Google +1 nije Facebookov kraj, ali za Google je potencijalno novi početak

Google +1 nije Facebookov kraj, ali za Google je potencijalno novi početak

Google je jučer predstavio +1 gumb kao dio eksperimenta koji vam omogućava glasanje za pojedinačne rezultate pretraživanja i povezane AdWords oglase. Da, Google je predstavio vlastito “lajkanje”. Nije li to patetično? Najuspješnija internetska tvrtka na svijetu pokušava kopirajući najveću društvenu mrežu na svijetu postati… sljedeća velika društvena mreža? Nema šanse da Google svojim "plusićem" potopi Facebook, ali na kraju krajeva - u tome nije ni poanta...

Google je jučer predstavio +1 gumb kao dio eksperimenta koji vam omogućava glasanje za pojedinačne rezultate pretraživanja i povezane AdWords oglase. Da, Google je predstavio vlastito “lajkanje”.

Nije li to patetično? Najuspješnija internetska tvrtka na svijetu pokušava kopirajući najveću društvenu mrežu na svijetu postati… sljedeća velika društvena mreža? Nema šanse da Google svojim “plusićem” potopi Facebook, ali na kraju krajeva – u tome nije ni poanta.

Od Facebooka očekujemo da komplicira, da uvodi promjene kojima žele zaraditi nešto više itd. To su učinili već toliko puta na putu prema profitabilnosti da se tek rijetki korisnici Facebooka tome čude. Naučili smo se na njihove poteze i dalje ih koristimo Facebook kao najveću društvenu mrežu na svijetu.

[youtube width=”600″ height=”368″]http://www.youtube.com/watch?v=OAyUNI3_V2c[/youtube]

Googleu takvo što nismo mogli oprostiti. Google Buzzom ušao je u naše inboxe. Pokušao je napraviti društvenu mrežu od kontakata koje možda ne želimo ni pratiti, ni lajkati, a možda čak ni gledati.

Facebook mrzimo, a Googleu dajemo dušu (i inbox)

Pogledajte svoj Facebook profil. Sad pogledajte svoj Gmail, Google Reader ili Google Docs. Gdje ćemo doznati najkorisnije informacije? Iz neugodnih poruka i komentara na Facebooku gdje smo nešto rekli ili Googleove povijesti pretraživanja, Gmaila, Google Docsa i Google Readera gdje klikamo?

U bilo kojoj izradi istraživanja najkorisnija informacija o ispitanicima nije njihovo mišljenje odnosno što misle da bi učinili, već što su učinili. Dok Facebook realno jedino kroz lajkanje može znati što zaista radimo na Internetu, Google zna što tražimo i radimo.

Google je alat, ne igralište

Google je inženjerski pokušao pokrenuti Google Buzz kao što su pokušali i s mnogim drugim proizvodima poput Wavea, da vide mogu li nešto učiniti u socialu. Google Wave je propao, a Latitude i dalje nije predvodnik nove generacije lokacijskih društvenih mreža.

Google je iz tih nekoliko pokušaja mogao naučiti ono što je korisnicima njihove tražilice, Gmaila, Google Docsa i Google Readera odavno jasno. Google je skup alata koje koristimo, a ne igralište na kojem se mislimo zadržati.

Goran je u svom članku o najavljenom Google Circles vrlo jednostavno objasnio poantu Googleovih alata – riješiti korisnikov problem što prije. To je Googleova prednost nad Facebookom i bilo kojom društvenom mrežom. Nećete koristiti Google Buzz za tvitanje, ali ni Facebook Groups za suradnju s poslovnim partnerima.

Sjećate se Deliciousa, servisa za spremanje vama najkorisnijih web stranica? Iako se Delicious ima mogućnost dodavanja prijatelja u vašu mrežu, njegov osnivač Joshua Porter više je puta naglašavao kako je ključ uspjeha tog servisa njegova primarna korist – bookmarkanje. Porter je Deliciousovu korist ilustrirao izjavom: “Memory first, discovery second”. Upravo je zbog toga Googleova prednost što je prvenstveno servis, a nakon toga potencijalno mreža svojih korisnika.

+1 je bitan izdavačima, oglašivačima i vama

Googleov +1 je zasad mali, slatki eksperiment. Prerano je pretpostaviti kako ga Google namjerava integrirati, ali korištenje sad već poznate metode “lajkanja” za +1 s Facebooka i Digga bolji je pristup od dosadašnjih. Zašto je +1 bitan?

