Online rezerviramo tek 18% putovanja – kako digitalizirati domaći turizam?

Tradicionalno su se ture, putovanja i aktivnosti rezervirali u turističkim agencijama dok su brošure bile glavni marketinški alat. Upravo su tako turisti primali informacije vezane uz agencijsku ponudu putovanja i aktivnosti. Danas je situacija drugačija, a digitalizacija se odrazila i na turističke djelatnosti.

Kako stoji hrvatski turizam u sveopćoj digitalizaciji?

Nedavno je provedeno istraživanje među članicama Udruge hrvatskih putničkih agencija za 2017. godinu. Ono pokazuje kako je tijekom prvih mjeseci ove godine oko 18% rezervacija putovanja napravljeno putem online platformi, a 58% je napravljeno u poslovnicama agencija. Vjerojatno je ta brojka od 58% prevelika za netokrate, ali to je činjenično stanje. Zaključak istraživanja je kako većina hrvatskih građana još uvijek preferira neposredni kontakt s agentima za putovanja.

Naš Orioly marketinški tim proveo je istraživanje na svojoj bazi korisnika (mali organizatori putovanja, tura i aktivnosti) te smo usporedili rezultate s globalnim trendovima. Kao IT firma koja razvija rješenje za turizam, svjesni smo da kod nas i dalje prevladava tradicionalan način rezerviranja putovanja. No, u obzir smo morali uzeti i to da prethodno spomenuto istraživanje zanemaruje jedan vrlo bitan detalj.

Unatoč tome što se ljudi vole dodatno posavjetovati s agentom, činjenica je kako velika većina domaćih organizatora putovanja i izleta uopće ne nudi mogućnost online rezervacije putem svojih web stranica. Iako je spomenuti izvještaj rezultat temeljite analize, smatrali smo kako je ovaj detalj bitno istaknuti. Ne bi bilo zgodno da se izvještaj protumači na isti način kako je Blockbuster protumačio vlastito istraživanje zašto Netflix nema šanse pokraj Blockbustera. Samim time, online prodaja i vlastite web stranice, kao kanal bržeg i jednostavnijeg dolaska do novih kupaca, nisu dovoljno i adekvatno iskorišteni. Prema našem istraživanju, većina web stranica nudi samo mogućnost slanja upita za pojedini polazak. Kao razlog zašto nije moguće napraviti direktnu rezervaciju ili kupovinu, ispitanici su najviše navodili sljedeće:

• Nemaju IT podršku kako bi na svom webu pružili stvarno stanje popunjenosti tura
• Zbog nedostatka IT podrške ne mogu pratiti prodaju putem agenata i prikazati stvarno stanje na webu
• Imaju nedoumice oko toga kako implementirati online naplatu (sustav naplate, fiskalizacija, kako izdati račun).

Što žele kupci i ljubitelji putovanja?

S druge strane, tu su kupci i ljubitelji putovanja i izleta koji imaju svoje razloge zašto kupuju putem online kanala. Ovo su njihovi glavni razlozi dobiveni istraživanjem Orioly marketinškog tima:

• 47% kupuje putem web stranica ako su one jednostavne za upotrebu
• 37% je naviknulo kupovati online
• 30% smatra da bi putem weba cijena trebala biti povoljnija
• 28% smatra da bi web stranice trebale sadržavati cjelokupnu ponudu koju je lako pregledati bilo kad, od bilo kud, bez potrebe za odlazak u agenciju
• 20% smatra kako tijekom online rezervacije mogu saznati dodatne informacije o destinaciji iz više drugih online izvora.

I dok su možda domaći klijenti navikli da svoje rezervacije rade u direktnom kontaktu, porast stranih gostiju koji traže izvanpansionsku ponudu mora potaknuti domaće agencije, kao i organizatore tura i izleta po gradovima da više ulažu u prodaju putem vlastitog weba i online platformi kao što su Viator, TripAdvisor, GetYourGuide ili TourRadar.

Je li online booking potreban hrvatskim organizatorima tura i aktivnosti?

Online booking je potreban, a evo i nekoliko zanimljivih podataka koji nam govore zašto je nužan svakom domaćem organizatoru izvanpansionskih aktivnosti koji želi privući više stranih gostiju:

• Globalno, 148 milijuna ljudi koristi internet za rezervaciju tura i smještaja, što čini 57% ukupnog broja bookinga
• U proteklih pet godina broj online rezervacija je narastao za 73%
• Za vrijeme godišnjih odmora, 24% gostiju koristi svoje mobilne uređaje kako bi pronašli dodatnu izvanpansionsku ponudu
• 95% online putnika traži dodatne informacije na internetu prije kupovine te više vjeruje brandu ako nudi online booking
• 59% azijskih putnika želi napraviti booking kada god i kako god mogu putem online kanala (Tnooz).

Strani turist očekuje da organizator putovanja prisutan na webu

Vjerojatno ćete reći kako očekivano hrvatski turizam tehnološki zaostaje za inozemnim tržištem. No, dosadašnja istraživanja hrvatskog tržišta su u nekim segmentima slična globalnim statistikama:

• 20% pružatelja usluga nema nikakvu web stranicu, što je brojka poprilično slična globalnoj statistici
• 90% touroperatora smatra kako je email najefektniji način zaprimanja upita za rezervacije
• Globalno 46% touroperatora nudi mogućnost bookinga i potvrde o rezervaciji, dok je u Hrvatskoj ta brojka puno manja, negdje oko 20%
  52% svjetskih organizatora tura nudi svoje usluge putem velikih turoperatora i online agencija
• 82% organizatora globalno promovira svoju ponudu putem online platformi kao što su TripAdvisor, Viator, GetYourGuide, dok su prve naznake da je kod nas ta brojka oko 50%

Uzmimo još u obzir da danas velika većina turista ima pametne telefone i da je globalni godišnji rast pretraga putem mobilnih uređaja 66%. Tu, dakle, dolazimo do situacije kako strani klijent očekuje da je domaći organizator putovanja prisutan na webu, ima optimizirane web stranice i online booking na svojim stranicama.

Nužnost ulaganja u online promociju turističkih aranžamana

Sve navedeno govori u prilog tome kako je svima u turizmu nužno ulagati više vremena i sredstava u online kanale prodaje i promocije. To je nešto što strani turisti očekuju, a i tehnološki osvješteniji domaći turisti.

Kada smo prije par godina pokrenuli naš startup, doživljavali smo svakakva pitanja od strane manjih domaćih turističkih firmi. Jedno od onih koje mi je ostalo u pamćenju je: “Trebam li ja plaćati taj svoj website cijelu godinu ili ga mogu ugasiti kad nije sezona?”.

Na svu sreću, takva pitanja više ne dobivamo od domaće publike i drago nam kako se domaća turistička ponuda mijenja i nudi raznovrsniji i kvalitetniji sadržaj. No, kvalitetnu ponudu treba slijediti i tehnologija u službi boljih poslovnih rezultata i bolje prodaje. Vjerujemo kako će sljedeće istraživanje koje budemo radili pokazati još neke pozitivne pomake.