Panel o ecommerceu u Hrvatskoj: Zakonski okviri opterećeni su starim načinom razmišljanja

Panel o ecommerceu u Hrvatskoj: Zakonski okviri opterećeni su starim načinom razmišljanja

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Slobodan Marković, jedan od najvećih srpskih stručnjaka za ecommerce, te Jan Sulik iz Ministarstva gospodarstva okupili su se na pozornici konferencije OMGcommerce kako bi raspravljali o ulozi koju država i institucije mogu i trebaju odigrati u poticanju internetske trgovine kao jedne od bitnih stavki u razvoju gospodarstva.

Picula: Još uvijek za nas ne vrijede ista pravila kao za "starije" članice EU
Picula: Još uvijek za nas ne vrijede ista pravila kao za “starije” članice EU. (Slike: Marina Filipović Marinshe)

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Slobodan Marković, jedan od najvećih srpskih stručnjaka za ecommerce, te Jan Sulik iz Ministarstva gospodarstva okupili su se na pozornici konferencije OMGcommerce kako bi raspravljali o ulozi koju država i institucije mogu i trebaju odigrati u poticanju internetske trgovine kao jedne od bitnih stavki u razvoju gospodarstva.

Uloga vlade i establišmenta je omogućiti dvije stvari, tvrdi Šulik: zakonodavstvo i infrastrukturu. Hrvatska je internetom dobro pokrivena, gotovo 90 posto, što je više od opskrbe vodom, a elektronička trgovina je legalizirana i regulirana nizom podzakona.

Unatoč tome, naglašava, brojke još nisu onakve kakve bismo htjeli vidjeti: tek 23 posto pojedinaca je izvršilo jednu kupnju preko interneta u godinu dana. U 2008. godini to je bilo jek 8 posto – jasna je tendencija rasta, no on i nije baš vrtoglav. S druge strane, 71 posto poduzeća u hrvatskoj ima web stranicu no tek 6 posto ih se bavi nekim oblikom internet trgovine.

E-trgovina još je pionirsko područje

Dio problema leži u nedovoljnoj informiranosti i nepovjerenju – prema mišljenju potrošača, Hrvatska je na predzadnjem mjestu po sigurnosti e-kupnje. S time se slaže i Picula te naglašava kako je cijeli proces internet trgovine još pionirski, a kupci nepovjerljivi. Dodatna zaštitom potrošača i informiranje o njihovim pravima mogli bi pomoći da se to nepovjerenje ublaži.

Osim unutar države, u EU je vidljiv trend nepovjerljivosti prema kupnjama izvan države, napominje – tek 11 posto kupnji preko interneta dolazi od prekograničnih narudžbi.

U EP vodi se mnogo rasprave o budućnosti trgovine koja je već počela – dnevno trgovanje preko interneta i prikupljanje informacija o korisnicima su poslovna stvarnost, naglašava Picula. Ekonomija EU vrijedna je 15 trilijuna eura, a 3 posto od toga čini ecommerce – taj će broj očigledno još samo rasti pa se stoga radi na regulativama kojima bi se zaštitili svi u lancu, od prodavača pa do krajnjeg korisnika i kupaca.

Dvosmjerna komunikacija države i zajednice ključna

Dvosmjeran dijalog između države i zajednice je nužan, slažu se svi.
Dvosmjeran dijalog između države i zajednice je nužan, slažu se svi.

Kada je riječ o e-trgovini u regiji, postoje neki specifični problemi – za početak nismo odmah izjednačeni s drugim EU članicama. Tarife koje se nameću ne odgovaraju onima koje dobivaju starije članice u internetskom poslovanju, a  kupci se često neugodno iznenade krajnjom cifrom. Nije to stvar loše političke volje, već sustav još ne prepoznaje sve građane kao jednako vrijedne klijente.

No ni lokalna legislativa nije na razini – u obje zemlje zakonski okviri su opterećeni starim načinom razmišljanja, a zakoni nisu stvoreni s elektronskom trgovinom na umu, napominje Marković. Ne postoji za to jednostavno rješenje – prvi i osnovni korak je bolja komunikacija između zajednice koja se bavi internetskom trgovinom i države.

Država s jedne strane ne može uvijek predvidjeti potencijalne probleme s kojima se e-trgovci mogu suočiti, a s druge zajednica ne poznaje dovoljno dobro legislativu kako bi mogla reći koji zakon treba popraviti – ono što mogu je iznijeti svoje probleme i kroz dijalog doći do rješenja.

Treba ustanoviti koje su prepreke, jer one ne leže uvijek samo u jednoj domeni- bankarstvo, izvoz, zaštita potrošača, sve su to segmenti koje treba regulirati i s ecommerceom na umu.

Koji su sljedeći koraci?

Hrvatska se najvjerojatnije neće povesti primjerom Kine koja subvencionira izvoz kako bi smanjila troškove kupovanja. Također, zakoni nisu toliko fleksibilni i orijentirani na ecommerce kao u državama gdje su centrirani eBay ili Alibaba, što se također neće radikalno mijenjati jer postoje i lokalne i europske regulative koje se moraju ispoštovati.

Ono što možemo učiniti, slažu se svi, jest više informirati sve, od zajednice trgovaca, preko potrošača pa do mjerodavnih institucija kako bi se kroz otvoren dijalog identificirale prednosti i kako bi se najbolje iskoristilo iskoristiti ono što imamo. 

OMGCommerce sponzori

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Startupi i poslovanje

Narek Verdian, CTO Glova o tehnologijama, skaliranju i novom europskom “remote hubu”

S CTO-om Glova, dostavnog servisa koji danas zapošljava preko 500 IT stručnjaka, razgovarali smo o tehnološkim strategijama, alatima i skaliranju aplikacije ove vrste.

Što ste propustili

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Oglasio se Google: “Analytics nije ilegalan, ali neka EU i SAD što prije dogovore pravila”

Sporna mogućnost da digitalni servisi američkim tajnim službama moraju otkriti osobne podatke građana EU, zbog koje navodno krše GDPR, tek je teoretska i Google u 15 godina, koliko nudi Analytics, nije primio niti jedan takav zahtjev - tvrdi njihov glavni pravnik Kent Walker.

Digitalni marketing

Željka Košanski postaje Head of People Operations za Mediatoolkit i Bornfight

U 2022. godini Željka će pomoći u zapošljavanju 80 kolega u obje kompanije što je rast od 50% u Bornfightu, i čak 80% u Mediatoolkitu.

Analiza

Je li moguće? Hrvatski developeri zadovoljni su selekcijskim procesima, daju im ocjenu 7,6

Prijatelji, poznanici i kolege developerima su najčešći izvor informacija o otvorenim pozicijama i uvjetima rada u drugim tvrtkama. Juniori posao traže i na društvenim mrežama, a midovi gledaju i portale za zapošljavanje. U oglasu bi trebala biti navedena plaća, a na intervjuu budući šef.

Istraživanje

Za povećanu online kupnju u 2021. najviše su zaslužni – pripadnici “Boomer” generacije!

Mogli smo očekivati kako će online kupnja rasti, ali koja kategorija proizvoda bilježi najveću kupnju, kolika je prosječna vrijednost kupnje i koje generacije dominiraju u online shoppingu?