“Bez open-sourcea digitalno društvo ne bi moglo funkcionirati, startupi nastajati, developeri razvijati…”

Nakon dvogodišnje pandemijske pauze, 27. izdanje konferencije Dani otvorenih računarskih sustava odnosno Croatian Linux Users’ Conference (DORS/CLUC), održat će se 19. i 20. svibnja 2022. na FER-u!

DORS/CLUC konferencija, u organizaciji dviju neprofitnih udruga, HrOpen i HULK, uz potporu sponzora, najveća je i najdugovječnija regionalna konferencija o slobodnom i otvorenom softveru te operacijskom sustavu Linux. Konferencija je posvećena developerskim i sistem – administratorskim temama, s fokusom na slobodne i otvorene tehnologije, otvoreni kod, otvorene norme i otvorene operacijske sustave.

Postojanje slobodnog kôda mnogim tvrtkama omogućuje brz i povoljan razvoj novih inovativnih proizvoda, inženjerima i stručnjacima nadogradnju znanja te više mogućnosti pri razvoju, a korisnicima diljem svijeta da besplatno uživaju u praktičnim open-source rješenjima. Kao i uvijek, DORS/CLUC konferencija tu je da teme slobodnog i otvorenog softvera te njegove primjene približi poslovnom svijetu, zbliži programere i sistem-administratore, ali i istakne važnost slobode tehnologija u modernom digitalnom društvu.

Konferencija svake godine ugosti oko 15 izlagača i 500-tinjak sudionika, a ove godine je također pripremljen bogat program. Ususret konferenciji imali smo priliku uhvatiti neke od predavača i za komentar, no prvo smo odlučili popričati malo i sa samim organizatorima.

U međuvremenu, u svijetu open-sourcea…

U zadnje vrijeme, otvorene tehnologije i otvoreni kod sve više su dio sfere blockchaina, umjetne inteligencije i interneta stvari, koji su sami po sebi nezaobilazni termini zadnje 2-3 godine. Svebor Prstačić, predsjednik Hrvatske udruge za otvorene sustave i internet (HrOpen), pojašnjava kako u IoT kontekstu open-source može biti osnova raznih embedded rješenja, npr. otvoreni hardver, open-source alati za razvoj takvog hardvera ili za pisanje softvera za taj hardver. Isto tako, imamo i open-source poslužiteljski alate za postavljanje i upravljanje infrastrukturom, alate za automatizaciju te razne razvojne alate i biblioteke za specifične potrebe – blockchain razvoj, razvoj AI alata, razmjenu AI modela, razvoj mobilnih i web aplikacija i sl.

Naravno, razvoj i smjer tih niša vode uspješni startupi, ističe Svebor dodajući kako ćemo hrvatske primjere iz auto industrije, industrije igara, poslovnih aplikacija, rješenja za automatizaciju i hardvera moći vidjeti na ovogodišnjem izdanju konferencije DORS.

OSS i Linux su svuda, osim malih i srednjih tvrtki, startupa, infrastrukturnog interneta, popis proizvoda čiji je uspjeh osigurao slobodan i otvoren softver upotpunjuju i pametni telefoni temeljeni na Androidu (jezgra Androida je Linux) te svi Apple operacijski sustavi. No, to je samo mali dio od količine otvorenog koda koji stvaraju ti IT giganti…

Kome trebaju komercijalna rješenja?

U današnje vrijeme gotovo je nemoguće da mala i srednja poslovanja uz startupe ne temelje neka od svojih rješenja na alatima i tehnologijama otvorenog koda. Softver je daleko previše kompleksan da nešto gradite sami, napominje Vedran Lebo, predsjednik Hrvatske udruge Linux korisnika.

Hosting tvrtke, telekomi, temelje svoje proizvode na OSS (open-source software), a velika količina namjenskog hardvera kojeg koriste su također temeljeni na OSS, Linuxu (switchevi, routeri…). Sve IT kompanije su svjesne da su OSS i Linux svuda te da naše digitalno društvo ne bi moglo funkcionirati, startupi nastajati, developeri razvijati, bez OSS-a.

Svi inženjeri su toga svjesni, no nekako smo u poslovnim komunikacijama i marketingu naučili te stvari stavljati u drugi plan jer ih smatramo bitnima samo za geekove. To je daleko od istine.

Vrijednost i poruka koju slobodne i otvorene tehnologije donose su bitne za mnoge skupine korisnika, za pojedinca, IT profesionalce, za obrazovanje, medicinu, za IT tvrtke, ali i za poslovanje svih vrsta poduzetnika, ističe Vedran. No, problem se javlja kada se komercijalna rješenja uzimaju kao jedina opcija za javni sektor.

