O porezima s Fonoinim 'Tax Technology' direktorom: Na što tvrtke trebaju obratiti pozornost?

O porezima s Fonoinim ‘Tax Technology’ direktorom: Na što tvrtke trebaju obratiti pozornost?

Od iskustva koje je stekao u Uberu do trenutne pozicije Tax Technology Directora u hrvatskoj Fonoi, Alexander Kobakhidze nam je ususret Money Motion konferenciji dao uvid u izazove i inovacije u području porezne tehnologije.

Porezi nisu jednostavni, kao ni mnogo drugih stvari na ovom svijetu. No, što se mora – nije teško. Međutim, ono što je ludo, kako kaže moj sugovornik Alexander Kobakhidze koji će predavati idući tjedan na Money Motionu, većina će ljudi za svog života više svoje zarade potrošiti na poreze nego na bilo što drugo…

Da je porez “cjeloživotna pretplata” to bi bila najveća kupnja u životu jednog čovjeka (važnija od kuće ili obrazovanja). Pa ipak, većina ljudi ne zna ni osnove o oporezivanju.

S druge strane, to je sigurno i jedan od razloga zašto Alexander i slični stručnjaci imaju toliko posla. Tehnologijom pojedincima i poslovanjima olakšavaju bavljenje porezima.

Svoja znanja u spajanju tehnologije i poreza Alexander je brusio u Uberu kao Head od Tax Technology, putem kojeg je upoznao i osnivače hrvatske Fonoe. Za one koji slabije prate, to je platforme trojice bivših zaposlenika Ubera u Hrvatskoj posvećena automatizaciji plaćanja poreza. A neće vas začuditi što je Alexander suosnivače Fonoe upoznao još u vrijeme dok je radio u Uberu…

Od Ubera do Fonoe

U Uberu smo bili u različitim timovima i u različitim gradovima (ja u Amsterdamu, oni u Zagrebu) tako da prilike za interakciju nisu bile brojne. No, nakon što su Davor, Filip i Ivan osnovali Fonou, Uber im je postao kupac. Poželio sam se pridružiti Fonoi nakon što sam pročitao interne preglede koje je Uber Tech tim pripremio o svim našim dobavljačima porezne tehnologije u to vrijeme. Fonoa se baš isticala.

Bili su usredotočeni na kupca, fleksibilni, brzi i imali su tim za podršku koji je bio godinama ispred drugih. To je jako važno kada imate globalnu prisutnost, milijune kupaca i stotine milijuna transakcija. Želio sam biti dio toga i čak sam se preselio u Zagreb kako bih bio bliže ekipi.

Iako se opet bavio porezima u tehnologiji odnosno tehnologijom za poreze, Alexanderov se posao prilično promijenio. U Uberu je imao jednog klijenta (sam Uber) za kojeg je trebao razumjeti potrebe različitih dijelova poslovanja i odjela (vožnje, hrane, prijevoza tereta, poreznog savjetovanja, porezne usklađenosti itd.) dok je prelazak u Fonou značio više kupaca, različite poslovne modele, veću raznolikost potreba, zbog čega je njegova uloga složenija.

Jednostavnije rečeno, moj posao je pomoći shvatiti kako zadatke koje obavljaju porezni stručnjaci učiniti bržima, jeftinijima, preciznijima ili zabavnijima. To podarazumijeva istraživanje problema s kojima se porezni stručnjaci suočavaju, razumijevanje njihovih glavnih uzroka i obrazlaganje naših nalaza svima koji nisu stručnjaci za porez, kao što su inženjeri, timovi koji rade na razvoju proizvoda i osobe zadužene za plasiranje proizvoda.

Na primjer, u razgovoru s voditeljem odjela poreza saznam da troši previše vremena na ispravljanje jednih te istih pogrešaka u poreznim prijavama. Refleksna bi reakcija bila automatizirati postupak ispravljanja pogrešaka. To je moguće. Međutim, ja bih prvo ispitao koji je glavni uzrok pogrešaka koje se moraju ispravljati i ako tehnologija igra ulogu u tome, sasjekao bih problem u korijenu, riješio to pitanje na samom izvoru.

