68% Hrvata plaća beskontaktno, 95% koristi kartice, a 84% kupuje na internetu

Čak 68% Hrvata plaća beskontaktno, 95% ih koristi kartice, a 84% ih kupuje na internetu, pokazuje novo istrživanje MasterIndex.

Strelovit rast popularnosti beskontaktnog plaćanja te rast korištenja mobilnih plaćanja i kupnje online, tako bismo mogli sažeti korištenje financijskih usluga u Hrvatskoj prema najnovijem istraživanju MasterIndex kompanije Mastercard. Također, prema predviđanjima, do 2020. godine u Europi će biti više bezgotovinskih transakcija od onih koje podrazumijevaju gotovinu, a taj trend vidljiv je i na hrvatskom tržištu.

92% ispitanika posjeduje barem jednu karticu

Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj

Tako čak 92% ispitanika posjeduje barem jednu karticu, 50% korisnika kartica ima tri ili više kartica, dok prosječan broj kartica po osobi iznosi 2,7. Upotreba kartica raste sa stupnjem obrazovanja i platežne moći, a najčešće ih koriste ispitanici iznad 40 godina te češće muškarci. Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, ističe:

Želja potrošača za jednostavnim, sigurnim, brzim i digitalnim rješenjima u segmentu plaćanja raste. Naime, evolucija tehnologije odgovorna je i za evoluciju u plaćanju – današnji povezani potrošači preferiraju bezgotovinske transakcije, a povezani uređaji za koje se očekuje da će ih do 2020. u svijetu biti 30 milijardi donose nove prilike za trgovinu i bezgotovinsko plaćanje.

Dodaje kako su kartice uobičajeno, čak i preferirano sredstvo plaćanja među hrvatskim građanima, a raste i kupnja online koja uvelike podrazumijeva bezgotovinsko plaćanje.

Kako stojimo s beskontaktnim plaćanjem?

Što se tiče beskontaktnog plaćanja, čak 99% korisnika kartica čulo je za taj način plaćanja, u usporedbi s 96% u listopadu 2016. i 91% u listopadu 2015. No, korištenje beskontaktnih plaćanja doživjelo je još veći skok – 68% njih danas plaća beskontaktno, za razliku od 53% u listopadu 2016. i 36% u listopadu 2015. Beskontaktno plaćanje najviše koriste ispitanici s visokim primanjima, a najpopularnije je u Istri i Primorju gdje 78% ispitanika plaća beskontaktno.

Zašto? Prema onome što kažu, beskontaktno plaćanje je brže, jednostavnije i bolje od gotovinskog, a 18% onih koji imaju beskontaktnu karticu koriste ju svaki dan.

Budući da za kupnje do 100 kuna samo treba beskontaktnu karticu prisloniti na POS terminal, dok je za one iznad 100 kuna nakon prislanjanja kartice potrebno unijeti PIN ili potpis, ova je vrsta plaćanja idealna za djelatnosti u kojima je brzina od presudne važnosti, poput restorana brze hrane, benzinskih postaja, ljekarni, kina ili javnog prijevoza.

Online najviše kupuju građani u dobi između 30 do 39 godina

Kad je riječ o kupnji putem interneta, to prakticira čak 84% korisnika kartica, u usporedbi s 81% u listopadu 2016., a 34% ih to čini više puta mjesečno, što ukazuje na rast popularnosti kupnje online među Hrvatima, objašnjava se u istraživanju.

Najviše online kupuju ispitanici od 30 do 39 godina, i to visokoobrazovani. Ako se promatraju korisnici kreditnih kartica ili oni s odgodom plaćanja, među njima je tek 10% onih koji nikad ili gotovo nikad ne kupuju putem interneta, dok je u listopadu 2016. takvih bilo 15%.

A što se najviše kupuje online? Prvo mjesto drži odjeća, obuća i modni dodaci (67%), potrošačka elektronika (48%), predmeti za kućanstvo (32%), kozmetika i parfemi (28%) te ulaznice za kulturna događanja (26%). Svoje mjesto na popisu pronašle su i usluge turističkih agencija, igračke i oprema za bebe, knjige i glazba te softver i zrakoplovne karte.

Koristimo PayPal i preferiramo inozemne web trgovine

PayPal i slične usluge pri internetskoj kupnji koristi 32% online kupaca u usporedbi s 35% u listopadu 2016., a plaćanje kreditnim karticama kao i prije godinu dana 25% njih, no među korisnicima kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja taj postotak raste na 38%.

Što se tiče e-trgovina, 39% ih preferira inozemne, a 13% domaće, dok 49% njih podjednako kupuje online u Hrvatskoj i u inozemstvu. No, zanimljivo je da popularnost domaćih web shopova raste s dobi ispitanika. Kao razlozi za online kupnju najčešće se navode pristupačne cijene, ušteda vremena, bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama, mogućnost kupnje u bilo koje doba. Međutim, kao glavne prepreke za kupnju na internetu su briga o sigurnosti online kupnje i želja za isprobavanjem predmeta.

Sve popularnija i mobilna plaćanja

Istraživanje je pokazalo i trend rasta u mobilnom plaćanju: m-banking s 44% na 47%, kupnja putem mobilnog telefona uz plaćanje karticom sa 16% na 21% te naplata preko računa za mobilne usluge s 18% na 23%, dok su i dalje najpopularnija SMS plaćanja koja je koristilo 74% ispitanika, u usporedbi sa 71% u svibnju 2017.

Iako mobilno plaćanje karticama još nije redovita praksa u Hrvatskoj, ovaj porast je odraz činjenice da mogućnost koje nude pametni telefoni, u kombinaciji s najnovijim standardima platnih terminala postavljenih posljednjih godina u Europi, vode prema budućnosti u kojoj će svugdje biti dostupna plaćanja pametnim telefonima, zaključuju u Mastercardu.

Detaljni podaci istraživanja MasterIndex kojeg je u rujnu 2017. provela kompanija Mastercard u suradnji s GfK – Centrom za istraživanje tržišta, na uzorku od 1020 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina mogu se vidjeti u grafici:

Komentari

  1. Mario

    Mario

    26. 10. 2017. u 9:25 am Odgovori

    Koje frizirano izvješće. Ako uzmemo u obzir mlade, umirovljenike i nezaposlene te one koji ne mogu dobiti karticu, mnema šanse da 95% Hrvata koristi kartice

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?