Rastjerajmo oblake: 7 mitova o 'cloud' poslovanju

Rastjerajmo oblake: 7 mitova o ‘cloud’ poslovanju

Nebrojeno je istraživanja i statističkih podataka o tome koliko se koriste cloud tehnologije, kojom brzinom to područje raste i kakve se brojke očekuju u godinama koje slijede. Sve to, neovisno o pritisku koji rade pružatelji usluga, jasno pokazuje da je cloud nešto čime se treba ozbiljnije pozabaviti. No, i dalje postoje razne zablude o ovoj vrsti poslovanja, a evo onih s kojima se najčešće susrećemo.

cloud

Ima već dosta primjera tvrtki i organizacija na našem tržištu koje neko vrijeme uživaju pogodnosti korištenja cloud usluga, ima dosta tvrtki koje intenzivno istražuju to područje, ali je još uvijek puno kontradiktornih stavova po ovom pitanju.

S obzirom na to da domaće tržište generalno zaostaje u primjeni IT tehnologija, nije čudno što poslovanje u oblaku još nije u većoj mjeri zaživjelo kod nas. Pa tako neke od navedenih zabluda ili pogrešaka ne treba nužno dovoditi u vezu s (ne)prihvaćanjem clouda na ovdašnjem tržištu – nešto od ovog se može odnositi na one koji su već krenuli u pravcu clouda, kao i na one koji su i dalje skeptici. 

1. Cloud nije siguran

Ova teza postoji već dugo, a i ostat će još dugo broj jedan među zabludama o poslovanju u oblaku.

Podaci nisu kod mene, ne vidim te servere, nemam svog datacentra, nemam svoje trake koje nosim u sef. Ne može to biti dobro. To nije sigurno. Što ako pružatelj usluge iskoristi moje podatke? Nemamo što dalje razgovarati o cloudu.

Nije to rijetka konverzacija s IT-em ili vlasnicima tvrtki. I stvarno, ne bude daljnjeg razgovora. Pružatelji Public Cloud usluga u svojim datacentrima zadovoljavaju sve postojeće sigurnosne standarde i omogućavaju dodatne servise kojima će sigurnost i privatnost vaših podataka biti na višoj razini nego što je sad. I to je istina u većini slučajeva kad govorimo o IT sigurnosti i privatnosti prosječnih tvrtki na našem tržištu. Postavlja se zapravo pitanje – je li ovo zabluda ili prije opravdanje? No svejedno, ovo pitanje nikako ne treba zanemariti, a to nas dovodi do sljedeće zablude ili pogreške.

2. Cloud je siguran

Jednako kako je sigurnost i privatnost i dalje jedna od kočnica većeg korištenja cloud servisa, tako i zanemarivanje adekvatnog adresiranja tih pitanja prilikom planiranja migracije u oblak, odnosno korištenja cloud servisa, može biti problem. Samo zato što Public Cloud provider ima sve moguće certifikate, to ne čini vaše podatke automatski sigurnima.

Sami ste odgovorni za sigurnost i privatnost svojih podataka isto kao kad se oni nalaze na vašoj infrastrukturi. Kategorizacija informacija prema osjetljivosti za poslovanje i adekvatna zaštita – on-premise, po putu i u oblaku – trebaju biti dio cloud strategije. Posebnu brigu, naravno, treba posvetiti i pravima pristupa informacijama za vaše korisnike, kao i zaštiti identiteta, ali to ionako imate riješeno on-premise. Zar ne? 

cloud

3. Štedi novac i donosi korist odmah

Problem nedostatka dugoročnog planiranja duboko je ukorijenjen u naš mentalitet. Većina tvrtki vidi cloud kao šansu da ostvari uštede na kratak rok. Za neke servise u oblaku stvari mogu biti vrlo jednostavne (primjerice, rješenja za kolaboraciju kao što su Microsoft Office 365 ili Gmail). No, ako je fokus samo ušteda, propušta se prilika da se migracijom takvih servisa u oblak ostvari veća produktivnost i dodatna korist za kompaniju. Navedeni servisi jednostavno imaju više mogućnosti od klasičnih.

Najveću korist od cloud usluga tvrtke mogu ostvariti kroz jasnu i dugoročnu strategiju. Što mogu migrirati u oblak? Koji servisi donose uštedu? Kakvu uštedu? Koji su nam sad sve troškovi i koliki? Koji servisi nadopunjuju naša poslovna rješenja i donose novu poslovnu vrijednost? Kako transformacija može utjecati na poslovanje? Hoćemo li biti efikasniji? Isplati li se planirani trošak u odnosu na planiranu investiciju na dulji rok? Sva ova i još mnoga pitanja treba obuhvatiti dugoročnim planiranjem – cloud strategijom. S druge strane pay per use model može loše završiti po vaše troškove, ako resursi u cloudu nisu dobro planirani ili ako se kontinuirano ne prati korištenje servisa.

