10 navada kulturnog korisnika interneta: Kako da surfate s malim prstom u zraku

10 navada kulturnog korisnika interneta: Kako da surfate s malim prstom u zraku

Online društvene mreže promijenile su sve na internetu. Osim ljudi. I njihovih (ne)kulturnih navika. To je nešto, čini se, čemu vas nauče kod kuće. Ili ne nauče. Pa 'kopate nos' pred drugim ljudima s interneta, glasno podrigujete na Twitteru i mislite kako nitko nije čuo vaš prdac na Facebooku. Ali, 'reality-check' – je. Svi smo vidjeli – sve. Kažem, društvene mreže, zeznuta je to stvar. Opustite se, surfate u donjem rublju i mislite da su neke stvari ok. Znam što ste pomislili. Ne treba čovjek biti telepat. Opet 'ovi' s Netokracije prodaju priču o tome što bi trebali, a što ne bi trebali. Ne brinite, ovaj tekst nije pisan za vas koji ste se već prepoznali. Uzdamo se u Google i činjenicu da će ovaj tekst, kao i manje više sve što objavite online, biti dostupno tijekom godina, pa će možda neki savjesni roditelj nabasati na njega i usmjeriti svoje mladunče u pravom smjeru. Ili će neki učitelj informatike obratiti više pažnje na ovakve stvari tijekom edukacije 'onih koji dolaze'. Mi koji živimo na internetu uzimamo to zdravo za gotovo. Nekome će ovo možda biti novost.

Gospodin Uglađeni

 

Online društvene mreže promijenile su sve na internetu. Osim ljudi. I njihovih (ne)kulturnih navika. To je nešto, čini se, čemu vas nauče kod kuće. Ili ne nauče. Pa ‘kopate nos’ pred drugim ljudima s interneta, glasno podrigujete na Twitteru i mislite kako nitko nije čuo vaš prdac na Facebooku. Ali, ‘reality-check’ – je. Svi smo vidjeli – sve. Kažem, društvene mreže, zeznuta je to stvar. Opustite se, surfate u donjem rublju i mislite da su neke stvari ok. Znam što ste pomislili. Ne treba čovjek biti telepat. Opet ‘ovi’ s Netokracije prodaju priču o tome što bi trebali, a što ne bi trebali. Ne brinite, ovaj tekst nije pisan za vas koji ste se već prepoznali.

Uzdamo se u Google i činjenicu da će ovaj tekst, kao i manje više sve što objavite online, biti dostupno tijekom godina, pa će možda neki savjesni roditelj nabasati na njega i usmjeriti svoje mladunče u pravom smjeru. Ili će neki učitelj informatike obratiti više pažnje na ovakve stvari tijekom edukacije ‘onih koji dolaze’. Mi koji živimo na internetu uzimamo to zdravo za gotovo. Nekome će ovo možda biti novost. Netko je već ovo više puta pročitao u našim starijim tekstovima. Netko će ostati šokiran, možda nekoga i rasplačemo. Što god da se dogodi, imajte na umu da na ovom zajedničkom putu prema ‘paklu interneta‘ mi i dalje uporno ostavljamo ploče dobrih namjera. Naivni smo, znamo to.

Pred vama je deset navada, popularnih navika internetskog korisnika koji je ‘oku ugodan’ i kojeg čovjek rado sreće, zbog kojeg vam se vrati vjera u ljude i zbog kojih ‘međumrežje’ bude ugodno mjesto za suživot. A pravila suživota na internetu postoje, isto kao i kućna pravila. Ne vjerujte onima koji vam tvrde drugačije! Ako što propustimo, budite kulturni, pa nam ukažite na to u komentarima.

1. Barem jednom u životu guglao je pojam ‘Netiquette’

Ta nezgrapna riječ označava set pravila kulturnog ponašanja na internetu. Wikipedia kaže kako je izvorna namijena Netiquettea bila lakšem i ugodnijem druženju na forumima, jasnijoj e-mail komunikaciji i ugodnijem bloganju. Naš fiktivni Gospodin Uglađeni barem je jednom u životu guglao koja su to pravila, nekih se čak i drži i nije mu toliko loše u životu.

