Zašto fraza “O.K., boomer” nije nimalo O.K.

Zašto fraza “O.K., boomer” nije nimalo O.K.

I mi ćemo jednom biti ti "boomeri", a tko će se onda smijati? Znamo i možemo bolje od toga da izoliramo čitavu skupinu društva kojoj treba najviše pomoći kad je u pitanju korištenje tehnologije.

Ovu kolumnu inspirirala je Anica, žena koja mi se javila nakon moje prošle kolumne i potaknula me na razmišljanje o bitnoj temi koja uopće ne treba biti osvrt na prošlost ili se voditi “prije je bilo bolje” narativom, nego jednostavno iskristalizirati kako (ne)svjesno diskriminiramo pojedince koje nazivamo boomerima (op. a. generacija rođena u razdoblju od 1946-1965. godine).

Anica mi je probala objasniti kako se osjeća diskriminirano kada ju netko smatra boomericom jer u tom trenutku ne shvaća ili nije upoznata s nekom tehnologijom. Priznala je da je pojedine pojmove moje kolumne morala guglati kako bi shvatila kontekst određenih pojava koje sam opisala, a ako se dobro sjećam (naravno da se sjećam) spomenula sam i te – nesretne boomere s Twittera.

Sigurna sam da je velika većina razumjela na što sam se osvrnula u prošloj kolumni, ali istovremeno su se pojavili i oni kojima je bitno da shvatimo da ćemo svi jednog dana biti boomeri s interneta.

I to nam neće biti ok. Ne bi nam trebalo uopće biti ok.

Starost = nemilost

Starost je prirodan, ali i okrutan proces. Možda jedino okrutnije od starosti je promatranje starosti na internetu.

S jedne strane tu su milenijalci i Gen Z koji masovno koriste dostupne platforme kako bi njihova prisutnost imala veći doseg. Zbog toga često djeluju kao vojska koja bez svakodnevne komunikacije sa svojim pratiteljima gubi svaki front svog identiteta.

S druge strane, dio starijih generacija ne može razumjeti odakle potreba za takvim povezivanjem, obraćanjem masi, okidanjem selfieja, objavljivanjem storyja i reelsa, zakazivanjem lajv susreta s pratiteljima…

I zbog toga ih ne smijemo kriviti, a još manje diskriminirati. Pa čak i kada pokušavaju postati dio svakodnevice koju virtualno kreiraju njihovi sinovi, kćeri, unuci ili čak praunuci.

Njihov cilj u svemu tome je, između ostalog, da ne budu izostavljeni i zaboravljeni. Da se osjećaju poželjno i dobrodošlo u stare dane. Da usvoje nove vještine zbog kojih će se osjećati manje bespomoćno.

Ovaj svijet je ionako dovoljno okrutan prema starim ljudima, a nismo ništa postigli, ako im uskratimo radost pri vlastitim pokušajima razumijevanja tehnologije i dobrobiti koju ona ima za sve – bez obzira na godine!

Zato fraza “OK, boomer” nije nimalo ok. 

Tu frazu pretežito koriste milenijalci i Gen-Z s ciljem odsijecanja dijaloga sa starijim generacijama koje sasvim prirodno i očekivano zagovaraju drugačije vrijednosti te ne raspolažu velikim znanjem o uporabi modernih tehnologija.

“OK, boomer” je zapravo jeftini ad-hominem od kojeg se nitko ne može braniti, a ujedno implicira bespotrebno odbacivanje i ageism te pokušava svakog pripadnika starije generacije prikazati kroz zatucanost prosječnog glasača iz Biblijskog pojasa na predsjedničkim izborima u Americi. Ili ako baš želite naš primjer – glasača HČSP-a.

“Ok, boomer” su stvorili milenijalci

Prvo korištenje fraze “OK, boomer” datira u 2015. kada je još uvijek, pazite sad, predsjednik SAD-a bio Barack Obama, a kod nas je na vlasti bio SDP. Izdvojene vremenske reference možda na prvu nisu bitne, ali složit ćemo se da je navođenje prethodnih aludiralo na PROŠLI ŽIVOT, a ne na situaciju prije sedam godina.  Vrijeme brzo prolazi kad nisi svjestan koliko brzo stariš, a situacija/tehnologija se mijenja neovisno o tvojoj volji, zar ne?

Dakle, prije sedam godina je na 4chanu (pop-up kviz za milenijalce i Gen-Z: Znate li što je 4chan?) došlo do međusobnog vrijeđanja korisnika foruma prilikom kojeg je neki anonimus (kako to inače biva) htio drugom anonimusu poručiti da je “out of touch” (op. a. izvan doticaja sa stvarnošću) te ga je presjekao komentarom “OK, boomer”.

Ostalo je povijest.

