju više gdje smjestiti svoje radnike.

Optimizam i šutnja su se za sada pokazali kao loš alat, a nadam se kako će ovaj istup Osijek Software Cityja biti učinkovitiji – osim Grada, aktivirati i ostale nadležne institucije za ovaj projekt koje bi trebale dati sve od sebe kako bi se skoro jedina preostala grana gospodarstva u Osijeku razvijala, a ne usporavala. Osijeku ne treba promjena datuma na stranicama, nego infrastruktura, a Grad koji ne ažurira podatak koji je “od strateške važnosti” godinama – to je priča za sebe.

12:30, 31.12.2018. Posljednjeg dana 2018. na stranicama Grada i dalje stoji: “raspisivanje Javnog natječaja za korisnike IT parka planiran je do 31. prosinca 2018. godine.”, a prema našim saznanjima natječaj još nije raspisan. Posljednje vijesti za javnost o IT parku stigle su sa sjednice Gradskog Vijeća 18.12. na kojoj je poduprta Odluka o osnutku Poduzetničke zore “IT park”. Dogradonačelnica Žana Gamoš tada je rekla kako je ” idejno arhitektonsko rješenje izrađeno, a u tijeku su izrada parcelizacijskog elaborata te izračun prava građenja.”

Dok su vijećnici ovom odlukom zadovoljni i istu pozdravljaju, udruga Osijek Software City na svojim stranicama je objavila brojač koji odbrojava do 1.1.2019., a iznad kojeg znakovito piše “DO IT PARKA NAS DIJELI”.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Kojem se direktoru isplati visiti na Facebooku? Bakiću, Varteksovom influenceru, itekako!

Nakon što je uložio u svoj Facebook profil kroz Croatian Makerse i stvorio bogatstvo pratitelja, Bakić "isplaćuje" dividende dosega za Varteksov "influencer" marketing.

Intervju

Ida Prester: Nisam se usudila ići na porodiljni dopust zbog specifičnosti svog posla

Idu Prester znamo kao glazbenicu i voditeljicu, a jedan od njenih idućih voditeljskih zadataka bit će Netokracijina konferencija Ladies of New Business. Tema? Izazovi (ali i prilike) koje donosi majčinstvo u dinamičnoj digitalnoj i IT industriji.

Internet marketing

Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći ‘influenceri’ promoviraju upitne kredite

“Influencanje” je postao pravi biznis, a pravi znak za to je to što dio njih već mjesecima na Instagramu reklamira - kredite. I to od internetske banke s Malte. Zabrinjavajuće je to, a možda i ne baš u skladu sa zakonima, iz više razloga. Na um mi, na prvu, padaju tri.

Što ste propustili

Kultura 2.0

PewDiePie više nije prvak YouTubea ili?

Prvi put od kada je 2013. dobio titulu najpopularnijeg YouTubera, kanal Šveđanina Felixa Kjellberga izgubio je vodstvo po broju pretplatnika - na par sati.

Kultura 2.0

Napad na Novom Zelandu optimiziran je kako bi se što brže širio društvenim mrežama

Događaji poput nedavnih napada na Novom Zelandu pokazuju tamnu stranu društvenih mreža - kako na to uopće utjecati?

Kultura 2.0

Pinterest i Instagram ‘krivci’ su što nam svi kafići, uredi i stanovi izgledaju – jednako

Craft pivnica u Brooklynu izgleda jednako kao ona u Berlinu, Zagrebu ili Singapuru. Svaki kafić mora imati bakinu fotelju i tepih, a gotovo svi stanovi zadnjih godina prate neki ‘industrijski loft’ stil. Krivci? Instant-dizajneri, Pinterest i Instagram.

Startupi i poslovanje

Vino na pretplatu: Mogu li hrvatske vinarije izvesti poslovni model po uzoru na Flaviar i Vinebox?

Pretplatni paketi postaju sve zanimljiviji način otkrivanja novih proizvoda i usluga, posebno kada su u pitanju različiti okusi svijeta. Može li sličan model zaživjeti u Hrvatskoj i kome bi to uopće bilo isplativo, korisno i zanimljivo?

Društvene mreže

Kriminalistička istraga protiv Facebooka trebala bi biti izvanredna vijest, a ne pad njegovih usluga

Na naslovnicama mnogih portala upravo vrišti vijest da Facebook od jučer doživljava najveći pad u svojoj povijesti, koji je zahvatio korisnike diljem svijeta. Istodobno, jučer je proširena kriminalistička istraga protiv ove društvene mreže zbog odavanja naših podataka raznim tehnološkim tvrtkama kao što su veliki proizvođači mobitela.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 5: Kako uopće izgleda blockchain (startup) scena na Balkanu?

Jeste li znali da se blockchain tehnologija u regiji primjenjivala i istraživala već 2009. kada se ni regionalna startup scena još nije izgradila?