KONFERENCIJA QUO VADIS, EUROPA?

I Hrvatska i cijela EU trebaju se više fokusirati na prilike, a ne na probleme

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Može li i hoće li Europa sutrašnjice biti digitalna, inovativna i progresivna? To je ujedno bio naziv panela održanog krajem prošlog tjedna u sklopu konferencije Quo vadis, Europa?, a u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Neke od tema o kojima se raspravljalo uključivale su novi središnji ured za digitalno društvo, potrebno ulaganje u infrastrukturu koja će ubrzati digitalizaciju, obrazovanje kvalitetnih stručnjaka te izazove ostanka istih u Hrvatskoj.

panel_europa_coverUred za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Gosti na panelu bili su Martina Dalić, potpredsjednica Vlade RH te ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, Matija Kopić, osnivač Farmerona, Marcin Olender, manager za javne politike iz Googlea, Tea Žakula, docentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje te Boris Drilo, direktor sektora upravljanja CTIO područjem u Hrvatskom Telekomu.

Odgovarajući na pitanje o najavljenom, novom središnjem uredu za digitalno društvo, Martina Dalić je istaknula kako je to način na koji Vlada želi pokazati važnost i prioritet koji pridaje tehnologijama i digitalizaciji, no nije otkrila ime osobe koja bi se trebala nalaziti na njegovom čelu.

Smisao je ureda da poboljša i popuni prostore koje ne pokriva Ministarstvo gospodarstva, a da istovremeno problemima digitalnog društva da veću važnost. Ono što je važno za ured je da se taj instrument iskoristi kao način povezivanja i provođenja realnih koraka za ostvarivanje digitalne agende i njenom širenju, ne samo na središnja tijela, nego i na druge institucije u državi.

Dalić je istaknula intenzivan rad na poboljšanju poslovne klime te pokretanju i provođenju promjena koje će imati utjecaja na nju, a istaknula je kako IT sektor zaslužuje posebnu pozornost. Smatra i da će digitalizacija biti jedan od prioriteta vlade.

Sadašnja vlada u primjeni novih tehnologija vidi veliki prostor, ne samo za unaprjeđenje, nego i za rast hrvatske ekonomije.

Domaća IT industrija do sada nije bila strateški interes

Komentirajući podatke kako se na razini EU samo 1,7 posto tvrtki iz tradicionalnih industrija u cijelosti koristi naprednim digitalnim tehnologijama, dok njih samo 14 posto malih i srednjih tvrtki koristi internet u prodajnim kanalima, Boris Drilo je istaknuo da je to nešto što se mora promijeniti.

S velikim optimizmom gledamo na namjere vlade. Ono što je do sada bio problem je što hrvatska IT industrija nije smatrana strateškim interesom, ali iz svih ovih najava, smo sigurni da će se to promijeniti.

Europa se guši u vlastitoj birokraciji

tea_zakula

Tea Žakula s Fakulteta strojarstva i brodogradnje ističe kako se EU guši u administraciji i birokraciji

Tea Žakula, koja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje vodi Laboratorij za energetsku učinkovitost, a završila je i doktorski studij na prestižnom Massachusetts Institut of Technology, komentirala je stanje oko inovativnosti u Europi. Iako smatra da se ulažu znatna sredstva, ostaje pitanje koliko možemo govoriti o konkurentnosti ako se mjesecima pripremaju projekti, zatim se isto toliko čeka na njihovo odobrenje, a na kraju većina vremena odlazi na izvještavanje o rezultatima.

Europa se guši u vlastitoj birokraciji i administraciji i samim time postaje nekonkurentna te tjera najbolje iz EU u zemlje koje nisu toliko opterećene formom, kao što je SAD ili Singapur. Upravo zato što su sva ova sredstva EU spora, većina zemalja ima dodatne fondove koji omogućuju mladima da započnu svoje istraživačke karijere. Nažalost, u Hrvatskoj takvu situaciju nemamo.

Kao primjer, istaknula je da su Laboratorij započeli s nula kuna, no da su s par stotina tisuća kuna napravili, i to u Hrvatskoj, najveći eksperiment koji se bavi naprednim upravljanjem zgradama u svijetu.

Rješenje u paralelnom sustavu obrazovanja

Matija Kopić, osnivač Farmerona, koji je nedavno prodan američkoj tvrtki, kaže:

U zadnjih pet ili šest godina, koliko sam boravio ili poslovao u SAD-u, jedan od najvećih osobnih izazova mi je golema frustracija kad promatram razlike SAD-a i tamošnjeg poslovnog okruženja i stvari s kojima sam se morao ovdje susretati. Nas je u zadnjih pet godina napustilo između 10 i 11 tisuća kvalitetnih obrazovanih IT stručnjaka. Ja se borim da najbolji iz tvrtki ostanu ovdje.

Dodao je da Farmeron, ali i druge IT tvrtke rješavaju to stvaranjem paralelnog obrazovnog sustava – organiziranje edukacija, treninga i radionica, a istaknuo je aktivnost udruge Osijek Software City.

Da je edukacija ključ, slaže se i Marcin Olender koji je istaknuo kako je obrazovni sustav prespor i neprilagodljiv te moraju postajati alternative, a istaknuo je kako i sam Google puno radi na edukaciji svojih zaposlenika. Naveo je primjer Poljske koja zapošljava IT stručnjake iz cijelog svijeta, istaknuvši kako se proces odlaska kvalitetnih stručnih ljudi može zaustaviti i – okrenuti.

Cijela Europa trebala bi se više fokusirati na prilike nego na probleme, ne samo Hrvatska.

Previše pričamo o problemima, a premalo o novim idejama

kopic_matija

Matija Kopić iz Farmerona kaže kako problem nedostatka kvalificiranih ljudi IT tvrtke rješavaju stvaranjem paralelnog obrazovnog sustava.

Komentirajući podatak kako će u sljedećih nekoliko godina nestati 5 milijuna radnih mjesta, dok s druge strane imamo nedostatak kvalificiranih ljudi, Martina Dalić je istaknula:

Strukturna neusklađenost na tržištu rada će nas pratiti neko vrijeme, i to nije samo naš problem, ali jačanje digitalnoga otvara prostor da se jedan dio tih ljudi zaposli zbog usluga i aktivnosti koje će donijeti digitalna ekonomija.

Dodala je kako ćemo se vrlo brzo morati suočiti s pitanjem nedostatka radne snage jer se brzi gospodarski rast neće moći podupirati kroz postojeće tržište rada te nećemo moći pobjeći od liberalnijih kvota za strane radnike. Tea Žakula smatra kako u Europi puno pričamo o problemima, dok se u SAD-u samo priča o novim idejama. Imamo izvrsne ljude, ali treba ih prepoznati i dati im priliku i prostor da se razviju i naprave sustav drugačijim, zaključila je.

Svojim studentima ne trebam dati informacije, moj je zadatak da ih naučim kako da razmišljaju i da ih naučim da budu bolji od onoga što misle. Nažalost, dajemo previše prostora onima koji su pesimistični i sputavaju sve što se pokušavamo okrenuti u nešto pozitivno.