Kodiraj za Hrvatsku i GONG za otvoreno zakonodavstvo

Kodiraj za Hrvatsku i GONG poručuju Saboru: Počnite objavljivati podatke u JSON-u i XML-u!

15. rujna obilježava se Međunarodni dan demokracije, a tim je povodom pokrenuta globalna kampanja OpenYourLegislative (otvorite vaše zakonodavstvo). U Hrvatskoj su se kampanji priključile inicijative Kodiraj za Hrvatsku i GONG, koje su poslale Hrvatskom saboru pismo kojim potiču na aktivno i transparentno otvaranje zakonodavstva.

Slika: sabor.hr
Slika: sabor.hr

U kampanji otvaranja zakonodavstva sudjeluje 107 organizacija civilnog društva diljem svijeta kako bi pomogli parlamentima da prigrle nove tehnologije prilikom objavljivanja informacija o svom radu. Javno pismo kreirano u koordinaciji s Globalnim tjednom otvorenosti zakonodavstva poziva nacionalna predstavnička tijela da otvore parlamentarne i zakonodavne podatke tako da proaktivno objavljuju informacije u otvorenim i strukturiranim oblicima te da ih stave na dostupnost građanima bez naplate. Ti principi su sadržani u Deklaraciji o parlamentarnoj otvorenosti kao poziv parlamentima za veću predanost u otvorenosti.

Kako danas do podataka na sabor.hr?

No, što bi to konkretno značilo u praksi? Primjerice, iako Hrvatski sabor objavljuje tekstove zakona, moglo bi se poraditi na mnogim stvarima – prvenstveno, podatke koji se objavljuju nije nimalo jednostavno pronaći, a ni ne slijede se smjernice za otvorenost podataka. Pogledajte samo sve zapisnike plenarnih sjednica, koji se nalaze isključivo u PDF obliku. Ako putem infodok.sabor.hr napravite pretragu po zadanim parametrima, dobivena informacija u HTML-u izgleda ovako:

Nema mogućnosti preuzimanja ili eksportiranja podataka.
Nema mogućnosti preuzimanja ili eksportiranja podataka.

Da, bunili smo se zbog korisničkog sučelja stranice gov.hr, ali pretraživanje akata putem saborske stranice nije nimalo jednostavno, a ni rezultat nije najsretniji. Zanimljivo je što je naveden broj glasova, ovisno o tome je li zastupnik glasao za, protiv ili bio suzdržan, ali je nemoguće doznati tko je glasao i na koji način. Postavlja se i pitanje što je sa sustavom brojanja glasova, najavljenom još 2003. (što je, zapravo, bila dorada sustava iz 1996.), čija je izrada tada koštala 304.828 eura.

Infodok Sabor 2

Informacije su tu, ali…

Declaration on Parlimentary Openess potiče na kulturu otvorenosti, u sklopu koje parlamenti moraju osigurati mjere za uključenost građana i slobodno civilno društvo te omogućiti efektivno praćenje rada parlamenta. Parlament bi trebao usvojiti pravila koja omogućuju proaktivne objave informacija te ih periodički pregledati kako bi se praksa poboljšala. Također, infromacije bi trebale biti dostupne putem interneta u otvorenim i strukturiranim formatima, koji omogućuju građanima analizu i korištenje podataka – informacije se trebaju moći lako pretražiti, preuzeti i istražiti, a ujedno se treba garantirati i privatnost onih koji podatke preuzimaju.

Kako upozorava Kodiraj za Hrvatsku, situacija je trenutno ovakva:

  • Sabor NE razmatra periodično trenutnu politiku objave parlamentarnih informacija – u svrhu poboljšanja trenutne prakse;
  • NE olakšava pristup parlamentarnim informacijama (jako je teško doći do određenih informacija kroz različite podportale za pretragu i sl.);
  • NE objavljuje podatke u otvorenim i strukturiranim formatima (uz PDF i DOC to uključuje strukturirane formate: CSV, JSON i sl.);
  • NE olakšava analizu objavljenih podataka i njihovo ponovno korištenje;
  • NE povezuje podatke međusobno (ako se poziva na drugi dokument, on nije povezan);
  • NE omogućuje preuzimanje svih objava u paketu (npr. svi dokumenti u 2014. godini ili periodično itd.);
  • NE koristi besplatne formate (DOC umjesto ODT);
  • NE koristi besplatne programe otvorenog koda.

