85% Hrvata kupuje online, a beskontaktno plaća 59% korisnika kartica

85% Hrvata kupuje online, a beskontaktno plaća 59% korisnika kartica

Gotovinu koristimo za plaćanje malih iznosa, a za sve ostalo sve se više oslanjamo na kartice, pokazuju to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex. Istraživanje je također pokazalo da hrvatski kupci idu u korak s trendovima u ecommerceu te privučeni velikim popustima sve više kupuju online, a beskontaktno plaćanje koriste šest puta više nego prije tri godine.

Prema istraživanju MasterIndex Hrvatska 2017. o navikama korištenja financijskih usluga te stavu prema platnim karticama, kupci u Hrvatskoj gotovinu koriste za male iznose, dok se za ostala plaćanja sve više oslanjaju na kartice. Istraživanje je za kompaniju Mastercard proveo GfK Hrvatska, a provedeno je na uzorku od 1010 korisnika bankarskih usluga.

Karticama se najčešće plaća odjeća i obuća

U Hrvatskoj je tako nastavljen trend popularnosti korištenja različitih vrsta kartica. U odnosu na isto vrijeme lani, poraslo je korištenje debitnih (s prošlogodišnjih 83% na 86%), kartica s odgodom plaćanja (koristi ih 39% ispitanika) te kreditnih kartica (26%). Također, prema istraživanju, kartice više koriste građani s nešto višim primanjima te oni iznad 40 godina, a u prosjeku na jednu osobu dolaze gotovo tri (2,8) kartica. Iz novčanika kartice svakodnevno vadi i upotrebljava prilikom kupovine čak 28% korisnika kartica, dok se njih samo 4% izjasnilo da kartice koristi rijetko ili nikad.

Hrvati uvjerljivo preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu (74%), dok gotovinom plaćaju manje iznose, do 100 kuna. Međutim, čak se i kod transakcija manje vrijednosti, primjećuje se trend rasta popularnosti plaćanja karticama. To je moguće objasniti jednostavnošću i brzinom beskontaktnog plaćanja koje omogućava brze transakcije jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj što ih čini idealnima za male kupnje do 100 kuna pri kojima korisnici ne trebaju unositi PIN niti se potpisati.

A što Hrvati najčešće plaćaju karticama? Na prvom je mjestu odjeća i obuća (72%), slijede hrana i piće (62%). Među prvih pet kategorija su i dalje kupovina goriva na benzinskim postajama (53%), kupnja online (43%) te potrošačka elektronika (20%).

Plaćanje na rate za iznose veće od 500 kuna

Istraživanje je također pokazalo da 2/3 ispitanika u Hrvatskoj ponekad plaća u ratama, a prvenstveno je riječ o iznosima većima od 500 kuna. Na rate se najčešće kupuje potrošačka elektronika (76% ispitanika), a u prosjeku se za njezino plaćanje koristi pet mjesečnih rata. Pomalo neočekivano, ispitanici sve manje koriste plaćanja na rate novca (2016. je 44% ispitanika plaćalo na rate, danas tek 36%), a najčešći razlog je nedostatak novca. Glavni motivi za rate su nam jednostavnost plaćanja velikih iznosa (68%) te bolja alokacija mjesečnih troškova (57%).

Beskontaktno plaća 59% ispitanika

Kad je riječ o beskontaktnom plaćanju, za njega je čulo čak 97% ispitanika, a taj broj prati i sve veći trend korištenja ove vrste plaćanja. Naime, prije samo tri godine beskontaktno je plaćalo tek 10 posto korisnika kartica, dok je danas taj broj narastao na gotovo šest puta više (59%). Ta će brojka zasigurno nastaviti eksponencijalno rasti jer je riječ o karticama s čip tehnologijom, najnovijim oblikom zaštite koji omogućava kreiranje jedinstvenog koda prilikom svake transakcije, čime se rizici prijevara svode na najmanju moguću razinu, obrazlaže se u istraživanju. Mastercard je najavio kako će do kraja ovog desetljeća beskontaktno plaćanje biti standard za POS terminale europskih trgovaca.