Trebali bismo više razgovarati o tome, u kontekstu primjene otvorenih tehnologija, otvorenih normi i slobodnog softvera u javnom sektoru. Trebali bismo obrazovati i uputiti naše korisnike u vrijednost koju OSS pruža.

Svi znamo koliko najveće tehnološke tvrtke zarađuju tako što korisnicima daju alate koji su besplatni, ali ne i slobodni, ne i otvoreni. Korištenjem takvih alata, mi i naši podaci postajemo proizvod. Kada je to osobni odabir, to je u redu. Kada je to odabir države za cijelo društvo – za školstvo, javni sektor i sigurnost, to je manje u redu.

Na konferenciju zato ove godine organizatori dovode predstavnike APIS-a koji će više ispričati o infrastrukturi koju su na temeljima otvorenih tehnologija i Linuxa osigurali za Hrvatsku. Dodajući kako je sve bitno na temu teško navesti u jednom kraćem razgovoru, Svebor zaključuje:

Zato pozivam sve kolege IT-jevce da nam se pridruže na konferenciji, ali i da nam se jave da pričamo o tim bitnim pitanjima i da vidimo na koji način možemo poslovati i promicati otvorene i slobodne tehnologije. Čvrsto vjerujemo da poslovanje s otvorenim ciljevima znači zajednički poticati digitalni razvoj društva i regionalnu, europsku konkurentnost RH.

Otvorenim kodom do digitalne nezavisnosti

Sigurna sam da mnogi od vas koriste Libre Office, open-source pandan Microsoft Office paketu. Tim više mi je drago što možemo ususret DORS-u predstaviti vam Itala Vignolija, jednog od ključnih ljudi LibreOffice projekta koji će na ovogodišnjem izdanju pričati o otvorenim tehnologijama i standardima kao načinu da postignemo digitalnu nezavisnost.

Softver otvorenog koda i otvoreni standardi – posebno formati dokumenata – od ključne su važnosti za strategije digitalne nezavisnosti pojedinaca, tvrtki, organizacija i vlada. Danas je sadržaj koji kreiraju korisnici – i mogućnost transparentnog dijeljenja – u rukama nekoliko tvrtki koje iskorištavaju ograničenu digitalnu kulturu korisnika u svoju korist. Ova se situacija može razriješiti samo prelaskom s komercijalnog na softver otvorenog koda i s komercijalnih na otvorene standarde.

Važnost otvorenih tehnologija prepoznala je i Europska komisija, koja kroz svoju strategiju Open Source Software Strategy 2020-2023 koristi i promiče dijeljenje i ponovnu upotrebu softverskih rješenja, znanja i stručnosti. EU posebno pristupa ovom problemu, ne bi li omogućila svojim članicama veću neovisnost kad su u pitanju digitalne tehnologije koje se smatraju ključnima za njihovu dobrobit, konkurentnost i sposobnost djelovanja.

“Nedostaje nam ekonomska moć Big Techa koji promovira svoja privatna rješenja”

Italo Vignoli uz Mikea Saundersa vodi marketing te odnose s javnošću i medijima LibreOffice projekta. Prisjeća se kako je u to sve ušao pukom slučajnošću:

Nikada nisam koristio Outlook, koji smatram najgorim softverom ikad razvijenim, bio sam sretan korisnik Eudore pa sam počeo tražiti i zamjenu za Microsoft Office. Nakon brojnih naleta na klonove, na kraju sam krajem 2002. otkrio OpenOffice, koji je izgledao obećavajuće. Počeo sam ga koristiti, a nakon nekog vremena sam ekipi odlučio i ponuditi svoje PR vještine.

U razgovoru neizbježno je stoga bilo pitati ga i kakva su njegova iskustva u komuniciranju o open-source temama. Kada se on počeo baviti open-source marketingom, mediji su bili iznimno zainteresirani za open-source projekte jer su predstavljali novi tehnološki trend, prisjeća se.

Danas, s otvorenim kodom koji se u potpunosti etablirao kao vodeći izbor za infrastrukturu i cloud, interes je opao, ali je još uvijek prilično velik. Nažalost, mediji su izgubili svoju ulogu izvora obrazovnog sadržaja o temama kao što su otvoreni standardi zbog ulaganja Big Tech tvrtki u podršku privatnim standardima.

Uz to, Italo posebno ističe kako ljudi moraju biti informirani i educirani o prednostima otvorenih tehnologija poput primjerice interoperabilnosti dokumenata, transparentnog vlasništva nad sadržajima koje stvaraju i mogućnostima digitalnog građanstva – kako bi uopće odabrali softver otvorenog koda i otvorene standarde.

