ICT prioriteti: STEM, digitalna transformacija i razvoj širokopojasnog interneta

Hrvatski ICT prioriteti: STEM, digitalna transformacija i razvoj širokopojasnog interneta

Predstavnici HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti izdvojili su dugoročne i kratkoročne prioritete u ICT sektoru Hrvatske i na jučerašnjoj konferenciji za medije pozvali Vladu na njihovo rješavanje. Tri najvažnije stvari su, kažu, kurikularna reforma s naglaskom na STEM, digitalna transformacija i razvoj širokopojasnog interneta.

Događanje je moderirao Ivan Ante Nikolić, a govorili su Hrvoje Balen, Boris Drilo i Adrian Ježina.
Događanje je moderirao Ivan Ante Nikolić, a govorili su Hrvoje Balen, Boris Drilo i Adrian Ježina. HUP ICT

U prostorima Hrvatske udruge poslodavaca u Zagrebu jučer se održala konferencija za medije na kojoj su Adrian Ježina, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, i dopredsjednici Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, te Boris Drilo, član Uprave HT-a, predstavili prioritete i izazove ICT sektora Hrvatske i poručili Vladi da očekuju njihovo skoro rješavanje.

Kao tri najvažnija dugoročna prioriteta izdvojili su kurikularnu reformu s naglaskom na STEM, digitalnu transformaciju društva i javne uprave te razvoj širokopojasnog interneta. Neka su se pitanja poput informatike u osnovnim školama trebale riješiti još jučer, rekao je Adrian Ježina, a toga je zasigurno svjesna i cijela ICT zajednica. Također, ICT je najkonkurentnija industrija u Hrvatskoj s najbržim rastom izvoza, a na nju odlazi samo 4% od ukupnih nepovratnih sredstava iz EU fondova. Nužno je da se to promijeni, istaknuo je Boris Drilo, pogotovo stoga što je riječ o projektima koji se mogu započeti i završiti u 12 mjeseci. To znači da se povrat sredstava u ICT-u može realizirati veoma brzo, a zahvaljujući tome industrija može (i treba) biti okosnica oporavka i razvitka Hrvatske.

Hrvatska ne zna sama prepoznati probleme, iako stručnjaci upozoravaju na njih

rekao je Boris Drilo iz HT-a.
Država bi trebala biti ta koja će stvarati ideje, a privatni sektor bi ih trebao implementirati, istaknuo je Boris Drilo.

O tome koliko Hrvatska ulaže u digitalnu ekonomiju dovoljno govori i činjenica da smo jedina zemlja koja nije povukla nikakva sredstva iz EU fondova za razvoj širokopojasnog interneta. Zbog neprovođenja direktive o 30-postotnom smanjenju troškova izgradnje širokopojasne mreže za internet, zaradili smo i opomenu Europske komisije. Širokopojasni internet je preduvjet da ljudi budu informirani, rekao je Ježina, a problem s kojim se susreće Hrvatska je u fiksnom i ruralnom dijelu.

Iako su stručnjaci i ranije upozoravali na to, a o (ne)povlačenju sredstava za razvoj širokopojasnog interneta je bilo riječi i na Netokraciji, Hrvatska nije na vrijeme prepoznala svoje slabosti i prilike. Također, Boris Drilo je naglasio da bi država trebala biti ta koja će stvarati ideje, a privatni sektor bi ih trebao implementirati, no u ovome slučaju je privatni sektor taj koji državu poziva na djelovanje.

Tko je u Hrvatskoj odgovoran za digitalnu ekonomiju?

Što se tiče digitalne transformacije, središnji problem je reforma državne uprave. Hrvatska je tu pozicionirala veoma loše: prema učinkovitosti tijela za donošenje zakona, kapacitetima za donošenje inovacija, uspješnosti države u promociji ICT-a i kvaliteti obrazovanja, Hrvatska je iza 100. mjesta od 139 zemalja prema globalnom izvještaju za IT za 2016.

Ipak, nova je Vlada već na 1. sjednici donijela zakon kojim je osnovan Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, međutim, još nitko nije imenovan za upravljanje tim uredom, niti je jasno koja će biti njegova uloga, s obzirom na to da bi se njegova nadležnost preklapala s drugim tijelima poput Uprave za e-Hrvatsku, istaknuto je na konferenciji.

Tko je u Hrvatskoj odgovoran za digitalnu ekonomiju, stoga još nije sasvim jasno, ali u HUP-ICT-u smatraju da se prilika za aktivaciju sredstava iz EU fondova ne smije propustiti, a ona će se pružiti krajem 2017. godine kada bi se mogao revidirati OPKK plan. Adrian Ježina je pritom naglasio kako se Hrvatska treba ugledati na zemlje poput Estonije kojoj digitalna ekonomija osigurava 15% GDP-a, a preko 10% ukupnih sredstava se ulaže u ICT.

