YouTube generacija i autorska prava: Slavnoj video blogerici Michelle Phan prijeti velika tužba

YouTube generacija i autorska prava: Slavnoj video blogerici Michelle Phan prijeti velika tužba

Ako ste imalo upoznati sa svijetom beauty blogerica ili video blogova morali ste čuti za Michelle Phan, osobu koja je vrlo rano stekla slavu zahvaljujući svojim tutorijalima na YouTubeu. Michelle danas ima šest milijuna pretplatnika na tom servisu, izgradila je pravo malo carstvo oko svojih videa, ali i drugih projekata te je postala inspiracija mnogima koji su krenuli sličnim putem. No, sada joj nad glavom visi tužba zbog neovlaštenog korištenja glazbe upravo u videima zbog kojih je stekla popularnost.

Michelle Phan jedna je od YouTube seznacija koja je vrlo dobro monetizirala svoju popularnost.
Michelle Phan jedna je od YouTube seznacija koja je vrlo dobro monetizirala svoju popularnost.

Ako ste imalo upoznati sa svijetom beauty blogerica ili video blogova morali ste čuti za Michelle Phan, osobu koja je vrlo rano stekla slavu zahvaljujući svojim tutorijalima na YouTubeu. Michelle danas ima šest milijuna pretplatnika na tom servisu, izgradila je pravo malo carstvo oko svojih videa, ali i drugih projekata te je postala inspiracija mnogima koji su krenuli sličnim putem. No, sada joj nad glavom visi tužba zbog neovlaštenog korištenja glazbe upravo u videima zbog kojih je stekla popularnost.

Kako prenose ovih dana razni svjetski mediji, Michelle je navodno u svojim videima koristila glazbu za koju nije imala dozvolu, zbog čega ju sada tuži Ultra Records, pod čijim se okriljem nalaze glazbenici poput Kaskadea ili deadmau5a. Tvrdi se kako je koristila oko 50 njihovih pjesama u svojim YouTube videima i na svojoj stranici. Kako Phan poprilično dobro zarađuje od svojih videa i drugih aktivnosti, glazbena kuća želi svoj dio kolača i tuži ju za 150.000 dolara za svako dokazano kršenje autorskog prava.

Phan je od 2006., otkako postoji njen YouTube kanal, poprilično napredovala u svojim videima – produkcijski su sve bolji, a, naravno, svaki je zapis popraćen glazbom. Kako je njen uspjeh sve veći, glazbena kuća smatra da je i ona zaslužna za to, zbog čega su iznosi koji se traže toliko veliki. Primjerice, u pozadini njenog videa Night Life Favorites, koji je pregledan milijun i pol puta, može se čuti Kaskadeov uradak 4AM.

[youtube]http://youtu.be/nKzwZu9g3yQ[/youtube]

Međutim, upravo je taj glazbenik iskazao potporu Phan, napisavši na Twitteru kako je autorsko pravo “poput dinosaura” te da nije prikladno za današnje medije. Naveo je kako i ne tuži osobno Michelle, nego da to čini njegova kuća, na što on ne može utjecati. Čak joj je uputio i kompliment:

Forbes je postavio dobro pitanje razumije li YouTube generacija svoje obveze u ovakvim slučajevima, navodeći primjer spora između Stephanie Lenz te Universal Music Corporationa. Lenz je na YouTube uploadala kratki video svoje djece koji plešu na Princeovu pjesmu Let’s Go Crazy, zbog čega je YouTube morao ukloniti uradak. No, razlika između Phan i Lenz je u tome što poznata blogerica vrlo dobro komercijalizira uspjeh svojih videa. Njen kanal postoji od 2006. godine, ima više od šest milijuna pretplatnika, a njeni su video zapisi pregledani ukupno milijardu puta. Nudi tutorijale za šminkanje, ali i životne savjete za mlade djevojke, a od svega toga navodno zaradi nekoliko milijuna dolara godišnje. U suradnji s L’Orealom lansirala je svoju kozmetičku liniju em michelle phan, a baš u jeku vijesti o tužbi njena kozmetika postaje globalno dostupna putem Amazona.

Tko je tu zapravo ‘oštećen’?

Phan je uspješna, njeni su video zapisi vrlo dobro gledani, a upravo je to i ključni dio njene obrane – njeni odvjetnici tvrde da je blogerica putem svojih videa promovirala glazbenike, koji su na taj način doprli do internacionalne publike. Jesu li onda oni, kao i njihova glazbena kuća, oštećena strana?

