85% Hrvata kupuje online, a beskontaktno plaća 59% korisnika kartica

85% Hrvata kupuje online, a beskontaktno plaća 59% korisnika kartica

Gotovinu koristimo za plaćanje malih iznosa, a za sve ostalo sve se više oslanjamo na kartice, pokazuju to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex. Istraživanje je također pokazalo da hrvatski kupci idu u korak s trendovima u ecommerceu te privučeni velikim popustima sve više kupuju online, a beskontaktno plaćanje koriste šest puta više nego prije tri godine.

Prema istraživanju MasterIndex Hrvatska 2017. o navikama korištenja financijskih usluga te stavu prema platnim karticama, kupci u Hrvatskoj gotovinu koriste za male iznose, dok se za ostala plaćanja sve više oslanjaju na kartice. Istraživanje je za kompaniju Mastercard proveo GfK Hrvatska, a provedeno je na uzorku od 1010 korisnika bankarskih usluga.

Karticama se najčešće plaća odjeća i obuća

U Hrvatskoj je tako nastavljen trend popularnosti korištenja različitih vrsta kartica. U odnosu na isto vrijeme lani, poraslo je korištenje debitnih (s prošlogodišnjih 83% na 86%), kartica s odgodom plaćanja (koristi ih 39% ispitanika) te kreditnih kartica (26%). Također, prema istraživanju, kartice više koriste građani s nešto višim primanjima te oni iznad 40 godina, a u prosjeku na jednu osobu dolaze gotovo tri (2,8) kartica. Iz novčanika kartice svakodnevno vadi i upotrebljava prilikom kupovine čak 28% korisnika kartica, dok se njih samo 4% izjasnilo da kartice koristi rijetko ili nikad.

Hrvati uvjerljivo preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu (74%), dok gotovinom plaćaju manje iznose, do 100 kuna. Međutim, čak se i kod transakcija manje vrijednosti, primjećuje se trend rasta popularnosti plaćanja karticama. To je moguće objasniti jednostavnošću i brzinom beskontaktnog plaćanja koje omogućava brze transakcije jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj što ih čini idealnima za male kupnje do 100 kuna pri kojima korisnici ne trebaju unositi PIN niti se potpisati.

A što Hrvati najčešće plaćaju karticama? Na prvom je mjestu odjeća i obuća (72%), slijede hrana i piće (62%). Među prvih pet kategorija su i dalje kupovina goriva na benzinskim postajama (53%), kupnja online (43%) te potrošačka elektronika (20%).

Plaćanje na rate za iznose veće od 500 kuna

Istraživanje je također pokazalo da 2/3 ispitanika u Hrvatskoj ponekad plaća u ratama, a prvenstveno je riječ o iznosima većima od 500 kuna. Na rate se najčešće kupuje potrošačka elektronika (76% ispitanika), a u prosjeku se za njezino plaćanje koristi pet mjesečnih rata. Pomalo neočekivano, ispitanici sve manje koriste plaćanja na rate novca (2016. je 44% ispitanika plaćalo na rate, danas tek 36%), a najčešći razlog je nedostatak novca. Glavni motivi za rate su nam jednostavnost plaćanja velikih iznosa (68%) te bolja alokacija mjesečnih troškova (57%).

Beskontaktno plaća 59% ispitanika

Kad je riječ o beskontaktnom plaćanju, za njega je čulo čak 97% ispitanika, a taj broj prati i sve veći trend korištenja ove vrste plaćanja. Naime, prije samo tri godine beskontaktno je plaćalo tek 10 posto korisnika kartica, dok je danas taj broj narastao na gotovo šest puta više (59%). Ta će brojka zasigurno nastaviti eksponencijalno rasti jer je riječ o karticama s čip tehnologijom, najnovijim oblikom zaštite koji omogućava kreiranje jedinstvenog koda prilikom svake transakcije, čime se rizici prijevara svode na najmanju moguću razinu, obrazlaže se u istraživanju. Mastercard je najavio kako će do kraja ovog desetljeća beskontaktno plaćanje biti standard za POS terminale europskih trgovaca.

Ispitanici u Hrvatskoj vole jednostavna, brza i praktična plaćanja, kaže Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj.

Komentirajući rezultate istraživanja, Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, istaknula je kako podaci pokazuju da ispitanici u Hrvatskoj vole jednostavna, brza i praktična plaćanja. Dodala je da podaci pokazuju kako je i beskontaktno plaćanje u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj te da je riječ o tehnologiji koju vole i trgovci jer značajno ubrzava redove te obradu transakcija:

Ono što je posebno zanimljivo da beskontaktno plaćanje polako preuzima primat gotovine čak i u transakcijama do 100 kuna koje su dosad gotovo isključivo bile rezervirane za gotovinu. Tehnologija se pokazala iznimno učinkovitom u smanjivanju redova u restoranima brze prehrane, ljekarnama, kinima, a zasigurno će uskoro biti prepoznata u javnom prijevozu i ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske. Tako će pokazati i drugu stranu svoje učinkovitosti, onu u smanjivanju sive ekonomije koja je česta upravo u transakcijama manje vrijednosti.