Ispitanici u Hrvatskoj vole jednostavna, brza i praktična plaćanja, kaže Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj.

Komentirajući rezultate istraživanja, Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, istaknula je kako podaci pokazuju da ispitanici u Hrvatskoj vole jednostavna, brza i praktična plaćanja. Dodala je da podaci pokazuju kako je i beskontaktno plaćanje u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj te da je riječ o tehnologiji koju vole i trgovci jer značajno ubrzava redove te obradu transakcija:

Ono što je posebno zanimljivo da beskontaktno plaćanje polako preuzima primat gotovine čak i u transakcijama do 100 kuna koje su dosad gotovo isključivo bile rezervirane za gotovinu. Tehnologija se pokazala iznimno učinkovitom u smanjivanju redova u restoranima brze prehrane, ljekarnama, kinima, a zasigurno će uskoro biti prepoznata u javnom prijevozu i ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske. Tako će pokazati i drugu stranu svoje učinkovitosti, onu u smanjivanju sive ekonomije koja je česta upravo u transakcijama manje vrijednosti.

47% online kupaca kupuje u stranim web shopovima

Kad je riječ o kupnji online, ona je s godinama postala pravilo među korisnicima kartica i njih čak 85% do sada je nešto kupovalo online, a uglavnom je riječ o odjeći i obući. Broj onih koji kupuju najmanje jednom u tri mjeseca je porastao sa 64% na 69%. Odjeću online najviše kupuju Slavonci, Istrijanima online najviše kupuju potrošačku elektroniku, a Dalmatinci na ovaj na ovaj način najčešće kupuju kućanske aparate te parfeme i kozmetiku.

Među hrvatskim korisnicima raste i praksa pohranjivanja informacija o kartici u sučeljima stranih internetskih trgovina – to je učinilo 32% ispitanika koji barem povremeno kupuju online. Istovremeno, istraživanje je pokazalo kako 47% online kupaca preferira svoj šoping ‘obaviti u inozemstvu’, dok njih 14% češće kupuje u domaćim e-trgovinama. Inozemne trgovine vjerojatno su popularnije i zbog velikih popusta. Upravo je to glavni motiv online kupnje za čak 70% ispitanika u Hrvatskoj.

Računi se sve manje plaćaju u pošti i Fini

Istraživanje je također ukazalo na još jednu zanimljivost jer Hrvati i račune sve manje plaćaju gotovinom. Gotovinom račune plaća 28% ispitanika, najviše iz Dalmacije i sjevera Hrvatske. No, većina ispitanika, njih čak 54% račune plaća preko internetskog bankarstva, a njih 24% i preko mobilnog bankarstva. Iako u padu, tradicionalni SMS je i dalje najzastupljeniji (71%) oblik mobilnog plaćanja, dok je korištenje mobilnog bankarstva (44%) ostalo na sličnim razinama kao i prošle godine, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex Hrvatska 2017.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Novost

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Startupi

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...

Kolumna

Volontiranje zaposlenika donosi dugoročne benefite i njima samima i poslodavcima i zajednici

Kada danas pričamo o volontiranju, unutar kompanije postoji sve više ljudi koji su upoznati s tim pojmom ili su se čak i sami okušali u volontiranju koje je bilo organizirano kroz tvrtku. To pokazuje da napredujemo, ali ima prostora za rast i uključivanje još većeg broja ljudi. 

Tvrtke i poslovanje

Poljski konzultant poručuje: Bez daljnjih odgoda, prilagodite propise i prakse gig ekonomiji

Radite kada želite, koliko želite, s kime želite. Ovo su pogodnosti rada na kojima se gig ekonomija proslavila, ali to ne znači da u praksi uvijek cvate cvijeće...