Kako stoji u pismu upućenom Saboru, javni pristup podacima zakonodavstva postaje važan dio u donošenju zakona u 21. stoljeću diljem svijeta, a parlamentarne organizacije za nadzor često razvijaju softver koji olakšava biračima da jednostavnije stupe u kontakt sa svojim predstavnicima (i obrnuto). Građani bi trebali moći vidjeti tko je od njihovih zastupnika kada bio na dužnosti te tko je podržao (ili nije) određeni zakon. Da bi mogli dobiti takve podatke, potrebno je koristiti moderniju tehnologiju, proaktivno objavljivati na web stranici te omogućiti tehnološki (API za preuzimanje podataka).

Saborska stranica trenutno ne omogućuje preuzimanje podataka u paketu, u otvorenim strukturiranim formatima (CSV, JSON) i nema API pristup, te zato inicijative u dopisu naglašavaju:

Organizacije civilnog društva često moraju raditi neumorno kako bi oslobodili informacije, često kroz ‘scraping’ (izraz koji se koristi u računalnom programiranju koji opisuje čin vađenja željene informacije s web stranice), ali i kroz individualne slobode zahtjeva za informacijama, obradu papirnih dokumenata ili drugih dugotrajnih metoda.

Često najzanimljivije, informativne ili inovativne primjene vladinih podataka zahtijevaju korištenje računala za traženje, sortiranje ili pretvaranje u nove oblike koji omogućuju usporedbe i analize. Dok su formati poput HTML i PDF lako dostupni ljudima, oni su teško obradivi na računalima. Pružanje podataka u strukturiranim formatima, kao što su JSON i XML, dodaju značajnu jednostavnost pristupa i omogućuju naprednije analize, pogotovo velikih količina podataka.

Što bi trebalo napraviti?

Prvenstveno bi, uz ne mnogo dodatnog troška, trebalo nadograditi postojeći sustav sučeljem koje će omogućavati dohvaćanje željenih podataka u određenom periodu. Tim bi se korakom ojačala transparentnost i omogućilo proaktivno dijeljenje podataka. To bi imalo i direktan utjecaj na nevladine organizacije, koje bi lakše mogle ulaziti u interakciju s izabranim dužnosnicima, lakše razumijevati zakon i zakonske radnje te način na koji one utječu na živote svih sugrađana.

Inicijative napominju da ne bi bilo zgorega i demonstrirati da novac uložen prije 11 godina na sustav glasanja nije uzaludno bačen na način da se pokaže u kojim se prilikama koristio te koje je podatke skupio. Ako se stari sustav nije koristio, ima li opravdanosti za kupovinu novoga i koja je garancija da novac neće biti ponovno uzaludno potrošen – pitaju se članovi inicijative Kodiraj za Hrvatsku. Čini se da bismo to trebali uskoro doznati, jer je sustav ovoga mjeseca trebao početi s radom, stoga bi se trebalo znati tko točno glasuje za, tko protiv, a tko se suzdržava. No, hoće li te informacije biti dostupne i putem saborske web stranice te u kojem obliku, tek ćemo vidjeti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stjepan Zlodi

    Stjepan Zlodi

    17. 09. 2014. u 4:35 pm Odgovori

    Ne samo Saboru, trebalo bi to poručiti i ostalima, prvenstveno županijama, gradovima i općinama. Prva stvar koju bi trebali napraviti je objaviti proračun u računalno čitljivom obliku, a onda redovno (najkasnije mjesečno) objavljivati analitku – tj. trošenje po stavkama. To me zanima puno više od toga da li je netko sjedio na vijeću ili ne.

  2. Kodiraj za Hrvatsku

    Kodiraj za Hrvatsku

    19. 09. 2014. u 11:18 am Odgovori

    @Stjepan, slazemo se, treba objaviti i proracune u racunalno citljivom obliku i vizualizirati za mase. Kodiraj za Hrvatsku se zalaze i radi aktivno na objavljivanju proracna na openspending.org. S time su mogucnosti bezbrojne od vizualizacija do filtriranja i exportiranja podataka. Trebamo pomoc – svakako bismo zeljeli da nam se zainteresirani jave kako bismo na lijepim primjerima pokazali vlastima da i to nije tesko.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...