47% online kupaca kupuje u stranim web shopovima

Kad je riječ o kupnji online, ona je s godinama postala pravilo među korisnicima kartica i njih čak 85% do sada je nešto kupovalo online, a uglavnom je riječ o odjeći i obući. Broj onih koji kupuju najmanje jednom u tri mjeseca je porastao sa 64% na 69%. Odjeću online najviše kupuju Slavonci, Istrijanima online najviše kupuju potrošačku elektroniku, a Dalmatinci na ovaj na ovaj način najčešće kupuju kućanske aparate te parfeme i kozmetiku.

Među hrvatskim korisnicima raste i praksa pohranjivanja informacija o kartici u sučeljima stranih internetskih trgovina – to je učinilo 32% ispitanika koji barem povremeno kupuju online. Istovremeno, istraživanje je pokazalo kako 47% online kupaca preferira svoj šoping ‘obaviti u inozemstvu’, dok njih 14% češće kupuje u domaćim e-trgovinama. Inozemne trgovine vjerojatno su popularnije i zbog velikih popusta. Upravo je to glavni motiv online kupnje za čak 70% ispitanika u Hrvatskoj.

Računi se sve manje plaćaju u pošti i Fini

Istraživanje je također ukazalo na još jednu zanimljivost jer Hrvati i račune sve manje plaćaju gotovinom. Gotovinom račune plaća 28% ispitanika, najviše iz Dalmacije i sjevera Hrvatske. No, većina ispitanika, njih čak 54% račune plaća preko internetskog bankarstva, a njih 24% i preko mobilnog bankarstva. Iako u padu, tradicionalni SMS je i dalje najzastupljeniji (71%) oblik mobilnog plaćanja, dok je korištenje mobilnog bankarstva (44%) ostalo na sličnim razinama kao i prošle godine, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex Hrvatska 2017.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Prvi hrvatski 3D printeri za dentalnu industriju zvijezde najvećeg dentalnog sajma na svijetu

Hrvatski 3DTECH definitivno se veseli povratku događaja uživo, sa svojim 3D printerom za dentalnu industriju vratio se s International Dental Show (IDS) sajma u Kölnu s odličnim dojmovima.

Tehnologija

Oni su web developeri u robotici: Ne razvijaju web stranice već sustav uz koji bilo tko može upravljati flotom robota

U poznatoj hrvatskoj robotičkoj tvrtki upravo su web developeri zaduženi za to da se naprednim i inovativnim autonomnim robotima može lako i jednostavno upravljati. S nama su podijelili kako izgleda posao tih - malo drugačijih web developera.

Digitalni marketing

Kako smo izgubili pitch, a dobili klijenta

Prošle godine Wolt Hrvatska pozvao nas je na natječaj za kampanju koju su planirali za domaće tržište, no nismo dobili posao. Već kad smo na to pomalo i zaboravili, stiže mail iz centrale Wolta u Finskoj. Kažu da su im se svidjela neka naša rješenja i žele ih koristiti na globalnoj razini.

Startupi i poslovanje

Ovo je nova generacija ZICER-ovog Startup Factoryja! 12 timova natječe se za 800.000 kuna

Oni stvaraju ekološki prihvatljive supstitute pesticidima, omogućuju efikasnije 3D printanje, unapređuju edukacijski sustav i poboljšavaju zdravlje stanovništva... upoznajte novu generaciju Startup Factoryja.

Startupi i poslovanje

Vodič kroz PR i medije za startupe, IT profesionalce i poduzetnike

Zaboravite generične savjete s Interneta i što vam PR agencije prodaju - ne trebate prvo, a često ni drugo, posebno ako svoj posao rade loše. Tena, Ana Marija i Ivan objašnjavaju što se zapravo događa u pozadini odnosa s (IT) medijima i zašto trebate znati pojmove kao ekskluziva i embargo!

Intervju

“Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je alat koji koristimo drugačiji”

Danas se digitalne umjetnike više doživljava kao dio IT industrije, nego umjetničke zajednice. Ipak, mlade to ne brine, sve više ih se zaljubljuje u video igre te sami žele stvarati nove svjetove i likove... Evo kako su im Nanobitovi "3D/2D artisti" prenijeli svoja znanja kako bi im u tome pomogli.