Četiri godine kasnije, ta fraza odjeknula je Tik-Tokom do mjere da su kreatori Peter Kuli & Jedwill preko najlošijeg autotunea kojeg možete čuti skladali “OK BOOMER!” u kojem pripadnike starije generacije opisuju kao rasiste, fašističke birače Donalda Trumpa s lošom frizurom i pogodite što? Pjesma je stekla veliku popularnost, a mladež s Tik-Toka je razvila i “sing-along” (op.e. pjevanje zajedno) izazov s ciljem da glasno, jasno i veselo diskriminiraju starce.

Poprilično tužno i neosjetljivo, i premda nisu najgore stvari koje se događaju na internetu, ne zaslužuje proći neprimijećeno. Zašto? Stanovništvo nam je već poprilično staro, a samim time i mi isto.

Nemam rješenje, ali …

Možda imam ideju kako drugačije promatrati cijelu ovu stvar jer za početak bi valjalo mijenjati perspektivu, barem teoretski.

Proučavajući teoriju difuzije inovacija koju je opisao američki sociolog Everett Rogers zapravo možemo naći dobre temelje kako približiti tehnologiju starijima i učiniti je inkluzivnom, a ne ekskluzivnom. Teorija zapravo teži pojasniti kojom brzinom, kako i zašto se neka inovacija širi kroz određenu populaciju. Ipak, jasno razdvaja difuziju inovacije od procesa usvajanja inovacije.

Rogers tvrdi da je “difuzija” odnosno širenje inovacije – grupni proces, dok je usvajanje inovacije individualnog karaktera. To je proces u kojem je inovacija komunicirana određenim kanalima komunikacije kroz određeno vrijeme među članovima društvenog sustava.

Rogers navodi kako postoje četiri glavna elementa koji utječu na širenje novine:

  1. Sama inovacija (npr. razgovor putem videopoziva);
  2. Komunikacijski kanali (npr. Viber, WhatsApp);
  3. Vrijeme prilagodbe (relativna brzina kojom se inovaciji prilagođavaju članovi društvenog sustava);
  4. Članovi društvenog sustava (npr. starija populacija, milenijalci, Gen Z…).
Foto: Atlas Network

Što je Rogersov zajednički nazivnik inovacije i difuzije? Vrijeme. Tko treba više vremena za usvajanje inovacije? Logično, starija populacija.

Veliku ulogu u tome ima naravno – komunikacija među pojedincima i grupama, a koja ujedno dijeli proces širenja inovacije na nekoliko faza: znanje, uvjeravanje, odlučivanje, implementaciju i potvrđivanje.

Da skratim priču, velika je vjerojatnost da će u fazi uvjeravanja starija populacija formirati nepovoljan stav prema inovaciji ako joj nisu kvalitetno komunicirane informacije u fazi znanja. Faza znanja je vrlo racionalna, ali faza uvjeravanja je afektivna i vrlo emocionalna te bi trebala smanjiti nesigurnosti starijih prije odluke za korištenjem tehnologije.

Hoće li faza odlučivanja imati pozitivan ishod za implementaciju inovacije, ako svaki pokušaj interakcije starije populacije s internet sadržajima završi s odsijecanjem “OK, boomer” ? Neće.

Trebamo se zapitati koliko smo (su)odgovorni u pojedinim fazama širenja inovacije i kako olakšati pristup tehnologiji svima, a pogotovo starijoj populaciji prema kojima je vrijeme nemilosrdno.

Diskriminirala sam boomere, a da to nisam ni znala

Iskreno, do onog razgovora s Anicom, nisam imala dojam da s riječju boomer ikoga diskriminiram. Zaista! Drago mi je da sam saznala da sam bila u krivu.

Za mene su boomeri (bili) slatki starci koji u okviru svog razumijevanja tehnologije i funkcionalnosti koriste internet na svoj način. Tipa, moja baka (81) meni MMS-om (???) šalje slike Tita i svoje slučajne selfije. Osim što mi bude predrago i smiješno, znam da je to njezin najbolji pokušaj da bude prisutna i sudjeluje u mom životu služeći se tehnologijom s trenutnim opsegom znanja kojeg ima. Najbolje u cijeloj priči bude što joj to toliko znači da me odmah odluči nazvati i pitati jesam li dobila njenu fotografiju.

Zato je ova isprika definitivno na mjestu. Sorry bako, ja sam veći boomer nego što si ti ikad bila:

Nemoj zamjeriti što sam ti se toliko smijala kad si mi poslala Tita u MMS-u s novog mobitela kojeg još nisi znala koristiti. Meni je to postala jedna od naših najdražih uspomena i zbog nje si za mene legenda s mobitelom u jednoj ruci i štakom u drugoj.

