Je li primjer Gamechucka, koji hvali Radnička fronta, socijalizam ili klasični startuperski model?

Je li primjer Gamechucka, koji hvali Radnička fronta, socijalizam ili klasični startuperski model?

Ako ti Radnička fronta hvali firmu, to je znak da s firmom nešto ne štima! - jedan je od komentara iz burne i zanimljive rasprave koju je u Facebook grupi Developers Hrvatska Relaxed pokrenuo članak objavljen na web stranici Radničke fronte, a u kojem se kao pozitivan primjer hvali poslovanje i organizacija zagrebačkog gejmerskog studija Gamechuck.

Radnička fronta i IT sektor, istina, rijetko se vole. S obzirom na to da su deficitarni, dobro plaćeni, maženi, paženi i pomalo razmaženi besplatnim ručkovima i teretanama, privatnim zdravstvenim osiguranjima, plaćenim prekovremenima i dobrim bonusima, zaposleni u tech sektoru rijetko se zanimaju za teme radničkih prava.

Kolektivni ugovor, minimalna satnica, ugovor na neodređeno, sigurnost posla? IT-jevci si mogu dopustiti da ih ništa od toga ne zanima. Ako im negdje ne odgovara ili firma propadne, novi posao će naći u roku od 24 sata! (Kad je Twitter svojedobno bio otpustio stotinjak developera, tech zajednica se šalila da su ti developeri proživjeli najgorih pola sata u životu :D.)

Radničku frontu i slične, lijeve i socijalno osviještene inicijative, se pak nerijetko proziva da su protiv inovacija i tehnološkog napretka jer tvrtke koje se prikazuju kao inovativne i tehnološki napredne ne dočekuju s entuzijazmom, već prokazuju da se njihovi poslovni modeli često zapravo temelje na izrabljivanju slabo plaćenih “partnera” zakinutih za osnovna prava koja bi imali da su zaposlenici.

Što ih je to, onda, toliko oduševilo kod Gamechucka da su ih prozvali socijalističkom kompanijom?

KAKO FUNKCIONIRA JEDNA SOCIJALISTIČKA FIRMA U KAPITALIZMU?Uglavnom možemo čitati o lošim iskustvima radnika, a to je…

Posted by Radnička Fronta on Tuesday, May 25, 2021

Web stranice Radničke fronte su trenutno nedostupne, ali članak u cijelosti možete pregledati na internetskoj arhivi.

Za početak, informacija koja je izazvala najviše komentara među developerima u grupi – u Gamechucku svi imaju jednake plaće, od direktora do programera i crtača te neovisno o senioritetu. Također, plaća se svima jednako povećava, a plan je i da se dobit, kad je jednog dana bude, dijeli jednako. S obzirom na to da iz Gamechucka transparentno komuniciraju da je ta plaća “blizu prosječne hrvatske plaće”, što je oko 7000 kn i među programerima otprilike minimalna plaća koju očekuje potpuni početnik s nula dana iskustva, odmah je slijedilo pitanje – zašto bi netko, tko zna i može zaraditi više, pristao na to?

Lucija Pilić iz Gamechucka objašnjava kako razlog leži upravo u tome jer se radi o igrama…

…i na igrama, a ne klasičnim softverskim proizvodima ili projektima za klijente, poslovi u gaming industriji nešto su nesigurniji nego u ostatku IT industrije. Mi ovako nudimo sigurnost posla u smislu konkretnog, specifičnog posla u konkretnoj firmi na točno određenoj igri.

Dodaje da je to važno jer je igra kreativno i autorsko djelo te većini ljudi koji na nekoj igri rade, bili programeri ili skladatelji, više znači da tu igru završe i objave nego činjenica da bi zaradili više radeći prema briefu klijenta.

Oni kojima je do maksimalne zarade ionako se neće zaposliti u nezavisnom gaming studiju.

Nije to socijalizam, to je klasični startuperski model! – komentirali su na to neki.

Zaposlenici rade za manju plaću, emotivno su vezani uz posao te dobivaju udio u kompaniji i nadu da će startup preživjeti i doživjeti multimilijunsku prodaju ili izlazak na burzu, pri čemu će i oni sudjelovati u podjeli tih milijuna. Jednako tako, podjela dijela dobiti sa zaposlenicima nije nešto strano hrvatskim tech firmama, čak i onima koje nisu startupi i itekako rade po narudžbi klijenata.

Hvalospjevi predanosti ili veličanje burnouta?

Zato Gamechuck u svom “socijalizmu”*, osim uravnilovke u plaćama i sigurnosti posla, navodi i no crunch politiku, odnosno izostanak prekovremenih i rada vikendom. Iako su tech firme daleko od doista izrabljivačkih tvornica iz 19. stoljeća, nije neobično da se od zaposlenika očekuje da ostaju prekovremeno, potegnu cijeli vikend ili do kasno u noć da bi se ispoštovao rok ili ako kod klijenta iskrsne problem.

Za razliku od nekadašnjih “sužnjeva koje mori rad”, današnje će se nerijetko javno pohvaliti za predanost poslu, nerijetko će dobiti i neki bonus na plaću kao znak zahvalnosti, ali se očekuje da su uvijek dostupni za prekovremene. Posebno je to često u startupima i u gejmerskoj industriji koje nerijetko svjesno zapošljavaju što mlađe ljude koji nemaju obiteljskih obaveza, stvaraju osjećaj pripadanja zajednici i misiji za koju svi moraju potegnuti te su česti nerealno postavljeni rokovi (nekad i iz neiskustva) ili nagle promjene smjera tijekom projekta.

