Hardware.Netup: Hardverska iskustva Mate Rimca i Ane Burice

Hardware.Netup: Kakva su hardverska iskustva Mate Rimca, Ane Burice i Aleksandera Tõnnissona?

Nakon prvog Netupa u Novom Sadu, bilo je vrijeme da se jedan organizira i u Zagrebu, sjedištu Netokracije. Cilj svakog ovog okupljanja je upoznati publiku  s nekim novim trendom ili tehnologijama, pozabaviti se aktualnom temom u neformalnoj atmosferi. Ovoga puta okosnica događanja, organiziranog uz potporu estonskog Buildit akceleratora, bio je hardver.

Hardver je lakše razvijati no ikad, ali to ne znači i da je to lako.
Hardver je lakše razvijati no ikad, ali to ne znači i da je i lako (Fotograf: Luka Travaš)

Hardver je nova vruća tema u svijetu startupa, objasnio je Aleksander Tõnnisson, direktor i suosnivač estonskog hardverskog akceleratora Buildit. Stigli smo u vrijeme hardverske revolucije, jer je rad na ovakvim projektima jednostavniji no ikad do sad: hardverske su komponente jeftinije, povezivost sa softverom je poboljšana, kreiranje prototipa daleko je lakše, pametni telefoni i tableti su sveprisutni, a tu su i crowdfunding platforme koje olakšavaju inicijalno financiranje takvih projekata.

No to sve i dalje ne znači da je bavljenje hardverom lako ili jednostavno. Riječ je i dalje o kompleksnom procesu, a zahtjevi i potrebe hardverskih startupa uvelike se razlikuju od onih koji svoje poslovanje baziraju na softveru.

Rad u hardverskom startupu te prednosti i mane istoga okupljenima su kroz svoja iskustva približili Mate Rimac i Ana Burica, osvrnuvši se u svojim govorima na vrlo različite aspekte razvoja hardverskog proizvoda.

Nekad treba stvoriti nišu za sebe

I u najmanje detalje i komponente potrebni su sati i sati rada, naglasio je Rimac (Fotograf: Luka Travaš)
I u najmanje detalje i komponente potrebni su sati i sati rada, naglasio je Rimac (Fotograf: Luka Travaš)

Malo tko danas nije čuo za Rimac automobile, automobilski startup iz Svete Nedelje koji je na ceste postavio najbrže električne superautomobile, pa nam se nekad učini i da je ova niša za startupe savršeno prirodna. No činjenica je da u autoindustriji startupa nema – proizvođači automobila mahom su stare i goleme tvrtke, osnovane prije drugog svjetskog rata, napominje Rimac. Neki u tom kontekstu spominju Teslu, no ona ima deset godina za sobom, broji nekoliko tisuća zaposlenih, i u Hrvatskoj bi bila druga najveća tvrtka po prihodima, pa bi to bilo poveliko rastezanje pojma.

Svoju nišu u autoindustriji, ali i u startup zajednici Rimac je tako morao sam napraviti, što nije bio jednostavan posao:

Prije nekoliko godina električni auti nisu bili zanimljivi niti seksi. Bili su spori, ružni, ne baš korisni. Ni hrvatski proizvodi nisu poznati, a začudili bi se gdje sve nisu za Hrvatsku uopće čuli – pričam tu o Europi. Hrvatska nije poznata po svojoj auto industriji, Yugo je proglašen najgorim autom u povijesti, a nije bio ni naš. Unatoč tome, bili smo dovoljno hrabri da u Hrvatskoj razvijemo auto koji nije samo tehnološki inovativan već se može pohvaliti mnogim drugim naprednim karakteristikama.

Da bi došli do modela Concept One, bile su potrebne godine rada, što je jedna od glavnih razlika softverskih i hardverskih startupa, temeljili se oni na superautima ili ne.

