Zajednica otvorenog koda poziva na bojkot GitHuba: Copilot je nepravedan i izrabljivački

Bojkot konkretno znači da oni svoje projekte više neće hostati na GitHubu, u udrugu neće više primati one koji ga koriste, a za one koji su već članovi nude pomoć kako da prijeđu s GitHuba na neki drugi servis.

Razlog? Činjenica da je GitHubov Copilot komercijalni alat (besplatan bi trebao biti samo za studente i one koji razvijaju open-source projekte) i zahtjeva korištenje dodatnog komercijalnog softvera, a nastao je, odnosno, treniran je isključivo na milijunima linijama otvorenog koda hostanog na GitHubu.

A ideja otvorenog koda je da uvijek ostane dostupan i otvoren zajednici i s izričitom zabranom da ga se koristi u komercijalnim projektima. Svemu tome ne pomaže ni činjenica da je GitHub u vlasništvu Microsofta, tvrtke koja je poznata po zatvaranju pristupa svima osim korisnicima koji plaćaju.

A ni niz neriješenih pitanja koje upotreba Copilota ostavlja – od kvalitete koda do potencijalnog kršenja autorskih prava izvorno napisanog koda i tko za nj odgovara, GitHub ili developer koji ga je koristio.

Kap koja je prelila čašu

Svebor Prstačić iz HROpena, hrvatske udruge za otvorene sustave i internet, komentira kako je  pozivom na bojkot SFC apsolutno u pravu:

Cijela aplikacija GitHub je vlasnička. Niz njihovih prozivoda je vlasnički. Kap koja je prelila čašu je njihov AI coding servis Copilot koji eksploatira otvoreni kod.

U uvjetima korištenja GitHubu jest ostavljena mogućnost korištenja programskog koda njegovih korisnika, a to su repozitoriji projekata otvorenog koda. S druge strane, sve što oni u GitHubu stvore nije otvoreno i dostupno.

S obzirom da to ukazuje na drastično nerazumijevanje slobode softvera, bilo kakvog reciprociteta te nerazumijevanje koja je vrijednost slobode softvera, transparentnosti, dijeljenja znanja, te općenito njegovog značaja za društvo, SFC je u pravu.

Zbog toga što GitHub eksploatira otvoreni kod, dodaje, zajednica otvorenog koda ne želi da baš GitHub  bude repozitorij na kojem se čuva većina svjetskih projekata otvorenog koda, onoga što mora ostati slobodan softver.

Bojkoritati GitHub nije lako…

…priznaje to u svom pozivu i SFC, nazivajući ga Facebookom razvoja softvera. Kao što je teško otići s Facebooka jer tako gubimo kanal na kojemu lako komuniciramo s poznanicima i obitelji koji su tamo, tako je i teško prestati koristit GitHub jer ga koristi većina developera i tamo je najlakše naći zanimljive projekte i developere i surađivati s njima.

Poslodavci često gledaju profil na GitHubu kod zapošljavanja, a na nekim fakultetima se od studenata čak traži da ga koriste:

Znamo da developerima koji tek počinju nije lako bojkotirati GitHubov servis jer je pritisak velik, zato pozivamo prvo najprivilegiranije među nama da svojim primjerom pokažu da je moguće i podrže mlađe kolege. Mislimo na voditelje ključnih projekata otvorenog koda, engineering managere, one koji vode timove i zapošljavanju te developere čiji poslovi nisu ugroženi.

Jednom kad onaj čija je to odluka, odluči da će projekt biti smješten na GitHubu, oni koji na njemu rade nemaju izbora. Zato apeliramo na sve koji imaju neki utjecaj ili moć u organizaciji da nas podrže i odluče bojkotirati GitHub.

