Meni je uspjela tek 28. prijava za posao, nekoj drugoj mladoj osobi neće ni njih šezdeset

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Meni je uspjela tek 28. prijava za posao, nekoj drugoj mladoj osobi neće ni njih šezdeset

Idemo pričati o nečemu jako važnom. O nezaposlenosti mladih, točnije onih koji se nalaze između 18. i 30. godine bez posla i bez dovoljno znanja i stručne spreme za tržište rada. Ako se netko s ovim poistovjetio, nije jedini, a EU se nada ponuditi neka rješenja.

Kada mlada osoba završi srednju školu ili fakultet, ona radi prve korake na svojoj velikoj avanturi punoj uspona i padova koju nazivamo potraga za radnim mjestom. Budimo iskreni, vjerojatno je ipak bilo više padova od uspona. Ako se poslužimo mojim primjerom, trebao sam proći 28 prijava za posao dok nisam pronašao stalno radno mjesto.

Ali dogodio se taj jedan uspjeh zbog koje sada čitate moje riječi. Kolege Ana Marija Kostanić i Ivan Šimić prepoznali su u meni Netokrata u trenutku kada, moram priznati, ni sam nisam bio siguran imam li to u sebi. Osjećao sam se izgubljeno jer sam već tada, završavajući petu godina studija, znao kako nisam spreman za tržište rada i smatram kako bi se s time složio velik broj ljudi raznih smjerova koji upravo završavaju fakultet. To sve možemo sažeti ovako: “nisam bio spreman za stvarni svijet”. Ali naravno, to vam na fakultetu vjerojatno nitko neće reći. 

Govorimo o problemu generacija koji seže dalje od granica Hrvatske. Naravno, govorimo o Europi, ali dobro je što Europska komisija nije čekala da se problemi mladih riješe sami od sebe, već je ovu godinu proglasila “Godinom mladih” i pokrenula razne inicijative kako bi pomogla onim najugroženijim među mladima. Europska komisija je i generalni partner LEAP Summita, konferencije koja želi educirati i nadahnuti buduću generaciju inovatora, poduzetnika, lidera i kreatora promjena.

Zbog koronakrize mladi se opet suočavaju s većom nezaposlenošću pa su takvi događaji tim bitniji. Ususret LEAP-u idući tjedan zato s vama želim podijeliti i svoja iskustva – ona mlade osobe koja se također nalazila u neizvjesnoj situaciji pri ulasku na tržište rada i kojoj bi događaji poput LEAP-a, ali i inicijative Europske komisije poput ALMA programa mnogo pomogli.

MISLAV_MESEK

Udio NEET-a iznosi 17.6 % za Europu u 2020. godini

Duboka zabrinutost kako se ne bi ponovila izgubljena generacija” i želja za boljim razumijevanjem nepovoljnog položaja mladih, znanstvenici i vladini dužnosnici počeli su usvajati novi način procjenjivanja koliko su mladi ranjivi na tržištu rada.

Teško pronalaženje posla nije problem samo mladima u Hrvatskoj, već i za Europu pa tako i cijeli svijet. Nastao je i poseban pojam koji se odnosi na mlade u dobi od 15 do 24 ili od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanom sustavu ili nisu pripremani za strukovno zvanje, a to je NEET što je skraćeno od Not in Education, Employment, or Training.

Stopa NEET-a usko je povezana s gospodarskim učinkom i poslovnim ciklusima različitih industrija. Vrhunac stope postignut je 2013. kada je stopa iznosila 20.5% i tada počinje lagano padati, ali ona se brzo povisila tijekom 2020. zbog pandemije.

Na jednom kraju imamo Nizozemsku s 8.2% NEET udjelom dok se na drugom kraju nalazi Italija s 29.4%.

Prema istraživanju Eurostata iz 2021. godine, 17.6 % mladih u dobi od 20 do 34 godine u Europskoj uniji tijekom 2020. spadalo je u kategoriju NEET-ova. Odnosno, 75 milijuna mladih u čitavoj Europi 2020. nije bilo ni zaposleno ni u obrazovanju ni strukovno osposobljavano!

