S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju Omoguru je dar s neba, a odnedavno im je njihov alat još dostupniji. Radi se o widgetu koji gotovo svaku stranicu može učiniti čitljivijom.

O Omoguru i njihovom čitaču namijenjenom osobama s poteškoćama u čitanju već smo pisali, ali danas predstavljamo nešto drugo. Naime, čitač knjiga i tekstova je super samostalan alat, ali njegovo korištenje malo će pomoći onome tko ne čita elektroničke knjige.

Što kad su u pitanju korisnici koji uglavnom čitaju web stranice poput portala ili blogova – upitali su se i u Omoguruu, a tako su se dosjetili rješenja. Napravili su inkluzivni Omoguru widget.

Funkcionalnosti weba koje mnogi korisnici žele

Više informacija o widgetu saznao sam od Vanje Andrića iz Omogurua, koji mi kaže da je glavna motivacija za widget u tome da se funkcionalnosti Omoguru Readera približe što je moguće većem broju online korisnika. Tako se stranice na koje je postavljen widget mogu prilagoditi korisniku kroz interakciju s padajućim izbornikom i u trenutku promijeniti kako bi se prilagodile osobama koje teže čitaju.

Vlasnici stranica sada mogu biti sigurni da će njihov sadržaj bez problema moći pratiti i posjetitelji koji imaju poteškoća u čitanju:

Glavne značajke vezane su uz potpunu prilagodbu tekstualnog sadržaja. Doslovno možete modelirati izgled OmoType fonta i upravljati svim značajkama koje utiču na čitljivost: boje pozadina koje smanjuju očni stres, dinamičan font, slovni razmak, proredi i slično.

Zanimljivo je bilo čuti, kako mi Vanja priča, da pola korisnika Omoguru Readera zapravo nema poteškoća s čitanjem, već naprosto žele da im iskustvo čitanja na ekranima bude lakše. Ako ste ikada vidjeli kako OmoType font izgleda i “bacili oko” na njega, siguran sam da je i vama bilo lakše nego kada ste čitali neki standardni font.

Stranice koje imaju ugrađen widget bit će mnogo lakše za čitanje svima, ne samo osobama s poteškoćama.

S developerske strane, widget je vrlo lako implementirati na stranicu. Radi se o dodavanju skripte u kod stranice, poput one za Google Analytics te podešavanju načina na koji tekstualni elementi komuniciraju s widgetom. Widget se ne ugrađuje na stranicu, već stoji na serverima Omoguruua i tako ne utječe na performanse stranice.

Uključivanje svih korisnika nije trend, već potreba

Iako se u posljednje vrijeme trendovi u razvoju stranica sve više okreću prema inkluzivnosti i lakoći korištenja, osobe koje imaju problema s čitanjem i dalje se muče s nekim sadržajima na internetu. Inkluzija svih korisnika nije trend, već potreba, dodaje Vanja i kaže kako njihov alat nudi lakši, a nekima i jedini mogući pristup informacijama.

U Hrvatskoj se pak još uvijek ne govori dovoljno o ovoj temi, a uključivanje widgeta u kod stranice može biti najbolja stvar koju možete napraviti za korisnike koji teže čitaju internetski sadržaj. Zamislite koliko bi se osobe s poteškoćama u čitanju mogle lakše informirati kada bi regionalni portali i blogovi koristili mogućnost transformacije sadržaja u lako čitljiv font.

Izazov je koliko će brzo domaće tvrtke shvatiti značaj inkluzivnosti na internetu i implementirati ovakva rješenja. Time će pokazati društvenu odgovornost, širinu i uključivost. U razvijenijim zemljama inkluzivan web nije izbor već obaveza, a i kod nas je krenula u primjenu direktiva koja obavezuje tijela javne uprave na poštivanje pravila web pristupačnosti.

Dobar primjer ove prakse nova je stranica CARNET-a koju je razvila agencija Neuralab i koji je jedan od najpristupačnijih portala na domaćem internetu. Ipak, ovakve stranice su u manjini.

Briga za korisnike kreće od programera

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju vrlo je važno istaknuti linkove i druga mjesta koja “pozivaju na akciju”, kaže Vanja i paziti na bliješteće boje i podloge teksta te koristiti neserifne fontove. Jasno, možete koristiti i OmoType font koji je posebno dizajniran upravo za lakoću čitanja.

Developeri koji rade stranice za klijente imaju mogućnost od samog početka raditi na tome da stranica bude što je moguće lakša za čitanje, pogotovo ako se radi o stranici s mnogo teksta, kao recimo internetskom portalu ili blogu, na što bi trebali obratiti više pozornosti nego što to sada rade.

Widget može mijenjati boju stranice ne samo u crnu ili sivu, već i ljubičastu.

Jedini font koji se može prilagoditi korisniku u potpunosti

Kada govorimo o konkurenciji u ovom zanimljivom području, Vanja kaže kako za sada na stranom tržištu postoji nekoliko widgeta, ali također ističe kako je trenutačno OmoType jedini font koji se može prilagoditi korisniku u potpunosti.

Također, svako rješenje koje u Omoguruu pripremaju nastoji riješiti neki problem, ali u isto vrijeme ne odmoći nikome drugome. Osobe koje nemaju nikakvih problema s čitanjem tako neće teže čitati OmoType font, već će i njima biti nešto lakše nego s “prosječnim” fontovima na internetu.

Vanja za kraj kaže kako je čitava kultura brenda Omoguru vezana uz osnaživanje pozicije osoba s disleksijom, budući da se često radi o vrlo inteligentnim i kreativnim osobama koje na putu do normalnog života koči nešto izuzetno elementarno poput čitanja, a očito je kako se taj problem vrlo lako može riješiti samo korištenjem par linija koda i alata koji čine razliku.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tehnologija

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?