Moja je zadaća u ulozi voditelja odjela za poreznu tehnologiju bila zaposliti i osposobiti tim koji će sve navedeno provesti u djelo i pružati podršku kada je to potrebno.

Kad su u pitanju porezi i globalna poslovanja, tehnologija je neizbježna.

Kad pričamo o poreznim poteškoćama koje najviše muče globalna poduzeća, Alexander ističe kako probleme najviše osjećaju ljudi koji rade u tim multinacionalnim poduzećima.

Veliki broj tehnoloških kompanija posluje na globalnoj razini od prvog dana. Imaju klijente posvuda i obveze poreznog usklađivanja u svakoj zemlji. Na primjer, ako posluju u 50 zemalja, a svaka zahtijeva zahtijeva četiri porezne prijave godišnje, to je barem 200 prijava, a govorimo samo o porezu na dodanu vrijednost i porezu na robu i usluge. Ručno usklađivanje s propisima iziskuje cijelu vojsku ljudi. Stoga je tehnologija neizbježna ako želite postupati u skladu s propisima u odgovarajućoj mjeri.

Sve vlade pokušavaju smanjiti razliku između očekivanog i stvarno prikupljenog poreza, dodaje Alexander te se i one također zbog toga oslanjaju na tehnologiju (npr. obvezno izdavanje e-računa i dostavljanje podataka). A posljedicom toga, onda i globalna poduzeća moraju razviti ili kupiti tehnologiju kako bi udovoljila tim zahtjevima.

Nova porezna era digitalnih poslovanja

Ulazak tehnologije u porezne procese zadnjih godina povećao se i sa širenjem poslovnih modela koji se temelje na pružanju usluga putem softvera. Primjer su digitalne platforme i tržišta (poput Amazona, AirBnBa i Ubera). Takve tvrtke imaju posve nove porezne obveze s kojima se suočavaju, a ne pomaže što zakonodavstva često kasne za novim poslovnim praksama, ističe Alexander.

Za porezne vlasti to znači više poreznih obveznika koje treba nadzirati, a time i veće troškove provedbe propisa. Kako bi se to spriječilo, veća odgovornost se prebacuje na same platforme.

Na primjer, veliki broj platformi sada mora prikupljati, potvrđivati i dijeliti porezne podatke o aktivnostima prodavatelja na platformama s vladama (Direktiva (EU) o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC 7). Potom, tu je primjer o pravilu o „nadležnom dobavljaču” prema kojem vlade smatraju da sama platforma mora ispunjavati porezne obveze koje proizlaze iz transakcije između kupca i prodavatelja.

Alexander u kontekstu toga kaže kako je jedan od najvećih izazova zapravo okupiti tehničke stručnjake koji razumiju te probleme i koji znaju iskombinirati to znanje s adekvatnom tehnologijom. Zato ne čudi što i Fonoa, koja već broji 120 ljudi, intenzivno zapošljava i u vremenima otkaza.

Kako se “digitaliziraju porezi”?

Digitalizacija poreza značajno je utjecala na globalna poduzeća zadnjih godina – u nekim je pogledima olakšavala poslovanje, a nekad je i otežavala. No i te “otegotne okolnosti” omogućile su da se toliko toga ubrza i pojednostavi. Alexander pojašnjava:

S jedne strane, pojednostavila je usklađivanje – u većini je država moguće podnijeti poreznu prijavu digitalnim putem. S druge strane, prisilila je kompanije na značajna ulaganja u novu tehnologiju, osposobljavanje zaposlenika i poboljšanje internih procesa, zbog toga što ako nešto nije „točno” (npr. porez je pogrešno izračunan ili klijent nije točno identificiran), porezna će tijela to odmah znati.

