Može li rad od gotovo 10 godina u istoj tvrtki pružiti IT-jevcu sve što želi?

Može li rad od gotovo 10 godina u istoj tvrtki pružiti IT-jevcu sve što želi?

Kad razmišljate o svojoj karijeri, posebice ako ste tek na njenom početku, vjerojatno niste u potpunosti sigurni čime ćete se baviti, ali nadate se da će to biti dinamično, zabavno… Što vjerojatno znači ne provesti dugo vremena na istome mjestu. No, da može biti itekako dinamično unutar jedne tvrtke, na svom nam primjeru pokazuje Igor Musa - ne nogometaš, nego direktor Order Management projekta u sklopu IT transformacije, najvećeg IT projekta u koji se Hrvatski Telekom do sada upustio.

A upravo je u toj tvrtki počeo raditi odmah nakon završenog FER-a, i to u potpuno drugom odjelu, onome za planiranje fiksne mreže. Gotovo je to deset godina u jednoj tvrtki, ali to ne znači da se nije bavio zanimljivim projektima i najnovijim tehnologijama. Dapače.

Igor mi odmah priznaje da nije ni sam zamišljao da će toliko godina provesti u jednoj kompaniji. No, našao se u okruženju koje mu konstantno pruža nove izazove, radi s novim tehnologijama koje imaju direktan utjecaj na život i rad korisnika, radi na međunarodnim projektima, u stimulativnom timu kvalitetnih stručnjaka. No, kako je sve počelo? Prisjeća se:

Karijeru sam nakon faksa započeo u Odjelu za planiranje fiksne mreže gdje sam radio na projektu planiranja i realizacije optičke mreže. U kontaktu s kolegama iz prodaje, zainteresirao sam se i za prodajne procese te se prebacio u Odjel za upravljanje prodajnim kanalima. Tamo sam se bavio efikasnošću i pojednostavljivanjem prodajnih procesa.

Svakodnevno sam surađivao s kolegama iz IT-a na dizajnu E2E rješenja i radio na preko 20 velikih, zahtjevnih projekata. Uspješnost u radu na tim projektima dovela me nedavno do pozicije direktora na kojoj sam odgovoran za Order Management područje u sklopu IT transformacije HT-a. Riječ je o kompletno novom sustavu razvoja naših proizvoda koji dizajniram i razvijam s IT kolegama, vrhunskim IT stručnjacima, i koji će za tri godine biti srce HT IT arhitekture.

Od projekta optičkih instalacija do smanjenja vremena uključenja fiksnih usluga

Kao ključne trenutke za svoju karijeru izdvaja velike projekte koji su se uspješno timski proveli. Tako je u s timom za planiranje fiksne mreže u godinu dana izgradio preko 40.000 optičkih instalacija do korisničkih domova u Zagrebu i okolici. Tu je i PaperClip, digitalizacija prodajnih procesa, gdje se itekako radilo na povećanju kvalitete korisničkih podataka, a kako i samo ime da naslutiti, smanjila se i potreba za papirnatom dokumentacijom. Tu je i E2E Service Provisioning, program kojim se kroz razne intervencije u procesu uspjelo smanjiti vrijeme uključenja fiksnih usluga za gotovo 50 posto…

Kao voditelj Odsjeka za upravljanje kvalitetom preko svog tima sudjelovao sam i na dizajnu i implementaciji doslovno svih proizvoda koje smo lansirali na tržište za privatne korisnike. Bilo je puno tih projekata i svaki od njih me na neki način izgradio, i kao čovjeka i kao stručnjaka…

Puno je tu različitih odjela i puno je tu napredovanja, a kao ključ za to Igor vidi i u rezultatima, odnosno uspjesima koje je imao u provođenju projekata, ali i sklonosti timskom radu, što se i da naslutiti iz dosadašnjeg razgovora. Kako kaže, pored velike stručnosti, u poslu su najvažniji ljudi, stoga je iznimno važno razvijati taj fair play odnos i poštovanje prema drugima.

Mladi zaposlenici žele promjene, kako zadovoljiti njihove potrebe?

Ni Igor se nije vidio na istome mjestu dugi niz godina, no u sustavu u kojemu se susreću razne ekspertize i nudi mogućnost razvoja u različitim područjima, napredovanje je itekako moguće i ovisi o svakom pojedincu.

Ipak, današnje tržište rada nije isto kao kad je Igor završavao fakultet – i ponuda i potražnja su se promijenili. Posebno je ovo zanimljivo vrijeme za kadrovske odjele tvrtki koji pokušavaju razumjeti što to milenijska generacija želi i treba te može li uopće ostati u istoj tvrtki desetak godina, a odgovor na to višestruko je kompleksan.