Iako je NEET sociološki pojam, on je s vremenom postao pogrdan naziv s kojim nekoga nazivamo lijenim ili neradnikom ili kako “živi na grbači svojih roditelja”. Tako u Italiji možemo vidjeti kako će neki mlade nazvati bamboccione, odrasle bebe koje žive s roditeljima. Međutim, to je još jedna posljedica okolnosti na tržištu rada, ali i troškova života općenito. Mladima je danas sve teže napraviti taj prvi samostalni korak, a ni meni nije bilo lako.

Završio si fakultet, a osjećaš se izgubljeno – zašto?

ICT novinar i fotograf za Netokraciju postao sam nakon 28. pokušaja javljanja na pozive za posao. Često bi me na spomen toga pitali: “Zašto to brojiš? Zar te to ne deprimira?” Kada sam prihvatio situaciju kako je posao teško naći, brojanje mi je poslužilo kao motivacija i dokaz samome sebi da neću odustati. Uz to, brojevi nikada ne lažu pa mi tako nitko nije mogao reći kako uopće ne pokušavam pronaći posao. Nitko mene neće nazvati bamboccioneom!

Samo pronalaženje posla zapravo je polovica muke s kojom se mladi susreću. Kako moji prijatelji i kolege završavaju fakultete, tako sve više čujem o osjećaju izgubljenosti. Zašto uopće dolazi do tog osjećaja kada zapravo imaš zvanje i znaš što si završio?

Kada čovjek jednom uđe u obrazovni sustav sa svojih 6 ili 7 godina, on će se u njemu zadržati do svoje 24 godine, u slučaju da odabere pohađati visokoškolsko obrazovanje i ako sve ispite položi u roku. Čovjek će otprilike provesti 18 ili više godine u obrazovnom sustavu i time postaje dijelom njegova identiteta. To je sustav kojeg s vremenom dobro naučiš i koji te nagrađuje ili kažnjava, ali i sustav koji će te zbrinuti ako skreneš na svome putu.

Izlazak iz obrazovnog sustava potrest će većinu osoba jer nas “tamo vani” čeka jedan potpuno drugačiji svijet koji zapravo nije onakvim kakvim smo ga očekivali. Ono što smo studirali nema veze ili nije usklađeno s tržištem rada i ponovno postajemo učenici. “Sve ćeš naučiti na poslu”, govorili su mi često što nije ispalo daleko od istine. 

Također, promijenila su se i očekivanja kakav radnik mora biti. Više nije dovoljno biti majstor za svoje specifično područje, već moraš imati još neke skrivene aseve u rukavu. Tako je moja velika ljubav prema filmu u meni razvila cijeli set vještina koji počinje pisanjem, fotografiranjem, snimanjem, montiranjem i uređivanjem fotografija.

Na fakultetu nas nitko nije napomenuo dobro se zapitati kako provodimo svoje slobodno vrijeme. Točnije, provodimo li ga u bilo kojem trenutku učeći nešto novo?

Ipak, na kraju najvažnijim ostaje pronaći posao na kojem se mlada osoba može nastaviti usavršavati. Europska komisija upravo želi mladima pomoći u rješavanju tog temeljnog problema pronalaženja posla pomoću inicijative ALMA.

Kako EU želi promijeniti situaciju?

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom svog govora o stanju Unije posebno je naglasila kako Europa treba pojačati potporu svojim mladim građanima i pogotovo onima koji spadaju u NEET generaciju.

Komisija je zbog toga pokrenula inicijativu pod nazivom ALMA (Aim, Learn, Master, Achievečiji je cilj pomoći tim mladim ljudima da pronađu put prema tržištu rada – kako se više ne bi trebali osjećati izgubljeno u moru nezaposlenosti svoje generacije. To se posebno odnosi na one najugroženije u dobi od 18 do 30 godina koje čeka dodatno školovanje i/ili potraga za radnim mjestom.