2. Ne svađa se u komentarima, ali rado argumentira

Realno, glupo je ne svađati se. Mi na Netokraciji volimo kad se svađate u komentarima ispod članaka. Osim što otkrivate svoje pravo lice (ne nužno loše), ljudi se vraćaju vidjeti što ste napisali, pa nam raste broj klikova i lakše nam je prodati oglas. Zli smo kapitalisti. A opet, sad vam kažemo da je glupo svađati se. Radije argumentirajte. Iskustvom, linkom, činjenicom. Tko tebe hejtom, ti njega linkom filozofija. Gospoda završe kao pobjednici u svađi, čak i onda kad izgube. Imajte to na umu. Većinu komentara ispod članaka na portalima neću komentirati. Za to postoje institucije.

3. Ne diže ton, za tim stvarno nema potrebe

Ne znam za vas, ja se grozim glasnih ljudi. S njima je uvijek k’o na bojnom polju, a moj konj se zaista boji topovskog pucnja. Vikanje na internetu, popularni Caps Lock ili nedajbože Shift+slovo nešto je što si Gospodin Uglađeni nikad ne dopušta. U onim RIJETKIM situacijama koristi to radi stila i forme, nikako zbog toga što naglašava svoje važne misli ili kompenzira nedostatak argumenata. Ovo nikad neću prestati ponavljati. NIKAD.

4. Rado lajka, a ni share mu nije stran

Nepisana su to pravila, nitko vas tome (osim Netokracije!) ne uči, ali kad se netko namuči i napravi nešto lijepo i korisno, ili samo zabavno, lijepo je pohvaliti čovjeka za njegov trud, barem lajkom. Kažem ‘barem’ jer od lajka se ‘ne živi’. Od ‘share’ opcije da. To je manje više u današnje vrijeme Facebooka jedini način da se proširi neki koristan ili zabavan link. Dijelite tuđe linkove kao što bi voljeli da drugi dijele vaše. Kad je Twitter u pitanju, ako netko fino zamoli za RT, ne prođite pored njega k’o pored stranca na ulici. Nije da vam to oduzima puno vremena, a možda ćete nekome uštediti i vrijeme i novac, a često i živce.

5. Zna kad je ‘vrag uzeo šalu’

Dogodilo se jednom Facebook frendu. Netko mu je ‘provalio’ i na profilnu fotografiju stavio poprilično ‘realističnu’ fotografiju muških genitalija. U roku odmah, stotinjak je ljudi podijelilo tu fotografiju i nemilice se ismijavalo. Neki od njih, nažalost, nisu se ni potrudili shvatiti, već i dan danas žive u uvjerenju da je majstor bio toliko ‘odvažan’ da to zaista napravi. Sam sebi. Čovjek je potom zatvorio Facebook, kažu da ga danas vide kako prosi za pivu pored ulice, izgubio je 20 kilograma, oči mu se sakrile u tamne duplje.

6. Zna da vam nije prvi. I živi s tim.

Penetracija je super. Kad kažem ‘penetracija’, mislim na popularni statistički izraz ‘penetracija novih korisnika interneta’. Ono što je manje super je popularno razmišljanje ljudi da su svi drugi isto tako novi na internetu i da postoje neke stvari kojima ih treba poučiti. Nekome će to možda biti ovaj članak, drugome je to link na video iz 2002. godine koji smo zaista, ali zaista vidjeli već 42 puta i u potpunosti se izgubio smisao dijeljenja toga. Taj isti čovjek rado će vas i u pravilu nasilno kuditi ako ne podijelite ‘vijest’ o bolesnom djetetu  koje ‘hitno treba litru neke rijetke krvi’. Zbog takvih koji triput viču ‘ide vuk!’, oni kojima bi internet zaista mogao pomoći često budu zanemareni. O tome rijetko tko razmišlja.

7. Poštuje kad imate ‘vrijeme za sebe’

Naš Gospodin Uglađeni zna što znači crvena boja na Gtalku. Ako ne gori i nije nešto najhitnije na svijetu, neće vam se javiti tim kanalom, jer ste jasno dali do znanja da nešto radite i da ne možete sad chatati. Možda vam je neki dalji rod, možda vam je nadređeni kolega s posla, možda je jednostavno nekulturno (ironije li) odbiti ga, a vi zaista nemate vremena. Kulturan će čovjek poslati pristojan mail pa sačekati vaš odgovor. To što ste upravo stavili status na Facebooku, ne znači da imate vremena i volje za kojekakve razgovore. Svi znamo da na internetu vrijeme prolazi puno brže, pa čak i to odgovaranje i pristojno odbijanje ubija vrijeme i živce.