Ulažemo puno vremena i truda da informiramo i educiramo krajnje korisnike, ali nedostaje nam ekonomska moć Big Techa koji promovira svoja privatna rješenja. Što je još gore, političari vide velike tehnologije kao jedino dostupno rješenje (iako su oni problem i trebali bi biti prisiljeni prijeći na otvorene standarde), a open-source ne vide kao jedino potencijalno i održivo rješenje.

Dugovječnost otvorenog koda koji ne poznaje granice – ni ratove

Hans de Raad, nezavisni je konzultant i open-source entuzijast iz Nizozemske, koji je tijekom 25 godina karijere pridonio razvoju nekoliko open-source projekata. Već niz godina kao predavač dolazi na DORS/CLUC konferenciju gdje se primarno bavi temama podatkovne sigurnosti i regulacije.

Ove godine Hans će nam ispričati studiju slučaja o održivom pristupu podacima koristeći otvoreni softver. Njegova tvrtka, OpenNovations specijalizirana je za rad u strogo reguliranim područjima poslovanja kao što su medicinska i farmaceutska industrija, gdje je kontinuirani pristup podacima (u budućnosti) vitalan dio svakodnevnog poslovanja. Na primjeru rješenja koje je pripremao provodi nas kroz specifičnosti tog slučaja i implementacije u takvoj industriji.

Podaci o kliničkim ispitivanjima za lijekove ili cjepiva moraju ostati dostupna i čitljiva ne samo tijekom životnog ciklusa proizvoda, već i do 30 godina nakon završetka životnog vijeka proizvoda kako bi se bilo koji oblik štetnih nuspojava mogao pratiti do njihova izvora.

Komercijalni softverski proizvodi su iz te perspektive nerazumno vremenski ograničeni u svom životnom ciklusu, tako da je jedino pravo rješenje za održavanje podataka na životu migracija/uvoz svih probnih, proizvodnih, distribucijskih i drugih podataka u open-source rješenje koje se može kontinuirano ažurirati i refaktorirati kako bi ostalo dostupno koliko god je potrebno.

S nama je podijelio i nešto manje tehničkih osvrta ususret DORS-u ističući koliko mu je drago da se opet uživo vraća u Zagreb na najdugovječniju konferenciju o otvorenim tehnologijama u Europi.

Kao nizozemski državljanin, postoji dosta značajnih povijesnih veza između Grada Zagreba i Nizozemske. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj sredinom 90-ih nizozemski novinari i tehnološki entuzijasti pomagali hrvatskim neovisnim medijima da uspostave dial-up internetske veze putem naših ranih ISP postrojenja kako izvještavali o svemu što se događalo tijekom tog vremenskog razdoblja.

To je dio povijesti koji se čini posebno relevantnim u sadašnjim vremenima – s ratom u Ukrajini koji je u tijeku – i naglašava potrebu da se slobodni ljudi i besplatni softver udruže i surađuju na velikoj i vitalnoj tehnologiji kako bi se omogućila komunikacija i dijeljenje informacija.

Prava ravnoteža između hard-core tehnoloških stvari, društvenog povezivanja i poduzetništva

Kao dugogodišnji strani posjetitelj DORS/CLUC konferencije, Hans je možda i najbolja osoba koju za kraj možemo pitati što ga opetovano dovodi nazad na DORS. Kao prvi razlog posebno navodi prijateljske i “uvijek spremne pomoći” organizatore, ali ne krije ni da je sama lokacija FER-a veoma zgodna za daljnje istraživanje gastronomskih i drugih karakteristika centra Zagreba. 🙂

Ipak, neizostavno je za sve vas koji se još razmišljate o pohođenju ove konferencije izdvojiti njegov treći bitan razlog:

Treći razlog su brojnost i raznolikost sjajnih govornika te zanimljivih tema koje uspiju okupiti svake godine. Nije bilo niti jednog izdanja koje nisam napustio s desecima otvorenih kartica preglednika s nizom odličnih novootkrivenih open-source alata/besplatnih softvera!

Uz to, atmosfera na DORS konferenciji i pratećim društvenim događanjima također je nešto posebno, ako pogledamo da su mnoga događanja danas ili isforsirana od strane korporacija ili su vrlo skromni meetupi. DORS/CLUC uvijek postiže pravu ravnotežu između hard-core tehnoloških stvari, društvenog povezivanja i poduzetništva!

Zainteresiralo vas je? Ostale detalje o konferenciji možete pronaći na službenoj web stranici, a ulaznice su dostupne putem sustava Entrio.