Meni je uspjela tek 28. prijava za posao, nekoj drugoj mladoj osobi neće ni njih šezdeset

Meni je uspjela tek 28. prijava za posao, nekoj drugoj mladoj osobi neće ni njih šezdeset

Idemo pričati o nečemu jako važnom. O nezaposlenosti mladih, točnije onih koji se nalaze između 18. i 30. godine bez posla i bez dovoljno znanja i stručne spreme za tržište rada. Ako se netko s ovim poistovjetio, nije jedini, a EU se nada ponuditi neka rješenja.

Kada mlada osoba završi srednju školu ili fakultet, ona radi prve korake na svojoj velikoj avanturi punoj uspona i padova koju nazivamo potraga za radnim mjestom. Budimo iskreni, vjerojatno je ipak bilo više padova od uspona. Ako se poslužimo mojim primjerom, trebao sam proći 28 prijava za posao dok nisam pronašao stalno radno mjesto.

Ali dogodio se taj jedan uspjeh zbog koje sada čitate moje riječi. Kolege Ana Marija Kostanić i Ivan Šimić prepoznali su u meni Netokrata u trenutku kada, moram priznati, ni sam nisam bio siguran imam li to u sebi. Osjećao sam se izgubljeno jer sam već tada, završavajući petu godina studija, znao kako nisam spreman za tržište rada i smatram kako bi se s time složio velik broj ljudi raznih smjerova koji upravo završavaju fakultet. To sve možemo sažeti ovako: “nisam bio spreman za stvarni svijet”. Ali naravno, to vam na fakultetu vjerojatno nitko neće reći. 

Govorimo o problemu generacija koji seže dalje od granica Hrvatske. Naravno, govorimo o Europi, ali dobro je što Europska komisija nije čekala da se problemi mladih riješe sami od sebe, već je ovu godinu proglasila “Godinom mladih” i pokrenula razne inicijative kako bi pomogla onim najugroženijim među mladima. Europska komisija je i generalni partner LEAP Summita, konferencije koja želi educirati i nadahnuti buduću generaciju inovatora, poduzetnika, lidera i kreatora promjena.

Zbog koronakrize mladi se opet suočavaju s većom nezaposlenošću pa su takvi događaji tim bitniji. Ususret LEAP-u idući tjedan zato s vama želim podijeliti i svoja iskustva – ona mlade osobe koja se također nalazila u neizvjesnoj situaciji pri ulasku na tržište rada i kojoj bi događaji poput LEAP-a, ali i inicijative Europske komisije poput ALMA programa mnogo pomogli.

MISLAV_MESEK

Udio NEET-a iznosi 17.6 % za Europu u 2020. godini

Duboka zabrinutost kako se ne bi ponovila izgubljena generacija” i želja za boljim razumijevanjem nepovoljnog položaja mladih, znanstvenici i vladini dužnosnici počeli su usvajati novi način procjenjivanja koliko su mladi ranjivi na tržištu rada.

Teško pronalaženje posla nije problem samo mladima u Hrvatskoj, već i za Europu pa tako i cijeli svijet. Nastao je i poseban pojam koji se odnosi na mlade u dobi od 15 do 24 ili od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanom sustavu ili nisu pripremani za strukovno zvanje, a to je NEET što je skraćeno od Not in Education, Employment, or Training.

Stopa NEET-a usko je povezana s gospodarskim učinkom i poslovnim ciklusima različitih industrija. Vrhunac stope postignut je 2013. kada je stopa iznosila 20.5% i tada počinje lagano padati, ali ona se brzo povisila tijekom 2020. zbog pandemije.

Na jednom kraju imamo Nizozemsku s 8.2% NEET udjelom dok se na drugom kraju nalazi Italija s 29.4%.

Prema istraživanju Eurostata iz 2021. godine, 17.6 % mladih u dobi od 20 do 34 godine u Europskoj uniji tijekom 2020. spadalo je u kategoriju NEET-ova. Odnosno, 75 milijuna mladih u čitavoj Europi 2020. nije bilo ni zaposleno ni u obrazovanju ni strukovno osposobljavano!

Iako je NEET sociološki pojam, on je s vremenom postao pogrdan naziv s kojim nekoga nazivamo lijenim ili neradnikom ili kako “živi na grbači svojih roditelja”. Tako u Italiji možemo vidjeti kako će neki mlade nazvati bamboccione, odrasle bebe koje žive s roditeljima. Međutim, to je još jedna posljedica okolnosti na tržištu rada, ali i troškova života općenito. Mladima je danas sve teže napraviti taj prvi samostalni korak, a ni meni nije bilo lako.