Naučili smo se na tvitanje, lajkanje i diganje te sad želimo određenu razinu kontrole nad rezultatima pretraživanja, Googleovom core businessu. AdWords se kao glavni Googleov izvor prihoda temelji upravo na njihovom pretraživanju, a u interesu im je da što više korisnika koristi Internet, jer će to znači da najvjerojatnije guglaju. Twitter je pokazao kako sve više tražimo informacije temeljem svojih kontakata, a Google uz +1 može suptilno integrirati sličnu mehaniku u svoju tražilicu.

Društveni dokaz u obliku glasanja korisnici je od linkova za Google utoliko što će imati puno veći uzorak (ima više surfera nego web stranica koje mogu linkati) čija se korisnost potom temelji na podacima koje imaju dostupne putem vlastitih servisa. Ako stalno šaljem e-mailove o Twitteru i tražim članke o Twitteru, najvjerojatnije znam više o Twitteru nego netko drugi.

Oglašivačima će pak +1 biti izuzetno bitan ako Google odluči koristiti ga kao ocjenjivanje kvalitete AdWords oglašavanja o kojem potom ovise i cijene. Ukoliko +1 bude utjecao kao tehnički faktor na rangiranje web stranica, vlasnici web stranica će se itekako na njega koncentrirati.

Google stoga ne treba, ne smije i ne mora pokrenuti društvenu mrežu. Google nam “samo” treba kroz svoje postojeće servise pokazati kako koristiti +1 za vlastitu korist, kao što nas je uvjerio da je Gmail najbolje rješenje za webmail unatoč silnim reklamama koje se temelje na našoj vlastitoj komunikaciji. Vrijeme da rezervirate svoj Google Profil, da se ne bi dogodilo da Google – uspješno ostane Google. Kako mislite da bi +1 mogao utjecati na Internet kad bi izašao iz eksperimentalne faze?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    31. 03. 2011. u 4:28 pm Odgovori

    meni to zasad djeluje kao pokusaj da se u ukrcaju u vagon social networks trenda, a ne neki pretjerano smisljeni potez. Da nije tako davno bi to vec implementirali. Ono sto mi je nejasno je kako netko moze znati da li zeli dodati plus za stranicu koju jos nije otvorio.

    Mislim da je dodavanje +1 previse jednodimenzionalno ocjenjivanje koje u buducim sve slozenijim odnosima i uslugama ne bude imalo nekog velikog znacenja.

    Meni ni lajkanje ovakvo kakvo je sad nema smisla (osim za zabavu). Kaj znaci da neki servis ili osobu lajka 1000 ljudi. Koja je tocno definicija i korist od te informacije. Dal je trenutacno popularna, ili se neka pjevacica skinula pa ajmo je lajkat. To lajkanje odavno je prisutno na mnogim forumima i nikad nije zazivjelo.

  2. Stella

    Stella

    31. 03. 2011. u 10:11 pm Odgovori

    mislim da je to itekako promišljeni potez te da je možda čak i više odgovor na twitter nego na facebook, ali ne isključivo. twitter je prvi imao realtime pretraživanje, kad je izbacio twitter search, i tada je postalo jasno da ljudi sve više žele informacije iz prve ruke, da žele čuti tuđa razmišljanja o proizvodu, usluzi, firmi, stranici, bilo čemu. Ili mišljenja ako se radi o nekom događaju.

    zašto je promišljen potez? zato što će itekako utjecati na rangiranje stranica. do sada su na to utjecali tvitovi, lajkanje na facebooku, digg i svi ostali bitni društveni bookmarking sajtovi. ako google da svoj ekvivalent, on će automatski postati jednako vrijedan, ako ne i vrijedniji, i to pogotovo onima koji imaju svoje stranice, blogove i slično. a njih je jako puno i oko toga svega je već izgrađena ogromna industrija.

    pitanje koje se sada nameće je zašto bi se google +1 razlikovao po učinku od ostalih bookmarking sajtova? pri tom mislim na monopol velikih novina i već odavno popularnih blogova na određene ključne riječi. dobro, to je bilo logično da će se dogoditi, ali se sada samo povećava ona udaljenost između malih i veikih. google je u cijeli taj paket jako lijepo zamotao društvenu komponentu koja naočigled ima smisla svima koji se ne bave internetom više od surfanja i pričanja po društvenim mrežama. svi su shvatili da se nešto mora promjeniti u algoritmu, a za ovo mislim da je samo prikrivanje problema na neki način. nekad smo imali plr blogove koji su plijenili prva mjesta na googlu, danas-sutra ćemo imati nešto što bi moglo donijeti isti rezultat.