4. To je samo nova i naprednija verzija postojećih tehnologija

Cloud ili bolje rečeno cloud servise ne treba gledati samo kao novu verziju tehnologije koja nam je inače poznata. Većinu rješenja koja nude Public Cloud provideri moguće je realizirati i na klasičan način, ali to zahtijeva značajne investicije, trud i vrijeme. Konzumacija servisa kroz model “plati koliko koristiš” umjesto velikih investicija te brzo uvođenje novih servisa koji donose poslovnu korist omogućuju promjenu poslovnog modela, transformaciju IT-a (ili kako god to nazvali) te odmak od ulaganja, brige o infrastrukturi i približavanje poslovnim ciljevima tvrtke. Dakle, cloud nije samo tehnologija, nego i promjena načina funkcioniranja. Kako IT-a, tako i poslovanja tvrtke.

5. Imamo sve što nam treba, cloud nas ne interesira

Cloud je trend. Jedno od mnogih istraživanja IDC-a na ovu temu pokazuje da će do 2020. godine razvoj softvera, odnosno rješenja iz clouda, rasti tri puta brže od razvoja i korištenja softvera na tradicionalan način, on-premise. Htjeli mi to ili ne, s vremenom će sve više poslovnih zahtjeva biti riješeno korištenjem SaaS rješenja iz oblaka.

Takve se stvari već događaju stvarajući takozvani Shadow IT, servise koje koriste zaposlenici u tvrtkama, izvan kontrole IT-a. Na takve servise treba primijeniti iste politike kao i na one koje se koriste on-premise – identitet, pristup prema ulogama, zaštita podataka, i obuhvatiti ih cloud strategijom. S druge strane, pružatelji usluga Public Clouda nude toliko široku ponudu da sasvim sigurno za svaku tvrtku na tržištu postoji servis koji može donijeti novu vrijednost poslovanju. Samo treba izaći malo iz okvira “tako smo navikli raditi”.

6. Ili sve ili ništa

Jedna od vrlo čestih zabluda kad se govori o oblaku jest to što neke tvrtke priču o oblaku shvaćaju kao migraciju svega što imaju on-premise te gašenje postojećeg podatkovnog centra kad migracija završi. Pa ako ne ide sve – nema smisla ni razgovarati o tome.

Zapravo se najčešće događa da tvrtke počnu s migracijom svojih servisa na SaaS rješenja u cloudu. Pa implementiraju druge servise prema potrebi – Disaster Recovery, pa izdvajaju Dev/Test infrastrukturu od produkcije na cloud, pa omogućuju korisnicima mobilnost, koriste analitičke mogućnosti cloud servisa… Uz integraciju s postojećim sustavima u Hybrid Cloud.

Neke legacy aplikacije i rješenja možda i nikad neće ići u oblak, ali to, naravno, nije razlog da tvrtke ne ostvare korist od korištenja drugih cloud servisa. Hibrid je realnost. Naravno, postoje manje tvrtke koje sve svoje zahtjeve mogu riješiti cloud uslugama i tu ne postoji neka velika dilema.     

7. To je prijetnja mojem radnom mjestu

Virtualni serveri u cloudu, aplikacije migrirane na PaaS, kolaboracijska platforma kao SaaS servis – sve ode iz datacentra. Što da ja, kao sistem inženjer, radim nakon toga? Što da održavam? Ovo baš i nije zabluda, to je tema kojom bi se dosta ljudi koji rade u IT-u trebali pozabaviti. Tu se postavlja jednostavno pitanje – što je tvrtki za njezino poslovanje važnije. Da IT admin zna održavati mail server ili da IT admin zna pomoći poslovanju da IT tehnologijom (kako je god i odakle koristili) riješi poslovne izazove i tako ostvari neki benefit? Da, korištenje cloud servisa za IT zahtijeva usvajanje nekih novih kompetencija, a IT treba iskoristiti priliku koja se pruža kad se fokus s infrastrukture seli na vrijednost za poslovanje.

Za kraj – svaka ovakva promjena predstavlja izazov za sve uključene. Neka te promjene rade u vašu korist. Eksperimentirajte s cloud tehnologijama, istražujte, razvijte nove kompetencije, budite spremni. I, naravno, planirajte dugoročno.

cloudu na COMBIS konferenciji

combis

Na COMBIS konferenciji, koja će se 13. i 14. listopada održati u Umagu i kojoj je Netokracija medijski pokrovitelj, bit će riječi o ovoj temi.

O poslovanju u oblaku moći ćete čuti kroz predavanje ‘Uz COMBIS je poslovanje u oblaku – bez naoblake’, koje je posvećeno odgovorima na pitanje što je od oblaka primjenjivo u našim okolnostima i na našem tržištu, posebice u vidu sigurnosti i privatnosti korištenja Cloud usluga. Uz to, na predavanju u suradnji s kompanijom Tokić, otkrijte njihovo korisničko iskustvo te što je sve bilo potrebno napraviti kako bi se IT uskladio sa zahtjevima poslovanja i kako se kroz transformaciju može ostvariti dodatna tržišna prednost. Konsolidacija poslovnog sustava, migracija u Microsoft Office 365, korištenje Azure servisa mijenjaju način na koji tvrtka funkcionira. Posjetite COMBIS konferenciju i saznajte kako!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.