Panel o ecommerceu u Hrvatskoj: Zakonski okviri opterećeni su starim načinom razmišljanja

Panel o ecommerceu u Hrvatskoj: Zakonski okviri opterećeni su starim načinom razmišljanja

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Slobodan Marković, jedan od najvećih srpskih stručnjaka za ecommerce, te Jan Sulik iz Ministarstva gospodarstva okupili su se na pozornici konferencije OMGcommerce kako bi raspravljali o ulozi koju država i institucije mogu i trebaju odigrati u poticanju internetske trgovine kao jedne od bitnih stavki u razvoju gospodarstva.

Picula: Još uvijek za nas ne vrijede ista pravila kao za "starije" članice EU
Picula: Još uvijek za nas ne vrijede ista pravila kao za “starije” članice EU. (Slike: Marina Filipović Marinshe)

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Slobodan Marković, jedan od najvećih srpskih stručnjaka za ecommerce, te Jan Sulik iz Ministarstva gospodarstva okupili su se na pozornici konferencije OMGcommerce kako bi raspravljali o ulozi koju država i institucije mogu i trebaju odigrati u poticanju internetske trgovine kao jedne od bitnih stavki u razvoju gospodarstva.

Uloga vlade i establišmenta je omogućiti dvije stvari, tvrdi Šulik: zakonodavstvo i infrastrukturu. Hrvatska je internetom dobro pokrivena, gotovo 90 posto, što je više od opskrbe vodom, a elektronička trgovina je legalizirana i regulirana nizom podzakona.

Unatoč tome, naglašava, brojke još nisu onakve kakve bismo htjeli vidjeti: tek 23 posto pojedinaca je izvršilo jednu kupnju preko interneta u godinu dana. U 2008. godini to je bilo jek 8 posto – jasna je tendencija rasta, no on i nije baš vrtoglav. S druge strane, 71 posto poduzeća u hrvatskoj ima web stranicu no tek 6 posto ih se bavi nekim oblikom internet trgovine.

E-trgovina još je pionirsko područje

Dio problema leži u nedovoljnoj informiranosti i nepovjerenju – prema mišljenju potrošača, Hrvatska je na predzadnjem mjestu po sigurnosti e-kupnje. S time se slaže i Picula te naglašava kako je cijeli proces internet trgovine još pionirski, a kupci nepovjerljivi. Dodatna zaštitom potrošača i informiranje o njihovim pravima mogli bi pomoći da se to nepovjerenje ublaži.

Osim unutar države, u EU je vidljiv trend nepovjerljivosti prema kupnjama izvan države, napominje – tek 11 posto kupnji preko interneta dolazi od prekograničnih narudžbi.

U EP vodi se mnogo rasprave o budućnosti trgovine koja je već počela – dnevno trgovanje preko interneta i prikupljanje informacija o korisnicima su poslovna stvarnost, naglašava Picula. Ekonomija EU vrijedna je 15 trilijuna eura, a 3 posto od toga čini ecommerce – taj će broj očigledno još samo rasti pa se stoga radi na regulativama kojima bi se zaštitili svi u lancu, od prodavača pa do krajnjeg korisnika i kupaca.

Dvosmjerna komunikacija države i zajednice ključna

Dvosmjeran dijalog između države i zajednice je nužan, slažu se svi.
Dvosmjeran dijalog između države i zajednice je nužan, slažu se svi.

Kada je riječ o e-trgovini u regiji, postoje neki specifični problemi – za početak nismo odmah izjednačeni s drugim EU članicama. Tarife koje se nameću ne odgovaraju onima koje dobivaju starije članice u internetskom poslovanju, a  kupci se često neugodno iznenade krajnjom cifrom. Nije to stvar loše političke volje, već sustav još ne prepoznaje sve građane kao jednako vrijedne klijente.

No ni lokalna legislativa nije na razini – u obje zemlje zakonski okviri su opterećeni starim načinom razmišljanja, a zakoni nisu stvoreni s elektronskom trgovinom na umu, napominje Marković. Ne postoji za to jednostavno rješenje – prvi i osnovni korak je bolja komunikacija između zajednice koja se bavi internetskom trgovinom i države.

Država s jedne strane ne može uvijek predvidjeti potencijalne probleme s kojima se e-trgovci mogu suočiti, a s druge zajednica ne poznaje dovoljno dobro legislativu kako bi mogla reći koji zakon treba popraviti – ono što mogu je iznijeti svoje probleme i kroz dijalog doći do rješenja.

Treba ustanoviti koje su prepreke, jer one ne leže uvijek samo u jednoj domeni- bankarstvo, izvoz, zaštita potrošača, sve su to segmenti koje treba regulirati i s ecommerceom na umu.

Koji su sljedeći koraci?

Hrvatska se najvjerojatnije neće povesti primjerom Kine koja subvencionira izvoz kako bi smanjila troškove kupovanja. Također, zakoni nisu toliko fleksibilni i orijentirani na ecommerce kao u državama gdje su centrirani eBay ili Alibaba, što se također neće radikalno mijenjati jer postoje i lokalne i europske regulative koje se moraju ispoštovati.

Ono što možemo učiniti, slažu se svi, jest više informirati sve, od zajednice trgovaca, preko potrošača pa do mjerodavnih institucija kako bi se kroz otvoren dijalog identificirale prednosti i kako bi se najbolje iskoristilo iskoristiti ono što imamo. 

OMGCommerce sponzori

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.