Osim toga, u Hrvatskoj postoje i neke “neprirodne administrativne barijere”, rekao je Ježina, poput nelogične fiskalizacije računa kartičnog poslovanja kao što je, primjerice, slučaj Ubera.

Mobilne mreže i cloud usluge su primjer područja gdje smo dobri, ali nedostaje jasna strategija

Iako postoji mnogo elemenata u kojima smo loši, ima i onih u kojima smo dobri. To su, na primjer, mobilne mreže, e-recepti u zdravstvu i upotreba cloud usluga u čemu smo 8. u Europi. Potencijala imamo, ali nedostaje jasna strategija.

Upravo zbog toga je HUP-ICT iznio svoje prijedloge za dugoročne, ali i kratkoročne planove. Kao 5 konkretnih točaka koje bi se trebale riješiti u idućih 3-6 mjeseci izdvojeni su: porezna reforma (s ciljem rasterećenja ICT stručnjaka i približavanja konkurentnosti), izmjena zakona o javnoj nabavi uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave, usvajanje Strategije e-Hrvatske 2020, revizija Strategije pametne specijalizacije (kako bi se i razvoj softvera tretirao kao R&D, što on i jest) te fleksibilniji sustav MRMS-a za prijavu kvota za potrebe radne snage – s obzirom na to da je riječ o dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama  zapošljavanja većeg broja ljudi.

Stručnjaci iz HUP-ICT-a su spremni za aktivno sudjelovanje i suradnju s Vladom i ministarstvima kako bi se uistinu kreirale konkretne mjere i strategije kojima će Hrvatska početi rješavati ove probleme. No, Adrian Ježina ističe kako u 2017. ne vidi nikakve ozbiljne korake za bilo koju od danas navedenih tema.

Za kadrovima se “kuka” ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi

Tko će popuniti rastuću potrebu za radnom snagom u ICT-u u Europi i Hrvatskoj?
Tko će popuniti rastuću potrebu za radnom snagom u ICT-u u Europi i Hrvatskoj?

A jedna od najozbiljnijih tema je svakako ona o pitanju radne snage. Hrvatska godišnje izbacuje tek oko 1000 stručnjaka iz STEM područja, što je duplo manje od potrebne radne snage, a uz to se suočava i s teškim odljevom mozgova. Adekvatnih kadrova nedostaje i u cijeloj Europskoj Uniji – uz 21,5 milijuna nezaposlenih, poslodavci u ICT-u ne mogu pronaći radnike.

Ipak, Hrvoje Balen je istaknuo da što se obrazovanja tiče, u Hrvatskoj već postoje gotovi dokumenti i smjernice koje samo treba slijediti. Najvažniji je, kaže, nastavak rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina koju je Hrvatska, kao i sve ostale zemlje EU, dužna donijeti do 2017. godine.

Kako bi se riješio manjak radne snage, u Udruzi smatraju da se treba potaknuti ne samo popunjavanje kvota u visokom obrazovanju (oko 700 mjesta godišnje iz STEM područja ostaje nepopunjeno) i smanjenje drop-outa, već i fleksibilnost nadomještanja kadrova zapošljavanjem državljana zemalja izvan EU, a prije svega iz regije. Bez ovih i ranije spomenutih koraka, potencijal domaćeg ICT-a (a potencijalom se uvijek volimo hvaliti) neće biti iskorišten, na štetu same industrije i stručnjaka koji se trude dovesti ju na jednu višu razinu, ali i cijelog društva – jasna je poruka iz udruge HUP-ICT.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

YouTube i digitalni video

Slavimo 19 godina prvog YouTube videa uz popis Hrvata s najviše pretplatnika

Donosimo vam popis najpopularnijih hrvatskih YouTubera i šarolikost ovog popisa sigurno niste očekivali.

Programiranje

Zbog prvog AI programera i “Shrimp Jesusa” AI sustavi se čine sve manje inteligentnima

U ovoj epizodi donosimo vam primjere loše primjene umjetne inteligencije: od smotanih AI programera i (ne)nosive tehnologije do nevjerojatnih religijskih ikona.

Društvene mreže

Dodala sam HTZ kao suradnika na Instagramu i dobila preko 2000 lajkova – no, što osim toga?

Opcija "Invite collaborator" dostupna je svim Instagram profilima od kraja 2021. godine. Testirala sam je na svojoj objavi kako bih vam pomogla u odluci trebate li je koristiti, kako je možete iskoristiti te što biste time mogli dobiti.

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.