Naravno, kada se radi na proizvodu tako kompleksnom ako što je električni auto, stvari se ponešto kompliciraju. U Rimac automobilima sve dijelove, sve do gumbića na upravljačkoj ploči, proizvode in-house, a u dizajn, planiranje i izradu svakog najmanjeg dijela utroše se sati i sati posla. No s druge strane, upravo im je proizvodnja komponenti omogućila da financiraju razvoj vlastitog proizvoda.

Investicija nije nešto što hardverskim startupima dolazi jednostavno. Iako se količina sredstava koja se ulaže u hardverske projekte, velik broj investitora i dalje zazire od takvih ulaganja.

Ni Rimcu, s hardverskim startupu u najužem smislu riječi, nije isprva nije bilo lako naći ulagača, iako su Rimac automobili tad bili jedina profitabilna tvrtka koja se temelji na proizvodnji električnih vozila. Prije no što je prva investicija stigla, nagomilali su se računi, no i to su prebrodili, a sada je više zainteresiranih investitora no što ih žele prihvatiti. Usput budi rečeno, Rimac je i dalje u vlasništvu 82 posto svoje tvrtke, velikim dijelom i zahvaljujući tome što su prije investicije toliko razvili svoj proizvod.

Razvoj hardverskog proizvoda uistinu je težak put, napomenuo je Rimac, no nije bez svojih prednosti i nagrada, a to je potvrdila i Ana Burica iz Teddy the Guardiana.

U izgradnji hardverskog proizvoda izgradit ćete i sebe

"Ne znate što možete dok ne krenete u razvoj svog proizvoda" (Fotografira: Luka Travap)
“Ne znate što možete dok ne krenete u razvoj svog proizvoda” (Fotograf: Luka Travaš)

Ovaj startup također je već stekao svoju slavu, pogotovo nakon nastupa njegovih kreatorica na CES-u prošle godine, no kao i u razvoj superauta, i u razvoj plišanog medvjedića ulazi mnogo truda.

Na kraju dana, to je medvjedić, napomenula je Burica, i ljudi često nemaju sliku o tome koliko se komponenti u njemu krije i kako je dug put od koncepta do nečega što bi se moglo nazvati masovnom proizvodnjom.

Iako su prošle akceleraciju, stvorile prototip proizvoda i na Teddyju radile 14 mjeseci, ovaj senzorima opremljen medvjedić još nije u proizvodnji – no to nije čudno za hardverski startup, štoviše, u tom kontekstu riječ je o relativno kratkom periodu razvoja proizvoda.

Razvijati sam svoj proizvod, imati kontrolu nad svakom komponentom koja u njega ulazi i svakom njegovom mogućnosti potpuno je drukčiji proces od predavanja specifikacija proizvoda nekoj tvornici u Kini, no na kraju vrijedi uloženog vremena i truda jer uistinu poznajete svoj proizvod, istaknula je.

Da je hardwer vruća tema pokazao je i odaziv na Netup
Da je hardver vruća tema pokazao je i odaziv na Netup (Fotograf: Luka Travaš)

Za proizvodnju više od 100 jedinica nekog proizvoda potreban je lanac nabave, poznavanje svakog dijela firmwarea koji u njega ulazi, treba znati prilagoditi svaki dio proizvoda da bi masovna proizvodnja imala smisla, a Teddy unatoč svojoj plišanoj vanjštini plovi i vodama medicinske opreme, što za sobom nosi dodatne zahtjeve:

Certifikacija je proces koji uzima vrijeme, pogotovo za Američko tržište, za koje ga treba odobriti FDA. Mi razvijamo proizvod koji je namijenjen djeci, nalazit će se u bolnicama, na pedijatrijskim odjelima. Sigurnost je tu iznimno bitna, ne možete se dovesti u  situaciju da vam proizvod ondje eksplodira, a i iPhonei eksplodiraju.