8. Zna pravo značenje pojma ‘privatna poruka’

Neke stvari zaista nisu za javnost. K’o u onom postu s Oatmeala, nekad zaista nije kulturno ostaviti poruku na vašem Facebooku zidu: ‘Našao sam ti lijek za one tvoje stidne uši‘. Kulturno je znati tko sve može pročitati neku poruku i kulturno je procijeniti što bi trebali vidjeti svi vaši zajednički prijatelji, a čemu je mjesto u privatnoj poruci. Ovo se pravilo može primjeniti na još stotinu primjera, ali suštinski je isto – privatne stvari su privatne. Ja sam to naučio na teži način, sa 17 godina javno se svađajući s tadašnjom djevojkom na jednom forumu. Volio bih da mi je netko ukazao na to što radim. Mladost ludost nije izgovor. Failao sam žestoko. Nemojte i vi. PS, ovo se posebno odnosi na ‘Twitter parove‘.

9. Nije sve baš toliko zabavno, jasno mu je

Pročitao sam zgodnu rečenicu neki dan. ‘Ne dijeli na Facebooku ono što ne bi volio vidjeti na ekranu na Times Squareu’. Ok, možda nemamo ‘Times’, ali imamo prijatelje ne Facebooku koji zaista smatraju da je nekulturno i nepristojno uzimati njihovo vrijeme i prostor (koji su vam dali na korištenje prihvaćanjem vas kao prijatelja) na internetu. Shvatio sam da voliš životinje, ali zaista je stvar nekulture kad mi to svakodnevno, silno i entuzijastično bacaš pod nos. Nećeš postići baš ništa, osim što ću te ignorirati na Facebooku jednakom mjerom kojom ću te ignorirati i u ‘stvarnom’ životu. Isto vrijedi, oprostite mi na bogohuljenju, za friške parove, i za friške roditelje. Volim djecu, zaista volim, ali tvoja beba je užasno ružna. Nije do tebe – sve su bebe ružne. Zato i plaču.

10. ‘Stari, imaš kunu, treba mi za lajk!’

Umjesto da stalno i stalno šaljete poruke, vučete za rukav i tražite od svojih ‘prijatelja’ da vam lajkaju ovo, lajkaju ono, podijele ovo ili podijele ono, radije se okružite ljudima iz točke broj 4. Osim što u tom slučaju nećete imati potrebu ‘moljakati’, s vremenom ćete naučiti koje stvari koje ‘dijelite’ i ‘trebate’ jednostavno – nisu ok. Takvi kulturni prijatelji vam budu nešto kao ‘lakmus papir’ interneta. Njihove interakcije s vama vas nauče neke stvari koje niste znali o sebi samima. Probudite se jedno jutro i shvatite da ste niste ništa drugačiji od napornog pijanca iz Krivog puta koji svaku večer pijan tetura i ‘žica kunu za gladno dijete’. Mislim, pijan si, kako da ti vjerujem? Isto je i na Facebooku. Neki ljudi se valjda nikad nisu trijezni logirali i treba im pomoć. Dijete (nagradna igra, najčešće) samo je metoda izbjegavanja većeg problema.

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Tomislav V.

    Tomislav V.

    30. 05. 2012. u 10:08 am Odgovori

    Ah, internet komunikacija…

    Ljudi prije svega trebaju shvatiti da, bez obzira što bleje u mrtav monitor, s druge strane nalazi se jako živa osoba. Lijepo je imati ispušni ventil, ali lijepo je i poznavati granice.

    S druge strane, mislim da ne treba net komunikaciju ni shvaćati uvijek previše ozbiljno. Zapravo, treba je shvaćati ozbiljno ovisno o tome koliko je ozbiljno net okruženje u kojem se komunicira. Postoji prostor koji je ozbiljniji, a postoji prostor koji služi za zezanje i opuštanje. Nikome neće pasti dlaka s glave ako u potonjem počne ili pročita rečenicu s malim slovom, ili umjesto sljedeći napiše slijedeći… 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Karijere

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.