Sve što ste ikad željeli znati o tome kako Netflix mijenja i korisnike i industrije

Sve što ste ikad željeli znati o tome kako Netflix mijenja i korisnike i industrije

U kontekstu razvoja tehnologija, mnogi nam pričaju kako trebamo biti više od konzumatora, a ovom analizom želim vam priopćiti da jednako stoji i za druge sfere i industrije, pogotovo one uz koje provodimo vrijeme razonode. Zato pričajmo o Netflixu...

Nova sam u Netflixovom “svijetu”, ako se za to računa vrijeme provedeno s upaljenim servisom, ali budno već neko vrijeme pratim konce koje povlači ovaj sve veći medijski igrač. On je, naime, prošli tjedan objavio rezultate trećeg kvartala – koji su toliko dobri da je cijena dionica nakon izvještaja skočila za 12 posto.

Fascinacija Netflixom, u mom slučaju, kao što vidite, nije počela binge gledanjem omiljenih serija, već promatranjem kako je jedna kompanija za popularizaciju videa na zahtjev, a time i disrupciju tradicionalnog medijskog tržišta, napravila ono što YouTube, Twitch, ni mnogi drugi do sad nisu znali ni mogli.

Od različitih niša skuhati pravi mainstream pod geslom All things to all people, parirajući najvećima u filmskoj i medijskoj industriji da bi konačno i njih natjerao da igraju po njegovim pravilima.

Ne mislim pod mainstreamom samo na vrstu sadržaja, već na čitav produkcijski kompleks, sve do toga da kao platforma, Netflix preuzima riječ u odgovoru što će u budućnosti značiti gledanje TV-a, ali i filmskih blockbustera! Mislite da im pripisujem previše? Začini prave od hrane – jelo, a Netflix nam ga svima itekako zna servirati, i evo priče kako.

Bez brige, Netflixu itekako dobro ide…

Zaboravimo sad na tren one koji svakodnevno pale neki domaći program (da, kod nas ih ima puno, ali ne zasvagda) i okrenimo se onima koji ne pale TV bez povezanih platformi u pozadini, jer na ekranu imaju ono čemu zbilja žele posvetiti svoje vrijeme. Upravo je ta skupina među medijskim publikama sve veća, i upravo su oni ti koji značajno troše (na vašu žalost, oglašivači).

Od 2011. godine do danas, s manje od 23 milijuna korisnika, Netflix je došao do 130 milijuna pretplatnika, odnosno 250 milijuna kućanstava koje pokrivaju svojim streaming servisom. HBO, poznatiji više kao produkcijska kuća nego servis, trenutno je na 134 milijuna pretplatnika, ali brojke koje je Netflix postigao samo ove godine, HBO je prikupljao četiri desetljeća. Amazonov streaming servis, iako nema uspješnicu da ga izvuče, kao što je Igra prijestolja za HBO, svejedno dostiže solidnih 100 milijuna.

Ipak, ni HBO ni Amazon Prime ne vode takozvanu disruptivnu utrku s televizijskim mrežama. Disrupcija, ta velika zvučna fraza toliko je ukorijenjena u srž poslovanja Netflixa, da ju je i Netflix odavno probavio u želji da bude veći, jači i bolji – od same disrupcije. A veći postaje svakog dana.

Netflix je sredinom 2018. prvi put podbacio u broju novih pretplatnika. U takvim situacijama vrlo lako opet postanete disruptivno, nesigurno poslovanje, a ne medijski gigant kakav uistinu jeste, pa se i dioničari lako usplahire. Srećom, nadmašili su se u trećem kvartalu s 6,9 milijuna novih korisnika, što prelazi očekivanih pet. Opet su se počele trljati ruke i slaviti disrupcija medijskog tržišta kao da ništa nije ni bilo.

No osim kvantitete, Netflix će mjesecima i, vjerujem, godinama u budućnosti najviše brinuti – kvaliteta.

Samo izvorno, samo domaće!

Od 2012. do danas, Netflix je potrošio više od 1,75 milijardi dolara na produciranje sadržaja u suradnji s lokalnim producentskim tvrtkama u Europi. Međutim, nisu se samo zadovoljili Europom, velik dio ulaganja odlazi i na područje Bliskog Istoka i Azije.

Nama je, naravno, zanimljivija Europa, posebno Hrvatska. Stoga mi je drago da se i mi možemo hvaliti domaćim Netflix naslovima. Između ostaloga, hrvatski serijal “Novine”, scenarista Ivice Đikića i režisera Dalibora Matanića, tako je postao najuspješniji domaći audio-vizualni izvozni proizvod, danas dostupan u 190 zemalja svijeta.

Dragi naši, s velikim ponosom i zadovoljstvom objavljujemo da je prva, a uskoro i druga, sezona Novina od sada na…

Geplaatst door Novine / The Paper op Maandag 2 april 2018

Kada prodaja jednog serijala za Netflix uđe u povijest neke države, znate da je riječ o iznimnom uratku, ali i nevjerojatno velikom medijskom igraču. Netflix, uostalom, zna da treba biti prisutan i lokalno, kako bi osvajao globalno. Iako mu se to nameće strateški, nameće mu se i pravno. Osim Netflixa, i mnogi drugi streaming servisi ako žele poslovati na tržištu EU, morat će ponuditi korisnicima barem 30% sadržaja od autora s prostora Europske unije.