A kad smo već kod softvera, to je dodatna komponenta koju hardverski startupi imaju – firmware u medvjediću možda skuplja podatke, no da bi se oni interpretirali i imali smisla potrebni su napredni algoritmi – elektronika je 10 posto proizvoda kao što Teddy, objašnjava Burica, a ono što daje podatke je čista umjetnost.

Mnogo je tu posla, no to vas ne bi trebalo obeshrabriti od razvoja hardverskih proizvoda:

Vrijedi uči u tu sferu jer ne znate što sve možete dok se ne nađete pred PCV-em. Za dobre stvari treba vremena, a i novca, no mi smo u razvoju proizvoda narasle više no što smo mislile da je moguće. Rijetko ćete kada iskusiti da se u 70 kvadrata odvija odjednom 17 različitih procesa.

Dok razvijate svoj proizvod naići ćete na razne neplanirane prepreke, testirat ćete ga nebrojeno puta, kopirat će vas Kinezi, i sve će trajati duže no što ste mislili, pogotovo ako niste u SAD-u. No ujedno će se i isplatiti, tvrdi Burica, i razvit ćete vještine koje će vas daleko odvesti.

Neke nove generacije hardveraša

Na scenu dolazi i nova generacija hardveraša, napomenuo je Netokracijin Ivan Brezak Brkan
Na scenu dolazi i nova generacija hardveraša, napomenuo je Netokracijin Ivan Brezak Brkan (Fotograf: Luka Travaš)

Neki od domaćih startupaša koji se nisu uplašili procesa razvoja hardverskog proizvoda predstavili su jučer sebe i svoje proizvode.

Led je probio Jurica Berković sa svojim D Printerom, 3D pisačem koji bi cjenovno spadao u kategoriju komercijalnih 3D pisača, no za razliku od njih mogao bi koristiti više od jednog materijala te tiskati modele promjera do 20 metara.

Erebus je predstavio svoje modularno kućište za zagrižene gamere koji uvijek nadograđuju svoja računala, i koje ima mogućnost širenja ovisno o komponentama koje u njega trebaju stati.

Posljednji je predstavljen Alamo, startup koji ste već imali priliku upoznati na zagrebačkom Start Treku. Riječ je o automatiziranoj robotskoj kosilici koja će vam uštedjeti trud i vrijeme koje inače ulazi u košnju, a pritom će i paziti na vaše cvijeće. No, riječ je i o demonstraciji tehnologije koju Alamov tim razvija, showcaseu za API koji će biti dostupan 3rd party developerima, objasnio je Stevica Kuharski.

Možda ćemo na nekom drugom hardverskom netupu, za godinu ili dvije, i ove startupaše gledati u ulozi predavača koji će potaknuti nove generacije a pitchaju i rade na razvoju hardverskih proizvoda. Jer koliko god da je hardver težak – isplati se, zaključili su oni koji su se u tome i okušali.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. juro juric

    juro juric

    08. 06. 2015. u 12:22 pm Odgovori

    Normalno rimac da ne postoji puno startupa u autoindustriji jer za to trebaju ozbiljni novci, a nemaju svi bogate oceve koji mogu milijune eura dati sinu da napravi industriju..

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Umjetna inteligencija

Zach Kass, ex-Open AI na Vizionaru godine: “AGI će možda biti zadnja tehnologija koju će ljudi izumiti”

Kako smo došli do ChatGPT-ja, koje promjene nas dalje čekaju, što je AGI, što donosi i kako se za to mogu pripremiti tvrtke i nove generacije otkriva nekadašnji Open AI stručnjak.

Umjetna inteligencija

Mojmira Pastorčić i Kolinda Grabar Kitarović najnovije AI “žrtve”: Pazite se lažnih videa!

Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.

Što ste propustili

Intervju

Pobjedu u generiranju slika uz AI odnosi riječki pisac: “Dobar ‘prompter’ mora biti dobar s riječima!”

Nije trebalo dugo čekati da umjetna inteligencija generira i nove "sportove"!

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".