68% Hrvata plaća beskontaktno, 95% koristi kartice, a 84% kupuje online

68% Hrvata plaća beskontaktno, 95% koristi kartice, a 84% kupuje na internetu

Čak 68% Hrvata plaća beskontaktno, 95% ih koristi kartice, a 84% ih kupuje na internetu, pokazuje novo istrživanje MasterIndex.

Strelovit rast popularnosti beskontaktnog plaćanja te rast korištenja mobilnih plaćanja i kupnje online, tako bismo mogli sažeti korištenje financijskih usluga u Hrvatskoj prema najnovijem istraživanju MasterIndex kompanije Mastercard. Također, prema predviđanjima, do 2020. godine u Europi će biti više bezgotovinskih transakcija od onih koje podrazumijevaju gotovinu, a taj trend vidljiv je i na hrvatskom tržištu.

92% ispitanika posjeduje barem jednu karticu

Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj

Tako čak 92% ispitanika posjeduje barem jednu karticu, 50% korisnika kartica ima tri ili više kartica, dok prosječan broj kartica po osobi iznosi 2,7. Upotreba kartica raste sa stupnjem obrazovanja i platežne moći, a najčešće ih koriste ispitanici iznad 40 godina te češće muškarci. Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, ističe:

Želja potrošača za jednostavnim, sigurnim, brzim i digitalnim rješenjima u segmentu plaćanja raste. Naime, evolucija tehnologije odgovorna je i za evoluciju u plaćanju – današnji povezani potrošači preferiraju bezgotovinske transakcije, a povezani uređaji za koje se očekuje da će ih do 2020. u svijetu biti 30 milijardi donose nove prilike za trgovinu i bezgotovinsko plaćanje.

Dodaje kako su kartice uobičajeno, čak i preferirano sredstvo plaćanja među hrvatskim građanima, a raste i kupnja online koja uvelike podrazumijeva bezgotovinsko plaćanje.

Kako stojimo s beskontaktnim plaćanjem?

Što se tiče beskontaktnog plaćanja, čak 99% korisnika kartica čulo je za taj način plaćanja, u usporedbi s 96% u listopadu 2016. i 91% u listopadu 2015. No, korištenje beskontaktnih plaćanja doživjelo je još veći skok – 68% njih danas plaća beskontaktno, za razliku od 53% u listopadu 2016. i 36% u listopadu 2015. Beskontaktno plaćanje najviše koriste ispitanici s visokim primanjima, a najpopularnije je u Istri i Primorju gdje 78% ispitanika plaća beskontaktno.

Zašto? Prema onome što kažu, beskontaktno plaćanje je brže, jednostavnije i bolje od gotovinskog, a 18% onih koji imaju beskontaktnu karticu koriste ju svaki dan.

Budući da za kupnje do 100 kuna samo treba beskontaktnu karticu prisloniti na POS terminal, dok je za one iznad 100 kuna nakon prislanjanja kartice potrebno unijeti PIN ili potpis, ova je vrsta plaćanja idealna za djelatnosti u kojima je brzina od presudne važnosti, poput restorana brze hrane, benzinskih postaja, ljekarni, kina ili javnog prijevoza.

Online najviše kupuju građani u dobi između 30 do 39 godina

Kad je riječ o kupnji putem interneta, to prakticira čak 84% korisnika kartica, u usporedbi s 81% u listopadu 2016., a 34% ih to čini više puta mjesečno, što ukazuje na rast popularnosti kupnje online među Hrvatima, objašnjava se u istraživanju.

Najviše online kupuju ispitanici od 30 do 39 godina, i to visokoobrazovani. Ako se promatraju korisnici kreditnih kartica ili oni s odgodom plaćanja, među njima je tek 10% onih koji nikad ili gotovo nikad ne kupuju putem interneta, dok je u listopadu 2016. takvih bilo 15%.

A što se najviše kupuje online? Prvo mjesto drži odjeća, obuća i modni dodaci (67%), potrošačka elektronika (48%), predmeti za kućanstvo (32%), kozmetika i parfemi (28%) te ulaznice za kulturna događanja (26%). Svoje mjesto na popisu pronašle su i usluge turističkih agencija, igračke i oprema za bebe, knjige i glazba te softver i zrakoplovne karte.

Koristimo PayPal i preferiramo inozemne web trgovine

PayPal i slične usluge pri internetskoj kupnji koristi 32% online kupaca u usporedbi s 35% u listopadu 2016., a plaćanje kreditnim karticama kao i prije godinu dana 25% njih, no među korisnicima kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja taj postotak raste na 38%.

Što se tiče e-trgovina, 39% ih preferira inozemne, a 13% domaće, dok 49% njih podjednako kupuje online u Hrvatskoj i u inozemstvu. No, zanimljivo je da popularnost domaćih web shopova raste s dobi ispitanika. Kao razlozi za online kupnju najčešće se navode pristupačne cijene, ušteda vremena, bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama, mogućnost kupnje u bilo koje doba. Međutim, kao glavne prepreke za kupnju na internetu su briga o sigurnosti online kupnje i želja za isprobavanjem predmeta.

Sve popularnija i mobilna plaćanja

Istraživanje je pokazalo i trend rasta u mobilnom plaćanju: m-banking s 44% na 47%, kupnja putem mobilnog telefona uz plaćanje karticom sa 16% na 21% te naplata preko računa za mobilne usluge s 18% na 23%, dok su i dalje najpopularnija SMS plaćanja koja je koristilo 74% ispitanika, u usporedbi sa 71% u svibnju 2017.

Iako mobilno plaćanje karticama još nije redovita praksa u Hrvatskoj, ovaj porast je odraz činjenice da mogućnost koje nude pametni telefoni, u kombinaciji s najnovijim standardima platnih terminala postavljenih posljednjih godina u Europi, vode prema budućnosti u kojoj će svugdje biti dostupna plaćanja pametnim telefonima, zaključuju u Mastercardu.

Detaljni podaci istraživanja MasterIndex kojeg je u rujnu 2017. provela kompanija Mastercard u suradnji s GfK – Centrom za istraživanje tržišta, na uzorku od 1020 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina mogu se vidjeti u grafici:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    26. 10. 2017. u 9:25 am Odgovori

    Koje frizirano izvješće. Ako uzmemo u obzir mlade, umirovljenike i nezaposlene te one koji ne mogu dobiti karticu, mnema šanse da 95% Hrvata koristi kartice

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?