S obzirom na to da se Netflixu s mnogih strana već predbacivalo da gubi smjer u kvaliteti sadržaja kako bi dostavio količinu izbora, ovakav pritisak im zapravo ide u prilog.

Nedavna adaptacija norveškog serijala Maniac u limitirano izdanje, možda je upravo i jedan od načina da se spoji Netflixov način, stvaranje “fiksa popularne kulture” korištenjem velikih podataka i zadovoljenja kvota za lokalnim sadržajem.

Uostalom, lijepo je to zaključio jedan podcaster (linkam ako se sjetim) navodeći kako Netflix nije tu da napravi revoluciju kreativnog formata, već da revolucionarizira platformu. Riječ je ovdje svakako o revoluciji distribucije i korištenja video sadržaja. Međutim, da bi održao revoluciju platforme, Netflix u konačnici mora ponuditi i određenu evoluciju sadržaja.

Hoće li mu svjetska produkcija u tome pomoći? Mislim da itekako hoće. Hoće li ga u tome voditi samo društveno odgovorno poslovanje i podržavanje različitosti? Ne možemo baš biti sigurni.

Niša koja je postala mainstream

Aproprijacija subkulturalnih elemenata od strane mainstream brendova odjeće i obuće sličan je fenomen, no Netflix to radi puno profinjenije.

Netflix je nesumnjivo svoju disrupciju mainstreama da bi postao mainstream, razjasnio na ovogodišnjoj dodjeli nagrada Emmy, svečanosti kojom uvelike dominiraju TV mreže. HBO, kao jedan od glavnih igrača, ove godine je bio na drugom mjestu po broju nominacija, pogađate tko je prvi?

Netflix.

Iduće godine očekuje ih novi Emmy, ali ne i filmski festival u Cannesu. Unatoč dobrim kritikama Netflixovih prošlogodišnjih uspješnica, filmova „Okja“ i „The Meyerowitz Stories“ iduće godine neće dobiti pozivnice na festival jer su i organizatori festivala zaradili svoju porciju kritika pošto su pustili kontroverzni servis na crveni tepih. Riječima direktora festivala, Thierryja Fremauxa:

Iako bi Netflix rado predstavio svoje nove radove, shvaćaju da je njihov beskompromisan model u suprotnosti s našim.

Thierry nije mogao realnije opisati situaciju: beskompromisno i suprotno. Tako je upravo naglasio polariziranost ekskluzivne tradicije i masovnosti modernog gdje se ne nazire trenutak kompromisa jer su obje nastale kako bi nadomjestile onu drugu.

U konačnici, Netflix ta odluka i ne brine mnogo. Sve ukazuje na to kako se iz Netflixa ne zamaraju hoće li im uspješnice zaraditi ulaz na veliki kino format (barem ne dok ne nabave svoj). Jer, kako sam već spomenula, cijela poanta jest da Netflix od malog formata napravi značaj velikoga.

Netflix: Vaš najbolji TV program i odlazak u kino

Kako malom formatu dodati značaj? Ekskluzivama, limitiranim izdanjima i jedinstvenim korisničkim iskustvom, gdje je upravo mali pojedinac bitan.

Zamislite da možete na neki način proživjeti dio scenarija vaših omiljenih serija ili imati mogućnosti utjecati na priču? Nema problema. Jedan od najpoznatijih Netflixovih serijala, Black Mirror koji nas odvodi u ne tako daleku, ali distopičnu budućnost gdje tehnologija i umreženost diktiraju mnoge sfere našeg života, dobila je interaktivni element.

Gledatelji Black Mirrora će još do kraja ove godine imati priliku usmjeravati priču i razvoj događaja u seriji. Nekima se ova opcija neće toliko svidjeti, ali mogućnost stvaranja svoje osobne avanture, u poznatom fiktivnom svijetu, sigurna sam da će mnogima postati omiljena razonoda prije ili kasnije. Formulu interaktivnosti koju razvijaju trenutno za Black Mirror bit će lako primjenjiva na druge serije pa ćemo u budućnosti vidjeti još mnoge opcije.

Fokus na mali format i pojedinca dolazi i u području filma. Čekanje na nove velike uspješnice u kinima obavijeno je velom napetosti i tajnovitosti, gdje nam mjesecima prije serviraju samo par trailera i teasera. Netflix je i to iskustvo odlučio preokrenuti na svoj način tako što je to iščekivanje sveo na instantno zadovoljstvo.

