Zašto su uvjeti rada u game dev industriji lošiji od ostatka IT-ja – i kako Gamechuck uspijeva biti iznimka?

Prije par tjedana u Facebook grupi Developers Hrvatska Relaxed odvila se zanimljva rasprava o tome što je zapravo socijalistička firma, a što startup kultura? Potaknuo ju je članak objavljen na web stranici Radničke fronte u kojem se kao pozitivan primjer hvali poslovanje i organizacija zagrebačkog gejmerskog studija Gamechuck. Njihovi osviješteni radni uvjeti o kojima pričamo i u ovoj epizodi – s osnivačem Aleksandrom Gavrilovićem, zainteresirali su ovu lijevu stranku pa tako i različite kolege…

Ali Gamechuck je hrvatski game dev studio koji je zanimljiv po mnogočemu još.

Nedavno su obznanili da su započeli suradnju s Gradskim uredom za kulturu i Zagreb Film Festivalom kako bi se kultni animirani lik profesora Baltazara oživio u virtualnom svijetu igara. U par godina uspjeli su izbaciti nekoliko kraćih naslova (ciljano!), prilično različitih formata (od vApe Escapea, humorističnog interaktivnog stripa do Speed Limita potpuno inspiriranog akcijama u retro štihu), a za neke su pokupili i svjetske nagrade. No možda najvažnije za hrvatsku scenu, kao prvi game dev studio u Hrvatskoj koji je dobio sredstva za razvoj video igara iz EU fondova, bili su okidač da aktiviraju i mnoge druge da budu proaktivniji u prijavi na različite natječaje.

Učimo na dobrim primjerima!

Kako je ovaj intrigantni game dev studio došao do svega toga te kako su postali studio s uvjetima poput jednakih plaća, no-crunch politikom i planom da se dobit, kad je jednog dana bude, dijeli… pogotovo kad u game dev svijetu uglavnom vidimo suprotne scenarije?

Odgovori na to i druga pitanja kroz koja smo prošli s Aleksandrom korisna su ne samo profesionalcima u game developmentu, već i svima koji žele razumjeti kako se boriti protiv nametnutih okvira rada u IT industriji, kako postaviti svoju filozofiju rada (i razumjeti njezino djelovanje na zaposlenike) te kako prilagoditi model poslovanja onome što se se čini održivo u datim okolnostima.

A možda najvažnije, ako vam je game development biznis uvijek bio stran – ovo je super uvod jer smo pokrili mnoge detalje koje ga razlikuju od klasične developerske tvrtke.

Bavili smo se i pitanjima:

• Zašto su se planski odlučili raditi kratke igre – i to više njih istovremeno?
• Kako gejmerski studio istražuje tržište da li bi upravo njihova ideja mogla uspjeti?
• Kako su od humorističnih interaktivnih stripova došli do retro akcijske igre?
• Kakvu ulogu stručnjaci za marketing, business development i narativ video igara imaju u malo game dev studiju?
• Kako organiziraju firmu da se mogu i stignu prijavljivati na nagrade i natječaje?
• Kako izgleda lov na izdavače, što treba tražiti?
• Kako se interno postaviti prema prekovremenima?
• Zašto se Vinku Brešanu svidio njihov prijedlog za video igru o Baltazaru?

Nove epizode Netokracija Podcasta pronađite na bilo kojoj aplikaciji za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta, Deezera i Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode, posebice o poslovanju u gaming industriji, ali i radnim uvjetima općenito.

Hvala Podcast Studiju što nas je ugostio!

I jedna napomena s početkom ljeta!

Dragi naši, ovo je ujedno i zadnja epizoda Netokracija podcasta do jeseni. Znam, tužni ste, ali nećemo se lagati – svima nam je u fokusu odmor narednih mjeseci. S vama se opraštamo na kratko, nadamo se da ćete se i vi lijepo odmoriti, a Netokracija podcast je od ove epizode na ljetnoj pauzi.

Hvala na slušanju i gledanju, do nastavka 2021. sezone – uživajte!