85% Hrvata kupuje online, a beskontaktno plaća 59% korisnika kartica

85% Hrvata kupuje online, a beskontaktno plaća 59% korisnika kartica

Gotovinu koristimo za plaćanje malih iznosa, a za sve ostalo sve se više oslanjamo na kartice, pokazuju to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex. Istraživanje je također pokazalo da hrvatski kupci idu u korak s trendovima u ecommerceu te privučeni velikim popustima sve više kupuju online, a beskontaktno plaćanje koriste šest puta više nego prije tri godine.

Prema istraživanju MasterIndex Hrvatska 2017. o navikama korištenja financijskih usluga te stavu prema platnim karticama, kupci u Hrvatskoj gotovinu koriste za male iznose, dok se za ostala plaćanja sve više oslanjaju na kartice. Istraživanje je za kompaniju Mastercard proveo GfK Hrvatska, a provedeno je na uzorku od 1010 korisnika bankarskih usluga.

Karticama se najčešće plaća odjeća i obuća

U Hrvatskoj je tako nastavljen trend popularnosti korištenja različitih vrsta kartica. U odnosu na isto vrijeme lani, poraslo je korištenje debitnih (s prošlogodišnjih 83% na 86%), kartica s odgodom plaćanja (koristi ih 39% ispitanika) te kreditnih kartica (26%). Također, prema istraživanju, kartice više koriste građani s nešto višim primanjima te oni iznad 40 godina, a u prosjeku na jednu osobu dolaze gotovo tri (2,8) kartica. Iz novčanika kartice svakodnevno vadi i upotrebljava prilikom kupovine čak 28% korisnika kartica, dok se njih samo 4% izjasnilo da kartice koristi rijetko ili nikad.

Hrvati uvjerljivo preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu (74%), dok gotovinom plaćaju manje iznose, do 100 kuna. Međutim, čak se i kod transakcija manje vrijednosti, primjećuje se trend rasta popularnosti plaćanja karticama. To je moguće objasniti jednostavnošću i brzinom beskontaktnog plaćanja koje omogućava brze transakcije jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj što ih čini idealnima za male kupnje do 100 kuna pri kojima korisnici ne trebaju unositi PIN niti se potpisati.

A što Hrvati najčešće plaćaju karticama? Na prvom je mjestu odjeća i obuća (72%), slijede hrana i piće (62%). Među prvih pet kategorija su i dalje kupovina goriva na benzinskim postajama (53%), kupnja online (43%) te potrošačka elektronika (20%).

Plaćanje na rate za iznose veće od 500 kuna

Istraživanje je također pokazalo da 2/3 ispitanika u Hrvatskoj ponekad plaća u ratama, a prvenstveno je riječ o iznosima većima od 500 kuna. Na rate se najčešće kupuje potrošačka elektronika (76% ispitanika), a u prosjeku se za njezino plaćanje koristi pet mjesečnih rata. Pomalo neočekivano, ispitanici sve manje koriste plaćanja na rate novca (2016. je 44% ispitanika plaćalo na rate, danas tek 36%), a najčešći razlog je nedostatak novca. Glavni motivi za rate su nam jednostavnost plaćanja velikih iznosa (68%) te bolja alokacija mjesečnih troškova (57%).

Beskontaktno plaća 59% ispitanika

Kad je riječ o beskontaktnom plaćanju, za njega je čulo čak 97% ispitanika, a taj broj prati i sve veći trend korištenja ove vrste plaćanja. Naime, prije samo tri godine beskontaktno je plaćalo tek 10 posto korisnika kartica, dok je danas taj broj narastao na gotovo šest puta više (59%). Ta će brojka zasigurno nastaviti eksponencijalno rasti jer je riječ o karticama s čip tehnologijom, najnovijim oblikom zaštite koji omogućava kreiranje jedinstvenog koda prilikom svake transakcije, čime se rizici prijevara svode na najmanju moguću razinu, obrazlaže se u istraživanju. Mastercard je najavio kako će do kraja ovog desetljeća beskontaktno plaćanje biti standard za POS terminale europskih trgovaca.

Ispitanici u Hrvatskoj vole jednostavna, brza i praktična plaćanja, kaže Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj.

Komentirajući rezultate istraživanja, Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, istaknula je kako podaci pokazuju da ispitanici u Hrvatskoj vole jednostavna, brza i praktična plaćanja. Dodala je da podaci pokazuju kako je i beskontaktno plaćanje u potpunosti zaživjelo u Hrvatskoj te da je riječ o tehnologiji koju vole i trgovci jer značajno ubrzava redove te obradu transakcija:

Ono što je posebno zanimljivo da beskontaktno plaćanje polako preuzima primat gotovine čak i u transakcijama do 100 kuna koje su dosad gotovo isključivo bile rezervirane za gotovinu. Tehnologija se pokazala iznimno učinkovitom u smanjivanju redova u restoranima brze prehrane, ljekarnama, kinima, a zasigurno će uskoro biti prepoznata u javnom prijevozu i ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske. Tako će pokazati i drugu stranu svoje učinkovitosti, onu u smanjivanju sive ekonomije koja je česta upravo u transakcijama manje vrijednosti.

47% online kupaca kupuje u stranim web shopovima

Kad je riječ o kupnji online, ona je s godinama postala pravilo među korisnicima kartica i njih čak 85% do sada je nešto kupovalo online, a uglavnom je riječ o odjeći i obući. Broj onih koji kupuju najmanje jednom u tri mjeseca je porastao sa 64% na 69%. Odjeću online najviše kupuju Slavonci, Istrijanima online najviše kupuju potrošačku elektroniku, a Dalmatinci na ovaj na ovaj način najčešće kupuju kućanske aparate te parfeme i kozmetiku.

Među hrvatskim korisnicima raste i praksa pohranjivanja informacija o kartici u sučeljima stranih internetskih trgovina – to je učinilo 32% ispitanika koji barem povremeno kupuju online. Istovremeno, istraživanje je pokazalo kako 47% online kupaca preferira svoj šoping ‘obaviti u inozemstvu’, dok njih 14% češće kupuje u domaćim e-trgovinama. Inozemne trgovine vjerojatno su popularnije i zbog velikih popusta. Upravo je to glavni motiv online kupnje za čak 70% ispitanika u Hrvatskoj.

Računi se sve manje plaćaju u pošti i Fini

Istraživanje je također ukazalo na još jednu zanimljivost jer Hrvati i račune sve manje plaćaju gotovinom. Gotovinom račune plaća 28% ispitanika, najviše iz Dalmacije i sjevera Hrvatske. No, većina ispitanika, njih čak 54% račune plaća preko internetskog bankarstva, a njih 24% i preko mobilnog bankarstva. Iako u padu, tradicionalni SMS je i dalje najzastupljeniji (71%) oblik mobilnog plaćanja, dok je korištenje mobilnog bankarstva (44%) ostalo na sličnim razinama kao i prošle godine, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex Hrvatska 2017.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.