Završio si fakultet, a osjećaš se izgubljeno – zašto?

ICT novinar i fotograf za Netokraciju postao sam nakon 28. pokušaja javljanja na pozive za posao. Često bi me na spomen toga pitali: “Zašto to brojiš? Zar te to ne deprimira?” Kada sam prihvatio situaciju kako je posao teško naći, brojanje mi je poslužilo kao motivacija i dokaz samome sebi da neću odustati. Uz to, brojevi nikada ne lažu pa mi tako nitko nije mogao reći kako uopće ne pokušavam pronaći posao. Nitko mene neće nazvati bamboccioneom!

Samo pronalaženje posla zapravo je polovica muke s kojom se mladi susreću. Kako moji prijatelji i kolege završavaju fakultete, tako sve više čujem o osjećaju izgubljenosti. Zašto uopće dolazi do tog osjećaja kada zapravo imaš zvanje i znaš što si završio?

Kada čovjek jednom uđe u obrazovni sustav sa svojih 6 ili 7 godina, on će se u njemu zadržati do svoje 24 godine, u slučaju da odabere pohađati visokoškolsko obrazovanje i ako sve ispite položi u roku. Čovjek će otprilike provesti 18 ili više godine u obrazovnom sustavu i time postaje dijelom njegova identiteta. To je sustav kojeg s vremenom dobro naučiš i koji te nagrađuje ili kažnjava, ali i sustav koji će te zbrinuti ako skreneš na svome putu.

Izlazak iz obrazovnog sustava potrest će većinu osoba jer nas “tamo vani” čeka jedan potpuno drugačiji svijet koji zapravo nije onakvim kakvim smo ga očekivali. Ono što smo studirali nema veze ili nije usklađeno s tržištem rada i ponovno postajemo učenici. “Sve ćeš naučiti na poslu”, govorili su mi često što nije ispalo daleko od istine. 

Također, promijenila su se i očekivanja kakav radnik mora biti. Više nije dovoljno biti majstor za svoje specifično područje, već moraš imati još neke skrivene aseve u rukavu. Tako je moja velika ljubav prema filmu u meni razvila cijeli set vještina koji počinje pisanjem, fotografiranjem, snimanjem, montiranjem i uređivanjem fotografija.

Na fakultetu nas nitko nije napomenuo dobro se zapitati kako provodimo svoje slobodno vrijeme. Točnije, provodimo li ga u bilo kojem trenutku učeći nešto novo?

Ipak, na kraju najvažnijim ostaje pronaći posao na kojem se mlada osoba može nastaviti usavršavati. Europska komisija upravo želi mladima pomoći u rješavanju tog temeljnog problema pronalaženja posla pomoću inicijative ALMA.

Kako EU želi promijeniti situaciju?

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom svog govora o stanju Unije posebno je naglasila kako Europa treba pojačati potporu svojim mladim građanima i pogotovo onima koji spadaju u NEET generaciju.

Komisija je zbog toga pokrenula inicijativu pod nazivom ALMA (Aim, Learn, Master, Achievečiji je cilj pomoći tim mladim ljudima da pronađu put prema tržištu rada – kako se više ne bi trebali osjećati izgubljeno u moru nezaposlenosti svoje generacije. To se posebno odnosi na one najugroženije u dobi od 18 do 30 godina koje čeka dodatno školovanje i/ili potraga za radnim mjestom.

Trenutno po godinama taman na sredini te skupine, ni sam nakon fakulteta nisam bio spreman za stvarni svijet tržišta rada. Tada programa poput ALMA-e nije bilo, što znači kako sam tijekom svog koračanja u mraku u jednoj ruci nosio slabu svijeću, a u drugoj užasno posložen životopis…

Što ALMA predviđa za svoje polaznike?

Jedna od velikih prednosti ALMA-e je što ona nudi boravak u inozemstvu uz mentorstvo u razdoblju od 2 do 6 mjeseci u drugoj državi članici EU-a i sveobuhvatan projektni ciklus koji podrazumijeva mentoriranje i savjetovanje u svakoj fazi.

Nakon povratka potpora se nastavlja, odnosno sudionike se usmjerava tako da novostečene vještine koriste u svojoj matičnoj zemlji kako bi se zaposlili ili nastavili obrazovanje.

Jedna od ključnih stvari koju ALMA nudi je upravo ono što izrazito nedostaje u hrvatskom obrazovnom sustavu, a to je praksa ili još opipljivijim riječima, okus stvarnog svijeta i rada na terenu koji nije u skladu s knjigama. Proveo sam 3 tjedna prakse na HRT-u što je vrlo kratko razdoblje u kojem je jedino moguće naučiti gdje se nalazi tvoja redakcija.