    a što se adwordsa tiče, to je samo još jedan od načina postrožavanja kriterija, ali iza kulisa. kad vas google “ošamari” najčešće nemate pojma zašto. ti plusevi će imati utjecaja na cijenu oglasa (odnosno ključnih riječi), a ono što se mora predstaviti kao nova pogodnost za oglašivaće je to što će moći vidjeti iz prve ruke koliko se ljudima sviđaju oglasi (koliko su učinkoviti s obzirom na proizvod). svakome ponešto.

    a koliko je googlu zapravo stalo do “društvene komponente” to ćemo tek vidjeti…

    • Dario Kreštalica

      Dario Kreštalica

      06. 04. 2011. u 12:53 pm Odgovori

      Pozdrav svima, a posebno Harisu jer mu je slika za +1 ili FB Like 🙂

      Treba bit jasno jedna stvar, prije dok nije postojao FB, Twitter, i njima slične mreže bilo je vrlo teško znati šta će u praksi zaživjeti nakon pažljivog planiranja.
      Razlog toga je nedostatak informacija o navikama i načinu razmišljanja potencijalnih kupaca, klijenata, …

      Pa se Mark ili njemu slični mogao se još tada začuditi kako je FB uspio iako je išao ciljano i u trendu “volim zavirit u tuđi život i lijepe djevojke dnevna doza za dobro raspoloženje”. Dok danas FB i njemu slični (tu se uklapa i google ali na drugi način) nude nam obilje informacija gdje samo dobri analitičari mogu igrati na sigurno barem u 80-90% slučajeva.

      Primjer, svi znaju da na FB profil firme dobija manje Lajkanja za neku aktivnost nego neki tinejđer koji baca “praznu slamu” po zidu. Razlog: ima ih više ali jedan značajan Firma na FB nije na domaćem terenu kao neki tinejdžer pa se uvijek netko osjeća nelagodno da lajka na post firme. I ovaj primjer i zaključak iz primjera je dobiven nakon analize u praksi, ali za ubuduće ne treba praksa ako firma pokuša postavit na zid neki svoj novi proizvod, naravno da nece dobit puno lajkova.

      Ipak je FB sa aspekta biznisa i firmi samo mjesto pecanja, a ne igralište ili tržnica.
      Tako da Google ima šanse nešto uradit pametno i “dodijelit PDV” na vrijednost FB-a 🙂

  3. Damir2

    Damir2

    01. 04. 2011. u 10:01 pm Odgovori

    Stella, vrlo analitički. Ali zašto bi nekoga tko nešto pretražujena google bilo briga što drugi misle. Sto ljudi sto ćudi, svatko voli i cijeni nešto drugo. Ono što većina traži od goglea je da bude čim precizniji u traženju ali i čim neutralniji. Ovo *1 poremetiti će neutralnost usubjektivnost i možda narušiti kvalitetu google pretraživanja.

    Jedno su mreže sa subjektivnom komponentom, a drugo su pretraživači sa vrlo egzaktnom i neutralnom komponentom.

    • Stella

      Stella

      02. 04. 2011. u 1:20 pm Odgovori

      Prosječnog pretraživača naravno da nije briga što netko drugi misli, ali biznise (online i “offline”), blogere i sve ostale s “internetskim nekretninama” je itekako briga. jer da ih nije briga onda društvene mreže, bookmarksi, article marketing, seo, pr i ostalo uopće ne bi imalo smisla i ne bi se oko toga stvorila ogromna industrija.

      probaj na to gledati iz druge perspektive; onaj koji ima više klikova, tvitova, lajkova, bolji seo itd. pobjeđuje. odnosno, nalazi se više na rezultatima googla. prije društvenih mreža je bilo puno jednostavnije. tko ima najviše klikova je najbolji. vrijednost običnom kliku na nečiju stranicu su nedavno dali svi ti lajkovi, tvitovi i ostalo zato što to znači da je netko našao nešto vrijedno na toj stranici. znam da google mjeri te stvari i po bounce rateu, ali bounce rate daje samo informaciju o totalnom promašaju (o sadržaju koji osoba nije tražila). lajkovi, ili broj lajkova, s druge strane govori koliko ljudi smatra da je taj sadržaj koristan.

