Zajednica otvorenog koda poziva na bojkot GitHuba: Copilot je nepravedan i izrabljivački

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Zajednica otvorenog koda poziva na bojkot GitHuba: Copilot je nepravedan i izrabljivački

GitHubov Copilot, pametni asistent koji programerima sugerira cijele linije koda, nastao u suradnji s tvrtkom OpenAI, neprihvatljiva je i nepravedna zloupotreba moći - smatra zajednica developera i ljubitelja otvorenog koda koju globalno okuplja The Software Freedom Conservacy koja zbog toga developere poziva na bojkot GitHuba.

Bojkot konkretno znači da oni svoje projekte više neće hostati na GitHubu, u udrugu neće više primati one koji ga koriste, a za one koji su već članovi nude pomoć kako da prijeđu s GitHuba na neki drugi servis.

Razlog? Činjenica da je GitHubov Copilot komercijalni alat (besplatan bi trebao biti samo za studente i one koji razvijaju open-source projekte) i zahtjeva korištenje dodatnog komercijalnog softvera, a nastao je, odnosno, treniran je isključivo na milijunima linijama otvorenog koda hostanog na GitHubu.

A ideja otvorenog koda je da uvijek ostane dostupan i otvoren zajednici i s izričitom zabranom da ga se koristi u komercijalnim projektima. Svemu tome ne pomaže ni činjenica da je GitHub u vlasništvu Microsofta, tvrtke koja je poznata po zatvaranju pristupa svima osim korisnicima koji plaćaju.

A ni niz neriješenih pitanja koje upotreba Copilota ostavlja – od kvalitete koda do potencijalnog kršenja autorskih prava izvorno napisanog koda i tko za nj odgovara, GitHub ili developer koji ga je koristio.

Kap koja je prelila čašu

Svebor Prstačić iz HROpena, hrvatske udruge za otvorene sustave i internet, komentira kako je  pozivom na bojkot SFC apsolutno u pravu:

Cijela aplikacija GitHub je vlasnička. Niz njihovih prozivoda je vlasnički. Kap koja je prelila čašu je njihov AI coding servis Copilot koji eksploatira otvoreni kod.

U uvjetima korištenja GitHubu jest ostavljena mogućnost korištenja programskog koda njegovih korisnika, a to su repozitoriji projekata otvorenog koda. S druge strane, sve što oni u GitHubu stvore nije otvoreno i dostupno.

S obzirom da to ukazuje na drastično nerazumijevanje slobode softvera, bilo kakvog reciprociteta te nerazumijevanje koja je vrijednost slobode softvera, transparentnosti, dijeljenja znanja, te općenito njegovog značaja za društvo, SFC je u pravu.

Zbog toga što GitHub eksploatira otvoreni kod, dodaje, zajednica otvorenog koda ne želi da baš GitHub  bude repozitorij na kojem se čuva većina svjetskih projekata otvorenog koda, onoga što mora ostati slobodan softver.

Bojkoritati GitHub nije lako…

…priznaje to u svom pozivu i SFC, nazivajući ga Facebookom razvoja softvera. Kao što je teško otići s Facebooka jer tako gubimo kanal na kojemu lako komuniciramo s poznanicima i obitelji koji su tamo, tako je i teško prestati koristit GitHub jer ga koristi većina developera i tamo je najlakše naći zanimljive projekte i developere i surađivati s njima.

Poslodavci često gledaju profil na GitHubu kod zapošljavanja, a na nekim fakultetima se od studenata čak traži da ga koriste:

Znamo da developerima koji tek počinju nije lako bojkotirati GitHubov servis jer je pritisak velik, zato pozivamo prvo najprivilegiranije među nama da svojim primjerom pokažu da je moguće i podrže mlađe kolege. Mislimo na voditelje ključnih projekata otvorenog koda, engineering managere, one koji vode timove i zapošljavanju te developere čiji poslovi nisu ugroženi.