Izrazito je pozitivno što je ALMA usredotočena na to da svoje polaznike usmjeri na korištenje novih vještina u vlastitoj zemlji pogotovo kada znamo koliko radnika nedostaje u raznim sektorima hrvatskog gospodarstva. Kao one koji nedostaju definitivno možemo istaknuti mlade IT stručnjake i strukovnjake bilo koje vrste. ALMA postaje prilika za usvajanje znanja na europskoj razini koje se zatim može primijeniti lokalno.

Uz ALMA-u, ponuđene su i mnoge druge inicijative pomoću kojih će mladi dobiti priliku da iskoriste različita iskustva i mogućnosti edukacije da nadograde svoja znanja za jedne od gorućih tema sadašnjosti, a to su digitalna i zelena tranzicija društva. Samo neke od tih inicijativa su: Zero Pollution, The Green Track, Education for Climate Change i Education for environmental sustainability.

LEAP kao mjesto inspiracije

Traženje prvog posla, novi korak u karijeri, doškolovanje, otvaranje vlastitog obrta, specijalizacija… sve su to značajne prekretnice u životima mladih ljudi koje nije lako uvijek premostiti sam. Zato učimo od drugih.

Zato dolazimo na mjesta gdje možemo upoznati ljude koji su to isto prošli, a koji nam mogu prenijeti svoja iskustva kako bismo lakše sami koračali dalje. Jedno od takvih mjesta je LEAP konferencija za mlade profesionalce od 20 do 35 godina. Ova već niz godina aktivna platforma, utjecala je na više od 10.000 ljudi iz više od 40 zemalja – spajajući mlade s domaćim i stranim kompanijama, freelancerima i poduzetnicima

LEAP nam se ove godine vraća u punom sjaju uživo, a organizator HUKI i ove godine donosi program bogat predavanjima i panelima na temu: digitalnih tehnologija, inovacija, umjetne inteligencije, održivog razvoja, marketinga… održava 12. i 13. svibnja u Zagrebu, a više o samom Summitu i programu možete pronaći na službenoj stranici.

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Što ste propustili

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Startupi i poslovanje

Nova sezona Grunteka: Prodali su 250 vrtova za obradu “na udaljeno”, planiraju i širenje preko granice

"Isusek, Isusek, kaj mi bu ve Regica rekla!", poznata je izjava Dudeka iz klasika poznatog kao Gruntovčani, a Regica bi definitivno bila iznenađena što više ne bi morala obrađivati svoj grunt, već bi ga prepustila aplikaciji koja je spojila poljoprivredu i IT.

Startupi i poslovanje

CONET Grupa: U Hrvatskoj ne tražimo radnu snagu, nego ravnopravne partnere

Hrvatska podružnica njemačke IT grupacije u 15 mjeseci od osnivanja narasla je na 55 zaposlenika. Tajna uspjeha je u prepoznavanju potencijala svakog od njih, izgradnji dugoročnih odnosa, inovaciji i visokoj razini odgovornosti.

Vodič

Digitalni HR alati: Rastuće globalno tržište osvajaju i hrvatski Jenz, Mealpass, Moontop, Improv3, Appraisly…

Digitalni alati olakšavaju posao HR-ovcima koji u suvremenim organizacijama zaposlenike trebaju privući, izmjeriti i održavati njihovo zadovoljstvo, pohvaliti i usmjeriti te nagraditi.

Startupi i poslovanje

Reorganizirali su ured po aktivnostima zaposlenika i uštedjeli stotine tisuće eura

Novi načini rada utjecali su na to kako koristimo postojeće uredske prostore, a sad je vrijeme da mi utječemo na prostor kako bismo ga prilagodili našim novim navikama i aktivnostima. Vođena tom idejom, IT tvrtka Amplexor iskoristila je priliku napraviti reorganizaciju ureda. Donosimo detaljan uvid kako su ga "iskrojili" po aktivnostima svih timova.

Startupi i poslovanje

“Bez open-sourcea digitalno društvo ne bi moglo funkcionirati, startupi nastajati, developeri razvijati…”

Ususret konferenciji "Dani otvorenih računarskih sustava" razgovaramo s organizatorima, ali i predavačima - dvojicom stručnjaka iz Italije i Nizozemske. Uz njih saznajemo više o tome koliko je otvoreni kod utkan u strukturu današnjih IT rješenja, kako je pomagao nekada te kako pomaže danas mnogim tvrtkama, institucijama i pojedincima.