Kako farme klikova u Bangladešu stvaraju privid 'social media' popularnosti

Kako farme klikova u Bangladešu stvaraju privid ‘social media’ popularnosti

Petnaest dolara cijena je za tisuću lajkova potplaćenih radnika u Dhaki u Bangladešu, koji će za svoj će rad u tri smjene na “farmi lajkova” dobiti sveukupno 120 dolara godišnje. Porast mreža za oglašavanje i oglašavanja koje se naplaćuje po kliku dovelo je do strmoglavog rasta broja lažnih klikova.

Tisuću lajkova stoji petnaest dolara
Tisuću lajkova stoji petnaest dolara

Petnaest dolara cijena je za tisuću lajkova potplaćenih radnika u Dhaki u Bangladešu, koji će  za svoj će rad  u tri smjene na “farmi lajkova” dobiti sveukupno 120 dolara godišnje. Porast mreža za oglašavanje i oglašavanja koje se naplaćuje po kliku dovelo je do strmoglavog rasta broja lažnih klikova.

Isprva je bila riječ o botovima koji su stvarali milijune klikova dnevno, a Microsoft i Symantec zagasili su jednu takvu mrežu koja je na lažnim klikovima zarađivala milijun dolara godišnje. Jeftin pristup internetu omogućio je, međutim,  iskorištavanje digitalnog oglašavanja, ali još bitnije, nov način iskorištavanja radnika kao jeftine radne snage za generiranje lajkova, izvještava The Guardian.

Ovakvi pothvati stavljaju u pitanje validnost lajkova na Facebooku, broja pogleda YouTube videa i Twitter sljedbenika te bi mogli znatno naštetiti Facebooku koji svojim ciljanim oglasima pokušava pridobiti tvrtke koje se oglašavaju preko Googlea, a čiju uspješnost mjeri brojem lajkova.

Tvrtke zaista žele poboljšati svoj profil na društvenim mrežama kako bi to rezultiralo u pronalaženju drugih klijenata

izjavio je Graham Cluley, nezavisni savjetnik za sigurnost.

Lajkovi “uzgojeni” na farmama klikova, međutim, ne koriste ni tvrtkama, a ponajmanje njihovim potencijalnim klijentima.

Čak 31 posto potrošača prije no što kupi određen proizvod pogledat će rating, a u taj rating ulaze i reviewi i lajkovi, kao i sljedbenici na Twitteru. Lažni klikovi navode ih tako na pogrešne zaključke koji će se u konačnici negativno odraziti i na tvrtke koje su ih kupile.

Crowdsourcing lajkova

Farme klikova postaju značajan problem za tvrtke koje se oslanjaju na društvene medije u svom digitalnom marketingu dok servisi poput Shareyt.com u Dhaki nude tisuće klikova za šaku dolara. Gore spomenuti servis na svojim stranicama se predstavlja kao posrednik za tvrtke koje žele svoj profil na društvenim mrežama učiniti vidljivijim, a svoje usluge opisuje kao crowdsourcing. Dok taj pojam implicira ljudi diljem svijeta preko ove platforme pomažu jedni drugima u promociji usluga i proizvoda, stvarnost je često drukčija.

Radnici koji postižu milijune klikova kojima se slični servisi hvale sjede pred ekranima u zamračenim prostorijama, s rešetkama na zidovima, a smjena im ponekad traje cijelu noć. Za jedan američki dolar moraju kliknuti tisuću lajkova ili početi slijediti tisuću korisnika Twittera.

Sharaf al-Nomani, vlasnik Shareyta, priznao je kako između 30 i 40 posto klikova dolazi iz Bangladeša, što bi značilo da 25 tisuće ljudi satima sjedi pred ekranima u upitnim radnim uvjetima kako bi neka stranica na Facebooku poboljšala svoju vidljivost.

Neke tvrtke koristile su shareyt.com kao dio svog standardnog marketinškog plana. Britanski animirani film Sir Billi u kojem glas daje Sean Connery ima više od 65 tisuća lajkova, više od nekih filmova iz holivudske produkcije. Većina tih lajkova dolazi iz Kaira i Dhake, iako se film za sada emitira samo u Južnoj Koreji. Bili produkcija oglašava ga od 2006. godine, a servisu Shareyt.com platili su 271,40 britansku funtu za marketing. U to vrijeme stranica je imala 40 tisuća lajkova, u veljači su prestali koristiti usluge Shareyta.

Menadžer jedne takve farme izjavio je kako su neke metode koje koristi zakonite, a za nemoral je optužio one koji klikove naručuju.

Twitter i Facebook u lovu na lažne lajkove i sljedbenike

Twitter i Facebook onemogućili su linkove na stranicu Shareyt.com sa svojih mreža. Twitter se izjasnio kako ne podržava lažne niti kupljene sljedbenike.

Facebook je na tu temu izjavio:

Lajk koji ne dolazi od nekoga tko se uistinu želi spojiti s brendom ne koristi nikome. Ako vodite stranicu na Facebooku i netko vam ponudi povećanje broja fanova za novac, naš je savjet da odustanete od toga- među ostalim, zato što je to protiv naših pravila i zato što postoji dobra mogućnost da će naši automatski sustavi te lajkove i izbrisati

Dodali su kako istražuju i prate prodavače lajkova i lažne profile te da će takvi biti izbačeni s društvene mreže.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Biz

    Biz

    08. 08. 2013. u 2:23 pm Odgovori

    Prilicno je jasno da svi zele da budu istaknuti, ali su Facebook i Tweeter odavno postali platforma za dokazivanje. Kako drzgacije objasniti da neko tweeta desetke puta dnevo. Kome je to interesantno? Sve se pretvara u spam. Ista stvar je sa likovima, svi ih imaju, pa se samim tim nameće da oni koji nemaju likeove moraju nekako da se snadju.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.