      a sad google uvodi svoj lajk iliti +1! koji je u njihovom sustavu prema čemu bi on automatski mogao postati i najbitniji. ne mora, ali mi za sad tako izgleda. a to je onda ravno informacijama koje oglašivači mogu dobiti na facebooku, o godinama, spolu, interesima itd. ne mislim da je isto, ali je u istom rangu, što je velika stvar.

      google je isto biznis. da, mora zadovoljiti pretraživače s informacijama koje daje, jer tko to bolje napravi dobiva većinu pretraživača da koriste njihovu tražilicu. google ne smatra +1 subjektivnim (iako iz naše perspektive to je) kao što do sada nije smatrao subjektivnim ni lajkove koje je uzimao u obzir. jer kao što sam rekla, oni to uzimaju analitički, kao informaciju o vrijednosti nekog sadržaja.

      • Damir2

        Damir2

        03. 04. 2011. u 1:13 pm Odgovori

        Stela ajde dobro da netko razmišlja analitički, a ne samo vidi ovaj Groupon, ma idem i ja.

        Moje je mišljenje različito od tvojeg. Google već sada egzaktno uračunava popularnost neke stranice brojeći broj linkova i broj klikova. Dodavati tome subjektivne lajkove i slično meni nema nikakvog smisla. Na FB ljudi stavljaju lajkove i na najobičnije gluposti. Neko napiše danas je lijep dan i dobije 10 lajkova. Kaj to znači, ništa.

        Dalje u Kini će najviše lajkova dobiti Baidu tražilica, u Americi Google. Ako Kineza ima više da li to znači da le Baidu bolji jer ima više lajkova? Meni je sve ovo mućenje prilično bistre vode i ne vidim neku korist od toga. Osim toga naučio sam da su najjednostavnija i najzdravorazumskija rješenja i najbolja.

        Mislim da ćemo trebati pričekati neku novu tehnologiju, ovo sad je obična magla.

        • Stella

          Stella

          04. 04. 2011. u 11:43 am Odgovori

          Ma totalno cijenim dobru raspravu i poštujem tuđa mišljenja. google ne uračunava facebook lajkove za statuse i sl. oni samo dodaju aktivnosti nečijeg profila i koliko će se taj profil naći visoko u rezultatima za ime i prezime te osobe. imaš to negdje na googlovom blogu napisano. ovdje se radi o lajkanju, tvitanju, +1, bookmarkiranju… stranica. isto kao što i broj komentara utječe na relevantnost stranice, tako i ovo. jer zašto bi onda biznisima i blogerima bilo to toliko važno ako uopće nema utjecaja na promet. oni nisu ultimativni, ali imaju utjecaja.

          I ja bi rado da se neke stvari promjene, da nije baš tako kako je, ali google nije moj.

          Što se tiče kine i toga, svaka tražilica, ili svaka tražilica u drugoj zemlji izbacuje drukčije rezultate za iste ključne riječi (pretraživanja). naravno da je i to dio njihovog algoritma jer bi bilo ludo da se svi rezultati svugdje u svijetu baziraju na uzorku jedne zemlje, jednih prosječnih interesa tog područja.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Tvrtke i poslovanje

Kontroling iliti kako urediti proces naplate prije nego pritok novca presuši

Ako niste ekonomske struke i ako se u svojoj karijeri niste susretali s podacima, izvještajima, projekcijama gotovo je sigurno kako ćete odmah kontroling povezati s kontrolom. I upravo ste upali u prvu veliku zabludu, jer kontroling je prvenstveno usmjeren na otkrivanje „bugova“ u komunikaciji i procesima.

Što ste propustili

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Startupi

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Obrazovanje

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Tvrtke i poslovanje

Kako je tvrtka osnovana u socijalizmu došla na prag komercijalizacije svog prvog AI rješenja u medicini

TIS grupa do sada se gradila daleko od pozornosti šire javnosti. U međuvremenu, radili su na uvođenju SEPA-e, eura, Instant Paymentsa, surađuju s fintechima, prisutni su u velikim bankama, i s vlastitim rješenjima… Ali nijedan njihov projekt nije toliko odjeknuo kao prvi koji su napravili uz pomoć umjetne inteligencije.