Čak 68% Hrvata plaća beskontaktno, 95% ih koristi kartice, a 84% ih kupuje na internetu, pokazuje novo istrživanje MasterIndex.
Strelovit rast popularnosti beskontaktnog plaćanja te rast korištenja mobilnih plaćanja i kupnje online, tako bismo mogli sažeti korištenje financijskih usluga u Hrvatskoj prema najnovijem istraživanju MasterIndex kompanije Mastercard. Također, prema predviđanjima, do 2020. godine u Europi će biti više bezgotovinskih transakcija od onih koje podrazumijevaju gotovinu, a taj trend vidljiv je i na hrvatskom tržištu.
92% ispitanika posjeduje barem jednu karticu

Tako čak 92% ispitanika posjeduje barem jednu karticu, 50% korisnika kartica ima tri ili više kartica, dok prosječan broj kartica po osobi iznosi 2,7. Upotreba kartica raste sa stupnjem obrazovanja i platežne moći, a najčešće ih koriste ispitanici iznad 40 godina te češće muškarci. Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, ističe:
Želja potrošača za jednostavnim, sigurnim, brzim i digitalnim rješenjima u segmentu plaćanja raste. Naime, evolucija tehnologije odgovorna je i za evoluciju u plaćanju – današnji povezani potrošači preferiraju bezgotovinske transakcije, a povezani uređaji za koje se očekuje da će ih do 2020. u svijetu biti 30 milijardi donose nove prilike za trgovinu i bezgotovinsko plaćanje.
Dodaje kako su kartice uobičajeno, čak i preferirano sredstvo plaćanja među hrvatskim građanima, a raste i kupnja online koja uvelike podrazumijeva bezgotovinsko plaćanje.
Kako stojimo s beskontaktnim plaćanjem?
Što se tiče beskontaktnog plaćanja, čak 99% korisnika kartica čulo je za taj način plaćanja, u usporedbi s 96% u listopadu 2016. i 91% u listopadu 2015. No, korištenje beskontaktnih plaćanja doživjelo je još veći skok – 68% njih danas plaća beskontaktno, za razliku od 53% u listopadu 2016. i 36% u listopadu 2015. Beskontaktno plaćanje najviše koriste ispitanici s visokim primanjima, a najpopularnije je u Istri i Primorju gdje 78% ispitanika plaća beskontaktno.
Zašto? Prema onome što kažu, beskontaktno plaćanje je brže, jednostavnije i bolje od gotovinskog, a 18% onih koji imaju beskontaktnu karticu koriste ju svaki dan.
Budući da za kupnje do 100 kuna samo treba beskontaktnu karticu prisloniti na POS terminal, dok je za one iznad 100 kuna nakon prislanjanja kartice potrebno unijeti PIN ili potpis, ova je vrsta plaćanja idealna za djelatnosti u kojima je brzina od presudne važnosti, poput restorana brze hrane, benzinskih postaja, ljekarni, kina ili javnog prijevoza.
Online najviše kupuju građani u dobi između 30 do 39 godina
Kad je riječ o kupnji putem interneta, to prakticira čak 84% korisnika kartica, u usporedbi s 81% u listopadu 2016., a 34% ih to čini više puta mjesečno, što ukazuje na rast popularnosti kupnje online među Hrvatima, objašnjava se u istraživanju.
Najviše online kupuju ispitanici od 30 do 39 godina, i to visokoobrazovani. Ako se promatraju korisnici kreditnih kartica ili oni s odgodom plaćanja, među njima je tek 10% onih koji nikad ili gotovo nikad ne kupuju putem interneta, dok je u listopadu 2016. takvih bilo 15%.
A što se najviše kupuje online? Prvo mjesto drži odjeća, obuća i modni dodaci (67%), potrošačka elektronika (48%), predmeti za kućanstvo (32%), kozmetika i parfemi (28%) te ulaznice za kulturna događanja (26%). Svoje mjesto na popisu pronašle su i usluge turističkih agencija, igračke i oprema za bebe, knjige i glazba te softver i zrakoplovne karte.
Koristimo PayPal i preferiramo inozemne web trgovine
PayPal i slične usluge pri internetskoj kupnji koristi 32% online kupaca u usporedbi s 35% u listopadu 2016., a plaćanje kreditnim karticama kao i prije godinu dana 25% njih, no među korisnicima kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja taj postotak raste na 38%.
Što se tiče e-trgovina, 39% ih preferira inozemne, a 13% domaće, dok 49% njih podjednako kupuje online u Hrvatskoj i u inozemstvu. No, zanimljivo je da popularnost domaćih web shopova raste s dobi ispitanika. Kao razlozi za online kupnju najčešće se navode pristupačne cijene, ušteda vremena, bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama, mogućnost kupnje u bilo koje doba. Međutim, kao glavne prepreke za kupnju na internetu su briga o sigurnosti online kupnje i želja za isprobavanjem predmeta.
Sve popularnija i mobilna plaćanja
Istraživanje je pokazalo i trend rasta u mobilnom plaćanju: m-banking s 44% na 47%, kupnja putem mobilnog telefona uz plaćanje karticom sa 16% na 21% te naplata preko računa za mobilne usluge s 18% na 23%, dok su i dalje najpopularnija SMS plaćanja koja je koristilo 74% ispitanika, u usporedbi sa 71% u svibnju 2017.
Iako mobilno plaćanje karticama još nije redovita praksa u Hrvatskoj, ovaj porast je odraz činjenice da mogućnost koje nude pametni telefoni, u kombinaciji s najnovijim standardima platnih terminala postavljenih posljednjih godina u Europi, vode prema budućnosti u kojoj će svugdje biti dostupna plaćanja pametnim telefonima, zaključuju u Mastercardu.
Detaljni podaci istraživanja MasterIndex kojeg je u rujnu 2017. provela kompanija Mastercard u suradnji s GfK – Centrom za istraživanje tržišta, na uzorku od 1020 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina mogu se vidjeti u grafici:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mario
26. 10. 2017. u 9:25 am
Koje frizirano izvješće. Ako uzmemo u obzir mlade, umirovljenike i nezaposlene te one koji ne mogu dobiti karticu, mnema šanse da 95% Hrvata koristi kartice