We tried to communicate w/ #GitHub re: #Copilot; they have outright refused to answer community questions on Copilot & took it for-profit. Copilot ignores copyleft requirements; so it's time to #GiveUpGitHub https://t.co/X7aJLPOIxy

— Software Freedom Conservancy (@conservancy) June 30, 2022

Kao alternative navode CodeBerg, SourceHut, Gitea i community izdanje GitLaba. Upravo za GitLab Prstačić objašnjava kako je nešto sretnije od GitHuba riješio dilemu kako zarađivati razvijajući programe otvorenog koda, s obzirom na to da licence ne dopuštaju izravnu prodaju tako razvijenog softvera:

GitLab zato komercijalno prodaje uslugu sličnu GitHubu, no aplikacija koja pogoni tu uslugu je u velikom dijelu objavljena kao otvoreni kod. Postoje neki dodatni moduli i funkcionalnosti koje GitLab prodaje kao “enterprise” komponente i funkcionalnosti, no u duhu slobode softvera, svatko može za svoju tvrtku, na svoj poslužitelj, instalirati GitLab aplikaciju te u potpunosti upravljati i njome i svim programima i programskim kodom koji ta tvrtka razvija.

Slobodan softver ili “otvoreni kod” ne nastaje besplatno i nije besplatan

Kako bi bolje prikazao da ovo nije tek gunđanje tamo nekih entuzijasta, Prstačić objašnjava koliko je otvoreni kod važan za suvremeno informacijsko društvo i zašto se, bez dostupnosti znanja i digitalnih alata te postojanja mogućnosti promjene i razvoja novog softvera na temelju postojećeg, to pretvara u eksploataciju tuđeg rada:

Jedan od velikih problema svijeta slobodnog softvera je prepoznatljivost da je open-source sam po sebi bezvrijedan bez licencnih prava koja dolaze uz otvoreni kod. Takve licence jamče da sloboda prati sve što stvorite i odlučite objaviti pod nekom od licencija otvorenog koda.

Naime, postoje 4 osnovne slobode (izvor: https://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html):

• Sloboda pokretanja programa u bilo koje svrhe (sloboda 0).
• Sloboda proučavanja rada i prilagodba programa kako bi vršio računalne aktivnosti koje želite (sloboda 1). Dostupnost je izvornog kôda za to preduvjet.
• Sloboda distribucije kopijâ kako biste pomogli bližnjemu (sloboda 2).
• Sloboda distribucije izmijenjenih inačica programa (sloboda 3) čime vaše izmjene koriste cijeloj zajednici. Dostupnost izvornog kôda je za to preduvjet.

Drugi problem, dodaje Svebor, proizlazi iz toga da poslovni svijet, tojest vodstva IT kompanija, ne razumiju vrijednost i stratešku važnost slobodnog softvera. I da dijeljenje znanja ne znači gubitak klijenata i tržišta već brže širenje na puno veće tržište.

Treće je generalni dojam da je slobodan softver nekim čudom besplatan:

Slobodan softver ili “otvoreni kod” ne nastaje besplatno i nije besplatan. U najmanju ruku netko troši svoje veliko znanje i vrijeme da bi neki djelić programske funkcionalnosti osigurao ostatku svijeta, drugim developerima, sistemskim inženjerima itd.

Sama održivost brzog tehnološkog razvoja nam ustvari ovisi o tome. U zajednici slobodnog softvera se sve više bavimo razmišljanjima kako osigurati dugoročnu održivost “otvorenog koda” i kako “pomiriti” poslovanje i naizgled naivne društveno-tehnološke ideje.

Jedna od posljednjih inicijativa, navodi, dolazi od časopisa LinuxMagazine. Radi se o inicijativi da tvrtke “dopuste” svojim programerima da odvoje dio vremena za doprinošenje projektima otvorenog koda ili da određeni postotak dobiti izdvoje za financiranje takvih projekata, posebno one tvrtke koje na njima temelje svoje proizvode. U svakom slučaju, posve suprotno od onoga što je učinio GitHub – razvijanje komercijalnog servisa temeljenog na tuđem otvorenom kodu!