Ove godine, za vrijeme SuperBowla, Netflix je napravio briljantan potez. U 30 sekundi, najgledanijih sekundi u Americi, pustili su najavu za nadolazeći film „The Cloverfield Paradox“. Kada su milijuni Amerikanaca pred televizorima uhvatili prve kadrove Netflixove ekskluzive, nisu očekivali što ih čeka. Obično je to samo još jedan trailer za još jedan film pet mjeseci nakon… Ali ne, ljepota tih 30 sekundi je bila što je na kraju trailera stajao natpis: „Samo na Netflixu – VEČERAS.“

Prihvatili mi promjene ili ne, svijet – i biznis – ide dalje

Priča o odumiranju besplatne televizije traje već 50-ak godina, rekao je svojedobno na Weekend Media Festivalu Hennig Tewes, predsjednik Uprave RTL-a Hrvatske, navodeći kako je to “izmišljotina novinara i low-level konzultanata koji ne razumiju posao”. Zbog bojazni od korijena riječi koji činjenično podrazumijeva nestanak, tu se Hennes, kao i mnogi drugi, zavaravaju, barem u prezentaciji prema široj javnosti.

Nećete nestati, dragi televizičari, ali odumiranje idealno ocrtava realno stanje. To nije proces koji se dogodi tek tako, u par mjeseci ili par godina. Nekada traje par desetljeća, pogotovo kad su u pitanju velike promjene u društvenim navikama. Priča o odumiranju traje, ali tako traje i odumiranje, samo je pitanje kada i kako ćemo svi prihvatiti da se ono, na ovaj ili onaj način, uistinu događa (prije nego bude prekasno za ući opet u igru).

Ako možda ne želite olako prihvatiti podatke kako pola gledatelja (uglavnom u SAD-u), u dobi od 17 do 45, prošle godine nije pratilo nijedan televizijski program, promotrimo što je s poslovnim odlukama i podacima.

Disney, jedna od najvećih produkcijskih kuća, također je odlučila uzeti dio nedvojbeno ogromnog, televizijskog kolača kupnjom sportske mreže ESPN. Iako im ide izvrsno u usporedbi s drugima, i oni konstantno opadaju u broju gledatelja od 2011. godine.

Što rade dalje? Trenutno povlače svoje naslove s Netflixa jer pripremaju vlastiti streaming servis! Na njemu će objediniti sve što su uspjeli uzeti pod svoje krilo zadnjih godina i na čemu su gradili svoje stoljetno carstvo: Star Wars, Marvel Entertainment, Pixar Animation Studios i čitav Disney Animation svijet.

DisneyLife već aktivno priprema teren s najmlađim obožavateljima, čitaj: budućim pretplatnicima.

Val promjena koji je Netflix pokrenuo činilo se kao oslobođenje distribucije i konzumacije medijskog sadržaja, ali moglo bi se dogoditi upravo suprotno. Ne bi bilo čudno da uskoro ugledamo dan s bezbroj in-house servisa koji će se okrenuti ekskluzivitetu.

Međutim, postoji i druga strana tih promjena. Porastom broja servisa koji imaju svoje ekskluzive i korisnici će se naći u situaciji gdje bi morali ulagati u jednu, dvije, čak i nekoliko pretplata kako bi pratili sve naslove koji ih možda zanimaju. Naravno, postoje i manje legalni načini da zadovolje svoje filmofilske apetite. U prilog tome govori i izvješće Global Internet Phenomena, koje je zabilježilo u zadnjih godinu dana primjetan rast BitTorrent prometa.

Nije sve u distribuciji i prezentaciji, ali veći dio jest

Ako promotrimo nekoliko činjenica o disruptivnim modelima poput Airbnba, Ubera ili, Netflixa, vrlo lako možemo povezati što se zapravo događa u svijetu različitih industrija.

Potrebe se ne mijenjaju mnogo, želimo li prijevoz, smještaj ili zabavu, imamo mnoštvo opcija. Razliku koje su donijele ove kompanije, čini način kako dolazimo do tih opcija i kako te opcije pronalaze nas. Internet je tu uglavnom ključ svega, a čini se i video.

Spomenuto izvješće rasvjetljava navike korisnika na internetu pa tako i karakteristike konzumacije video sadržaja. Činjenice su pokazale kako na video otpada 58 posto globalnog internetskog prometa, a samo na Netflix odlazi 15 posto ukupne količine podataka koji se streamaju.

Zašto se u konačnici svi trebaju paziti Netflixa i sličnih?

Jer mijenjaju ukorijenjene poslovne prakse jednako tvrdim poslovnim potezima – bez kompromisa inoviraju sustav oko samog korisnika, a ne s njim u paketu. Toliko poznaju svoju ciljanu publiku da je meni osobno muka kad primijetim koliko.

Pa koliko god se činilo grozno da je binge gledanje značajka nekog korisničkog iskustva, to iskustvo je tako dobro ispolirano i promišljeno da se jednostavno, nitko ne žali. I tako se radi posao – Fejsbuče i mnogi drugi.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.

Internet marketing

Mariju Renić Marić majčinstvo “gurnulo” u potpuno nove blogerske vode (ali ne i na Instagram)

Nakon što je više od desetljeća blogala pod svojim imenom, Marija Renić Marić krajem prošle godine napravila je veliku promjenu - blog je preimenovala u “Maminu čaroliju” i počela pisati isključivo o temama vezanima uz roditeljstvo. Kako i zašto, otkriva u razgovoru.