
‘Milenijalci’ će platiti za Netflix, Spotify ili drugu zabavu na internetu, ali ne i za vijesti
Ako želimo znati kako privući 'milenijalce' i pritom nešto zaraditi, ponuda kvalitetnog zabavnog sadržaja mogla bi biti pravi izbor za nas - i za njih. Istraživanje čiji su rezultati predstavljeni na Svjetskom ekonomskom forumu u Švicarskoj pokazalo je da je generaciji novog tisućljeća draže platiti za 'premium' zabavne sadržaje na Netflixu, Spotifyju ili drugdje nego za ozbiljnije stvari poput obrazovanja na internetu ili novinskih izdanja na 'webu'.
Nemojte širom otvoriti usta od iznenađenja ako još niste čuli – generacija novog tisućljeća voli zabavne stvari na internetu! Ako smo svi skupa sumnjali što je to najdraže ‘milenijalcima‘, odgovore pružaju rezultati istraživanja predstavljeni na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom Davosu, koji upravo traje.
S ciljem da se dozna kako različite skupine u društvu reagiraju na digitalne medije, rezultati su otkrili da će ‘milenijalci’ prije htjeti platiti za zabavu koju pružaju servisi poput Netflixa ili Spotifyja, a neće im teško pasti niti izdvajanje novca za igre na internetu. Teško će biti iznenađenje, ali sve ostalo je korak ili dva u zaostatku. Obrazovni sadržaj na internetu je u drugom planu, a internetska izdanja novina i drugih izvora vijesti još više u pozadini, na začelju poretka.
Za takav sadržaj, svoj novac izdvojit će nešto manje od četvrtine ‘milenijalaca’ obuhvaćenih istraživanjem.
Što s ostalima?
Ispitujući kako društvo reagira na digitalne medije, istraživanje je provedeno u pet država na različitim kontinentima, u SAD-u, Njemačkoj, Južnoafričkoj Republici, Brazilu i Kini, a kako bi rezultati bili što reprezentativniji, usmjerilo se na česte korisnike digitalnih medija, obuhvaćajući oko 5000 ispitanika. U središtu pozornosti nisu bili samo ‘milenijalci’, koji su određeni kao dobna skupina između 15 i 34 godine starosti, već i starija ‘generacija X’ i još starija generacija ‘baby booma’. Ipak, kako svijet ostaje na mladima, nije loše znati što oni najviše žele.
Slaba reakcija na ‘bannere’
Novine za koje se plaća ne prolaze dobro, a loša vijest za medije na internetu je da ‘milenijalci’ ne vole niti oglašavanje ‘bannerima’, koje bi moglo biti drugi izvor da se nešto zaradi. Naravno, kada bi netko na njih kliknuo i provjerio što stoji iza reklame.
Također bez iznenađenja, najmlađa skupina obuhvaćena istraživanjem je na začelju po sklonosti otvaranja oglasa na internetu. Na vrhu je srednja generacija u istraživanju, a mali korak iza ona najstarija, obje s više od 60 posto ispitanika koji će kliknuti na ‘banner’. Među ‘milenijalcima’, to će učiniti tek 53 posto ispitanih.
Obimni rezultati istraživanja otkrivaju i druge navike različitih skupina koje se služe digitalnim medijima. Za sve koji pokreću nešto novo ili žele razviti ono što već postoji, objavljeni podaci poslužit će kao dobra smjernica koga da ciljaju i kakav sadržaj im najviše leži.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.