Trenutno po godinama taman na sredini te skupine, ni sam nakon fakulteta nisam bio spreman za stvarni svijet tržišta rada. Tada programa poput ALMA-e nije bilo, što znači kako sam tijekom svog koračanja u mraku u jednoj ruci nosio slabu svijeću, a u drugoj užasno posložen životopis…

Što ALMA predviđa za svoje polaznike?

Jedna od velikih prednosti ALMA-e je što ona nudi boravak u inozemstvu uz mentorstvo u razdoblju od 2 do 6 mjeseci u drugoj državi članici EU-a i sveobuhvatan projektni ciklus koji podrazumijeva mentoriranje i savjetovanje u svakoj fazi.

Nakon povratka potpora se nastavlja, odnosno sudionike se usmjerava tako da novostečene vještine koriste u svojoj matičnoj zemlji kako bi se zaposlili ili nastavili obrazovanje.

Jedna od ključnih stvari koju ALMA nudi je upravo ono što izrazito nedostaje u hrvatskom obrazovnom sustavu, a to je praksa ili još opipljivijim riječima, okus stvarnog svijeta i rada na terenu koji nije u skladu s knjigama. Proveo sam 3 tjedna prakse na HRT-u što je vrlo kratko razdoblje u kojem je jedino moguće naučiti gdje se nalazi tvoja redakcija.

Izrazito je pozitivno što je ALMA usredotočena na to da svoje polaznike usmjeri na korištenje novih vještina u vlastitoj zemlji pogotovo kada znamo koliko radnika nedostaje u raznim sektorima hrvatskog gospodarstva. Kao one koji nedostaju definitivno možemo istaknuti mlade IT stručnjake i strukovnjake bilo koje vrste. ALMA postaje prilika za usvajanje znanja na europskoj razini koje se zatim može primijeniti lokalno.

Uz ALMA-u, ponuđene su i mnoge druge inicijative pomoću kojih će mladi dobiti priliku da iskoriste različita iskustva i mogućnosti edukacije da nadograde svoja znanja za jedne od gorućih tema sadašnjosti, a to su digitalna i zelena tranzicija društva. Samo neke od tih inicijativa su: Zero Pollution, The Green Track, Education for Climate Change i Education for environmental sustainability.

LEAP kao mjesto inspiracije

Traženje prvog posla, novi korak u karijeri, doškolovanje, otvaranje vlastitog obrta, specijalizacija… sve su to značajne prekretnice u životima mladih ljudi koje nije lako uvijek premostiti sam. Zato učimo od drugih.

Zato dolazimo na mjesta gdje možemo upoznati ljude koji su to isto prošli, a koji nam mogu prenijeti svoja iskustva kako bismo lakše sami koračali dalje. Jedno od takvih mjesta je LEAP konferencija za mlade profesionalce od 20 do 35 godina. Ova već niz godina aktivna platforma, utjecala je na više od 10.000 ljudi iz više od 40 zemalja – spajajući mlade s domaćim i stranim kompanijama, freelancerima i poduzetnicima

LEAP nam se ove godine vraća u punom sjaju uživo, a organizator HUKI i ove godine donosi program bogat predavanjima i panelima na temu: digitalnih tehnologija, inovacija, umjetne inteligencije, održivog razvoja, marketinga… održava 12. i 13. svibnja u Zagrebu, a više o samom Summitu i programu možete pronaći na službenoj stranici.

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Intervju

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Startupi

“Mi smo jedni od onih koji su na kraju izgubili novac investitora.”

Tim je riječima Jasenko Hadžić, suosnivač startupa Tame, na LinkedInu najavio zatvaranje tvrtke nakon 6,5 godina rada na projektu. Iskren i otvoren pristup ovakvim temama na našim se područjima rijetko viđa, zbog čega je ta objava privukla mnogo reakcija, mahom pozitivnih.

Sponzorirano

Savjeti za početak (studentske) IT karijere, otkriva Matko Čeme iz IN2 grupe (i FERIT-a)

Matko Čeme, uz svoju ulogu Voditelja podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi, godinama radi sa studentima na FERIT-u i u Algebri. Ovo su njegovi savjeti za početak tehnološke karijere.

Tehnologija

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Tehnologija

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.