Dok donekle jest istinit mit da milenijalci vole mijenjati poslove, više od prethodnih generacija, isto tako ne bi imali ništa protiv toga da rade dugi niz godina u istom okruženju, ali pod određenim uvjetima. Financije jesu najvažnije, ali nisu jedini faktor – prema istraživanjima, milenijalce se mora uvjeriti kako i zašto će im upravo ta organizacija pomoći u daljnjem razvoju, rastu, učenju i daljnjoj karijeri. Čak i onaj element zabave koji smo na početku spomenuli, iako je atraktivan, nije presudan, a najmanje su, suprotno svim uvjerenjima, važni neformalnost na poslu te dojam zabavne organizacije (ping-pong stol stvarno je nice to have). Kako onda zadovoljiti njihove potrebe? I Musa je razmišljao na sličan način pri zapošljavanju:

Mladi žele promjene i najčešće se ne vide dugo na jednom mjestu. Tako sam i ja razmišljao. No kada upadnete u sustav koji ima zaposlenike raznih ekspertiza, od ICT-a, marketinga, financija, korisničkog iskustva, prodaje, a ujedno i prepoznaje vaš potencijal, samo nebo vam je granica u smislu dobivanja znanja i napredovanja. Hoću reći, vi ste ti koji zapravo određuju u kojem smjeru se želite razvijati, koliko truda ste spremni uložiti, koje vještine i znanja razvijati i do kuda u hijerarhijskoj ljestvici želite stići.

Takav je bio i moj put kroz kompaniju – želio sam unaprijediti tehnička znanja, želio sam upoznati detaljnije prodajne procese, steći međunarodno iskustvo. Radio sam na puno projekata s kolegama iz cijele DT grupe iz brojnih europskih zemalja i SAD-a. Uz današnju tehnologiju nije nužno negdje otputovati i živjeti da biste radili u internacionalnom timu, to sve možemo i iz Hrvatske, naravno, ako ste zadovoljni uvjetima i razvojnim putem koji vam kompanija nudi.

Agilni razvoj, lean management, design thinking… U Hrvatskom Telekomu?

A put koji je Igor odabrao itekako je zanimljiv. Tako se, primjerice, specijalizirao za lean management, metodologiju razvoja proizvoda koju na Netokraciji najčešće povezujemo sa startupima, ali koja, ako se dobro primijeni, itekako dobro funkcionira i u velikim sustavima. Kako pojašnjava, uz tu disciplinu optimiziraju se troškovi u procesima te se kroz implementaciju projekta pokušavaju eliminirati kako bi sam proces, u konačnici, bio efikasniji.

U HT-u je primjenjujemo na širok spektar procesa, a pored nje koristimo i druge napredne metodologije i o njima educiramo zaposlenike. Mene je lean privukao zbog jasnoće principa i sklonosti matematičkom načinu razmišljanja. Na programu Order Managementa, koji sada vodim, pored leana intenzivno koristim i metodu design thinkinga i agile development.

I tu se u ovom trenutku “skrasio” moj sugovornik, kao projektni direktor novog Order Management IT sustava u sklopu IT transformacije. U Hrvatskom Telekomu kažu da je riječ o najvećem IT projektu na kojemu su do sada radili – dio je to područja Odnosa s korisnicima, a bit će i centralno mjesto u kojem će se dizajnirati, razvijati i konfigurirati svi proizvodi Hrvatskog Telekoma i svi prodajni procesi.

Riječ je o programu koji je dio velike poslovne IT transformacije kojom ćemo pojednostaviti portfelj usluga koje nudimo krajnjim korisnicima i poboljšati sve poslovne procese. Krajnji cilj cijele transformacije je imati najbolje korisničko iskustvo. Ovo je trenutno najveći IT projekt u regiji na kojem sudjeluju stručnjaci HT-a iz područja IT-a, marketinga i prodaje i odlična referenca za sve sudionike.

O Igorovih idućih deset nismo pričali, ali jesmo o budućim nešto kratkoročnijim i nešto dugoročnijim ciljevima. Ovi potonji obuhvaćaju razvoj leadership vještina, a ovi prvi… Pa, jedrenje oko južnodalmatinskih otoka. 🙂 Zasluženo, posebice jer nakon toga čekaju novi izazovi. A upravo je to ono što posao čini dinamičnim… I, za mnoge, privlačnim.

Hrvatski Telekom kroz svoj STEM HUB podržava rubriku na Netokraciji o razvoju karijera u IT sektoru, Developing Developers, a ujedno i traži Junior Developera. Prijavite se do 15. srpnja!

Komentari

  1. Jozo

    Jozo

    04. 07. 2017. u 7:21 pm Odgovori

    Kilometarski intervju s likom iz HT-a? Hahaha. Pa čita li više uopće iko ovu Netokraciju. Članci su sadržajno vrlo čudni. Ne znaš gdje je razlika između plaćenog PR-a i novinarskog teksta (ako je uopće ima). A o HT-u bolje da ne počinjem… Ajde bok.

  2. Denis

    Denis

    06. 07. 2017. u 11:06 am Odgovori

    Ima Netokracija 14K Eur prihoda mjesečno. Znači većinom su sponzorirani članci, i nešto ovih oglasa za IT posao. Svaka čast IBB ali nije to više zanimljiv blog, većina članaka su iskreno bezveze. Ja dođem samo da ovlaš vidim šta mi radi eventualno konkurencija o kojoj će možda biti članak, već dugo nisam pročitao nešpto korisno. Nažalost, ne shvatite ovo pogrešno

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ preći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft kupiti SAD za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.