Ako podvučemo crtu, možemo reći da su tvrtke u mnogim područjima itekako imale koristi od tehnologije kad govorimo o poreznoj administraciji. Alexander navodi nekoliko:

  • Poboljšana provjera poreznog identiteta: O “poreznom identitetu” često ovisi kada i gdje tvrtka mora naplaćivati poreze poput PDV-a i GST-a. Ako je provjera automatizirana, eliminiraju se porezni propusti (plaćanja poreza kad to nije potrebno) ili vas štiti od poreznih kazni (zbog neplaćanja poreza kada trebate). Također vas štiti od uobičajenih vrsta porezne prijevare.
  • Brže izračunavanje poreza: suvremeni porezni sustavi mogu pomoći tvrtkama u točnoj primjeni poreza na robu i usluge koje se prodaju i pružaju preko granice. Pravila se brzo zakompliciraju te se porezni stručnjaci multinacionalnih kompanija često oslanjaju na tehnologiju prilikom izračuna. Porezna je tehnologija postala neizostavna za trgovačka društva koja posluju na globalnoj razini.
  • Točno digitalno izvještavanje i e-računi: kada se implementiraju s razumijevanjem, mogu biti katalizator operativne učinkovitosti. Mogu pojednostaviti radne procese, smanjiti ručne pogreške i pružiti vrijedne uvide u financijske trendove. Jednostavno rečeno, mogu osigurati da su računi točni i da se podmire na vrijeme.
  • Automatizirano podnošenje poreznih prijava: automatizacija pripreme, pregleda i podnošenja poreznih prijava znači da tvrtke mogu rasti na tržištima i proizvodima bez povećanja broja zaposlenih u poreznom timu.
  • Dijeljenje podataka: poboljšava upravljanje podacima (potiče tvrtke da obrate pažnju na to kako prikupljaju potrebne podatke), što mnoge tvrtke približava – sad već ne tako neostvarivoj želji, točnih i unaprijed ispunjenih poreznih prijava.

Na što tvrtke trebaju obratiti pozornost?

Kako smo već najavili Alexander će predavati na Money Motionu. Nije nam htio otkriti detalje svog predavanja, ali vjerujemo da će i samo naslov biti dovoljan da zaintrigira: Why Tax is Better Than Sex. Tako da ćete morati sami doći i uvjeriti se u izvanrednost ovog predavanja, 22. ožujka u 12:55 na konferenciji Money Motion u Zagrebu!

No, nećemo vas ostaviti bez pozdravnih savjeta. Za kraj, pitali smo Alexandera koji su po njemu novonastali trendovi u poreznoj tehnologiji na koje bi profesionalci i tvrtke trebali obratiti pažnju? Navodi ih četiri:

  1. Globalna rješenja: Porezi mogu spriječiti globalno širenje poslovanja. Stoga su globalna rješenja nužna – s obzirom na globalnu prirodu današnjeg gospodarstva. Prije se većina rješenja odnosila na pojedinačne države.
  2. Fleksibilnost: Tehnologija se razvija brže nego zakonodavstvo. Stoga, interni porezni stručnjaci rade u nedefiniranom području niz godina pa tehnologija na koju se mogu osloniti (npr. porezni alati) mora biti dovoljno fleksibilna da bi se prilagodila promjenama u pravilima, propisima i tumačenjima. Pravna nesigurnost može trajati i cijelo desetljeće.
  3. Kupujte, ne razvijajte: Na tržištu se pojavljuju moćnija rješenja. Tvrtke sada mogu kupiti bolju tehnologiju umjesto da je moraju sami razvijati. Fonoa je u tom smislu učinila ogroman korak unaprijed.
  4. Nepredvidivi rokoviKašnjenja i odgode u vladinoj provedbi mogu zadati velike probleme multinacionalnim kompanijama (vlade najave datum stupanja zakona na snagu, no na kraju ga odgode za nekoliko mjeseci ili čak godina). Mnoge se nadaju da je riječ o privremenoj grešci, a ne trajnom obilježju sustava.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.