Jednom kad onaj čija je to odluka, odluči da će projekt biti smješten na GitHubu, oni koji na njemu rade nemaju izbora. Zato apeliramo na sve koji imaju neki utjecaj ili moć u organizaciji da nas podrže i odluče bojkotirati GitHub.

Kao alternative navode CodeBerg, SourceHut, Gitea i community izdanje GitLaba. Upravo za GitLab Prstačić objašnjava kako je nešto sretnije od GitHuba riješio dilemu kako zarađivati razvijajući programe otvorenog koda, s obzirom na to da licence ne dopuštaju izravnu prodaju tako razvijenog softvera:

GitLab zato komercijalno prodaje uslugu sličnu GitHubu, no aplikacija koja pogoni tu uslugu je u velikom dijelu objavljena kao otvoreni kod. Postoje neki dodatni moduli i funkcionalnosti koje GitLab prodaje kao “enterprise” komponente i funkcionalnosti, no u duhu slobode softvera, svatko može za svoju tvrtku, na svoj poslužitelj, instalirati GitLab aplikaciju te u potpunosti upravljati i njome i svim programima i programskim kodom koji ta tvrtka razvija.

Slobodan softver ili “otvoreni kod” ne nastaje besplatno i nije besplatan

Kako bi bolje prikazao da ovo nije tek gunđanje tamo nekih entuzijasta, Prstačić objašnjava koliko je otvoreni kod važan za suvremeno informacijsko društvo i zašto se, bez dostupnosti znanja i digitalnih alata te postojanja mogućnosti promjene i razvoja novog softvera na temelju postojećeg, to pretvara u eksploataciju tuđeg rada:

Jedan od velikih problema svijeta slobodnog softvera je prepoznatljivost da je open-source sam po sebi bezvrijedan bez licencnih prava koja dolaze uz otvoreni kod. Takve licence jamče da sloboda prati sve što stvorite i odlučite objaviti pod nekom od licencija otvorenog koda.

Naime, postoje 4 osnovne slobode (izvor: https://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html):

  • Sloboda pokretanja programa u bilo koje svrhe (sloboda 0).
  • Sloboda proučavanja rada i prilagodba programa kako bi vršio računalne aktivnosti koje želite (sloboda 1). Dostupnost je izvornog kôda za to preduvjet.
  • Sloboda distribucije kopijâ kako biste pomogli bližnjemu (sloboda 2).
  • Sloboda distribucije izmijenjenih inačica programa (sloboda 3) čime vaše izmjene koriste cijeloj zajednici. Dostupnost izvornog kôda je za to preduvjet.

Drugi problem, dodaje Svebor, proizlazi iz toga da poslovni svijet, tojest vodstva IT kompanija, ne razumiju vrijednost i stratešku važnost slobodnog softvera. I da dijeljenje znanja ne znači gubitak klijenata i tržišta već brže širenje na puno veće tržište.

Treće je generalni dojam da je slobodan softver nekim čudom besplatan:

Slobodan softver ili “otvoreni kod” ne nastaje besplatno i nije besplatan. U najmanju ruku netko troši svoje veliko znanje i vrijeme da bi neki djelić programske funkcionalnosti osigurao ostatku svijeta, drugim developerima, sistemskim inženjerima itd.

Sama održivost brzog tehnološkog razvoja nam ustvari ovisi o tome. U zajednici slobodnog softvera se sve više bavimo razmišljanjima kako osigurati dugoročnu održivost “otvorenog koda” i kako “pomiriti” poslovanje i naizgled naivne društveno-tehnološke ideje.

Jedna od posljednjih inicijativa, navodi, dolazi od časopisa LinuxMagazine. Radi se o inicijativi da tvrtke “dopuste” svojim programerima da odvoje dio vremena za doprinošenje projektima otvorenog koda ili da određeni postotak dobiti izdvoje za financiranje takvih projekata, posebno one tvrtke koje na njima temelje svoje proizvode. U svakom slučaju, posve suprotno od onoga što je učinio GitHub – razvijanje komercijalnog servisa temeljenog na tuđem otvorenom kodu!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Kriptovalute i Blockchain

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.