S jedne je strane ovaj slučaj vrlo jasan: Phan je neovlašteno koristila tuđu glazbu u videima koji su komercijalni, stoga treba nositelju prava platiti njihov dio. S druge, postoji nekoliko pitanja koja se trebaju postaviti – je li cifra koju glazbena kuća traži doista opravdana? Tko je oštećena strana u ovoj priči, ako su i glazbenik te njegova kuća imali koristi od korištenja glazbe? Treba li onda Phan tražiti od njih naknadu što je glazbenika promovirala, ako je to imalo direktan utjecaj na povećanje prodaje i popularnosti tih djela? I treba li konačno zakone i propise povezane s autorskim pravom prilagođavati današnjici?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Vanai

    Vanai

    24. 07. 2014. u 1:02 pm Odgovori

    Istina, zakone i propise povezane s autorskim pravima treba prilagođavati današnjici no to neće biti lak ni brz posao jer svaka država ima posebne zakone. No to što nešto nije prilgaođeno današnjici ne znači da se može tretirati kao nevažeće, sam You tube ima jasna copyrights i fair use pravila pa je i budali jasno da ovo što je MP cijelo vrijeme radila nije u redu. Postavlja se pitanje kako je YouTube mogao nju (i mnoge druge poznate jutubere)uzeti pod svoje ako ne poštuju pravila. Očito se i sam Youtube u startu ogradio od toga. Na kraju krajeva treba je pozvati na odgovornost bez obzira koliko je ona i pomogla tim glazbenicima, a i baš me zanima kako bi se to dokazalo.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      24. 07. 2014. u 1:28 pm Odgovori

      Ah, na jednak način na koji oni “dokazuju” da je ona profitirala od njihove glazbe. Slažem se da ju treba pozvati na odgovornost, ali činjenica stoji da se propisi provode vrlo selektivno – ona je meta jer je popularna i poprilično zarađuje, ali masa drugih YouTubera (i drugih kreatora sadržaja) će se provući “ispod radara”. Isto kao i s piratstvom – mnoštvo ljudi na taj način dolazi do sadržaja, što je lako dokazivo, ali samo će rijetki platiti masne kazne. Nema balansa. Krajnje je vrijeme za prilagođavanje propisa, ali i načina njihovog provođenja.

      • Vanai

        Vanai

        25. 07. 2014. u 12:29 am Odgovori

        Music branding nije od jučer, prije bi oni dokazali da je ona profitirala od njih nego obrnuto.
        Da, provode se selektivno i sigurno je meta jer je popularna, mislim da je bi je prvi YouTube mogao kazniti, a ne kažnjava i sl. Sve je to jedna online mafija. 🙂

  2. Mirko

    Mirko

    24. 07. 2014. u 6:49 pm Odgovori

    Izvođenje digitalne glazbe danas ima striktni cjenik. Zna se koliko se plaća emitiranje pjesme na radiju, TV, reklami, Youtube. Postoje i digitalne agencije koje to rade, ako kod nas ZAMP. Taj iznos pomnožiti sa brojem pregleda videa u kojima se nalazi ta glazba i eto cifre.

  3. Tvoj Posao Net

    Tvoj Posao Net

    28. 07. 2014. u 2:56 pm Odgovori

    Istina je da su zakonu neprilagođeni današnjim vremenima i da bi trebalo mnogo toga mijenjati. Ali ipak je ona prekršila zakone koji su vrlo jasni i ne znam što joj je to trebalo. Postoji gomila besplatne muzike koja zvuči mnogo bolje od raznih popularnih tralalala pjesama, a autori dopuštaju korištenje njihove glazbe u komercijalne svrhe bez naplate.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      29. 07. 2014. u 11:36 am Odgovori

      Naravno, slažem se. Nije ni meni jasno zašto je to napravila, a čak i da je htjela baš tu glazbu, mislim da si to može priuštiti. Veći mi je problem kad se “utjeruje pravda” nad, ne znam, majkom koja je postavila video svojih klinaca kako pjevaju kakvu popularnu pjesmu.

  4. Dragan Dox

    Dragan Dox

    25. 12. 2019. u 3:08 am Odgovori

    Ne razumijem u čemu je njena krivica!? Glazba koju je puštala ničim nije pokazana da je trebala da koristi neka prava za to! Ta glazba je kupljena na nekom CD ili kako već je objavljena, prema tome nije izvorna ideja da se traži bilo kakva dozvola! Ko to tumači da ona treba neku dozvolu za nešto što je već objavljeno i naplaćeno porezom!?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.