Pokazat ću ti idući put kako da me samo nazoveš Viberom na audio poziv, bez videa jer znam da ne možeš stisnuti touch-screen sasvim precizno u kutu gdje je ikona za videopoziv zbog slabog osjeta u rukama nakon moždanog udara.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Nela Dunato

    Nela Dunato

    17. 03. 2022. u 1:20 pm Odgovori

    Možda ja boravim u nekom drugom balončiću interneta, ali “OK, boomer” izjave koje sam ja vidjela nisu imale apsolutno nikakve veze s tehnologijom, već su odgovor na izjave boomera koje optužuju mlađe generacije da su “lijene i sve im je dano na pladnju” te daju savjete koji su potpuno neprikladni za današnje vrijeme.

    Generacija koja je u kapitalističkim državama kupovala kuće u gotovini od radničke plaće, a u socijalističkima dobivala besplatne stanove, govori generaciji čija kupovna moć je daleko manja, za koju su današnje nekretnine daleko skuplje i koja je opterećena studentskim dugom kako da radi, štedi i kupuje.
    Na takve se izjave milenijalci brane sa “OK, boomer” – samo ti trubi svoje, mi kužimo da ti ne kužiš kako danas stoje stvari, ali nam se ne da objašnjavati.

    I u tom kontekstu izjava je posve prikladna i nije “ageist” jer ne sugerira da osoba ne može nešto naučiti jer je stara, već se obraća isključivo onima koji su izabrali zatvoriti oči pred problemima koje proživljavaju mlađe generacije – njihova djeca i unuci – i vrlo glasno progovarati iz tog neznanja.

    Da se poslužim drugim memeom, “you could have just sat there and ate your food”. Ali kad su se već odlučili umiješati u diskurs o poslovima, plaćama i nekretninama, dobili su odgovor kakav su tražili.

    • Maja Trepšić Kušt

      Maja Trepšić Kušt

      17. 03. 2022. u 1:47 pm Odgovori

      Tako je, ovo je dosta promašeno. “OK boomer” nema baš neke veze s tehnologijom nego s neshvaćanjem današnje stvarnosti i nedostatkom volje da uopće pokušaju. Možda najbliža je kod nas riječ “baba” i to nije dob nego stanje uma.

      • Nela Dunato

        Nela Dunato

        18. 03. 2022. u 1:05 pm Odgovori

        Da, stvar je u pogledu na svijet, ne u tehnologiji.
        Moj stari je gen-X i digitalno nepismen (također je slao MMS-ove dok nije otkrio Viber). Nikad mu se nisam rugala zbog toga. U neku ruku njegov je život puno jednostavniji.

        Svekar je boomer i umirovljeni inženjer računalstva (radio je na kompjuterima u doba kad su bili veliki kao stan). No nije “OK boomer” jer je otvorenog uma i trudi se pratiti razvoj tehnologije i društva.

        S druge strane među našim bi se političarima i profesorima na fakultetima našlo jako mnogo “OK boomera” i u redu je da se takav stav kritizira.

        • Davis

          Davis

          20. 03. 2022. u 9:00 pm Odgovori

          Nije stvar u tome što stariji ljudi razumiju ili koliko su otvoreni razumjeti. To je osobno pitanje i bilo bi loše ako bi očekivali od svih da imaju iste stavove. Npr, tjerati nekoga da razumije liberalizam je isto kao tjerati osobu liberalnih pogleda da razumije konzervativan stav. Sloboda misli i govora mora biti svima jednako garantirana.

          Ovdje se radi o tome da je generacija Boomera danas najbogatiji sloj društva i oni su nosioci ekonomije. Ako pogledamo koje prilike nama (generacijama koje su došle iza njih) ostavljaju možemo se osjećati izdano. Oni su imali svijet u kojem su mogli kupiti dom u roku od 5 godina, dulje od toga su auto otplaćivali. Sa resursima koje su dobili su stvorili goleme fondove novca, jer ono, što više imaš, to još više stvaraš. To je posljedično stvorilo svijet u kojem danas sve manje posjedujemo a sve više živimo od mjeseca do mjeseca, najam i otplate na rate.

          Oni se nisu pobrinuli za ništa osim za sebe. Od tuda je taj problem proizišao. I naravno da to ne znači da je svaka osoba iz te generacije uzročnik tog problema. “Ok boomer” je pogrdni naziv kojim se nazivaju točno određene osobe. A ako netko koristi taj izraz u drugačijem kontekstu, onda ga jednostavno treba ignorirati, zato što doslovno ne zna što govori.

          • Nela Dunato

            Nela Dunato

            24. 03. 2022. u 12:33 pm

            Davis, ako pogledaš moj prvi komentar, vidjet ćeš da smo u osnovi istu stvar napisali 🙂
            Pod “otvorenost” nisam mislila na “liberalnost”, već da je netko svjestan što se događa oko njih i s kakvim se problemima drugi ljudi suočavaju, umjesto da brinu samo za svoju dobrobit.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...