U Gamechucku zato čak i kad se kasni s nekim projektom – umjesto da od zaposlenika traže da potegnu i po 16 sati da se završi na vrijeme, radije će se produžiti rok. Od zaposlenika se očekuje da rade do 8 sati dnevno, a u vrijeme za koje naznače da nisu dostupni ih se ne uznemirava. Mogućnost biranja hoće li raditi od kuće ili iz ureda se podrazumijeva.

*(Socijalizam pišem u navodnicima, iako ne bih trebala jer je ova diskusija, među ostalim, pokazala da nam hitno treba građanski odgoj u školama jer mnogi ne barataju osnovnim pojmovima društva, politike i gospodarstva. Pa kad čuju socijalizam misle da je to ono kad vlada Tito i partija, kad je sve državno i zajedničko, vozi se par-nepar i u trgovini prodaje samo jedna vrsta jogurta!)

Svi odlučuju o svemu?

U Gamechucku, nadalje, ne postoji hijerarhija i moglo bi se reći da svi odlučuju o svemu, pa čak i o tome koje će projekte sljedeće tvrtka raditi i tko će na čemu raditi. Točnije, kad završe neki od vlastitih projekata, svaki član tima predlaže na kakvoj bi igri sljedeće želio raditi pa se demokratski, većinom, izglasa sljedeći projekt. Kad su u pitanju projekti po narudžbi, interno se dogovaraju tko će ih raditi. U timovima se ne dodjeljuju uloge, već se članovi samoorganiziraju i dijele zadatke te, po potrebi, izaberu jednu osobu kao koordinatora.

Jednako se demokratski i transparentno odlučuje i o financijama, barem o dugoročnim financijskim odlukama. Kroz pravilo “otvorenog budžeta” u Gamechucku svaki zaposlenik ima uvid u dijeljenu tablicu u kojoj može vidjeti na što odlazi koliko novaca te kakvo je financijsko stanje tvrtke. Iako Gamechuck definitivno nije jedina hrvatska tehnološka tvrtka u kojoj se sa zaposlenicima transparentno komunicira o financijama, svakako je pohvalno. Posebno ako se uzme u obzir da u startupima nije rijetkost da zaposlenici misle da je jedan dan sve OK, a drugi dan ih uprava obavijesti o rezanju troškova, ukidanju odjela i otpuštanjima.

Protiv nefer postupanja i izrabljivanja

Također, većina zaposlenika u Gamechucku su članovi sindikata, a njihov sindikalni povjerenik, Jan Juračić (dizajner i pisac) te spiritus movens iza cijele priče Aleksandar Gavrilović (direktor), javno se zalažu za osnivanje sindikata djelatnika u gejmerskoj industriji koja je, kaže, prilično izrabljivačka. Za početak rade na formaliziranju odnosa kakve su uspostavili u Gamechuku kroz Kolektivni ugovor koji su spremni podijeliti s drugima, ističe Aleksandar koji često o “gejmerskom sindikatu” govori na konferencijama.

Mlada smo industrija koja se razvija brže nego što zakoni uspiju pratiti. Cijela industrija bi mogla bolje funkcionirati, s manje stresa kad bi funkcionirala prema pozitivnijim načelima.

Jednako tako, kao dio borbe protiv nefer postupanja i izrabljivanja, u Gamechucku naglašavaju da u svojim igrama potpisuju sve koji su u izradi sudjelovali, što nije praksa u industriji. Osim radničkih prava, nastavljaju, bitan im je fer odnos prema developerskoj zajednici (nastoje doprinositi, a ne samo uzimati iz open source zajednice) te prema konzumentima njihovih igara. Dok neke tvrtke koriste različite tehnike “navlakuša” kako bi iz igrača izvukle što više novaca, oni se trude izbjegavati takve modele.

Trude se izbjegavati modele koji donose najviše prihoda!?

Nije čudo da je Gamechuckov način poslovanja dočekan s podsmijehom! U tech industriji uspjeh se – što tvrtke, što pojedinca, još uvijek uglavnom mjeri količinom zarađenog novca.

To ne znači da su sve IT tvrtke beskrupulozni izrabljivači. Štoviše, mnoge imaju razne društveno korisne projekte, doprinose lokalnim zajednicama, nagrađuju zaposlenike uključenjem u vlasničku strukturu tvrtke, educiraju mlade i rade pro bono projekte za neprofitni sektor, ali podrazumijeva se da su profit i rast firme uvijek prioriteti broj jedan.

Iako se Gamechuck po mnogočemu razlikuje od klasične tech, pa i gaming, tvrtke, mnoge od njihovih ideja uopće nisu toliko sablažnjive kao što zvuče kad ih pohvali Radnička fronta. Kod domaće tech zajednice vjerojatno bi naišli na više razumijevanja kad bi socijalizam rebrendirali kao equity sharing, samoorganizirajuće timove bez šefa kao agilne timove, a kolektivno odlučivanje kao flat strukturu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Zlatko Harapin

    Zlatko Harapin

    24. 06. 2021. u 5:52 pm Odgovori

    Interesantan i inspirativan diskurs o korelaciji tech zajednice i socijalističke zajednice u kome se autorica zalaže za urgentno uvođenje građanskog odgoja. Time bi se, mišljenja je autorica, izbjegle negativne asocijacije koje spomen imenice ‘socijalizam’ pobuđuje u recentnom klasno podijeljenom kapitalističkom društvu u kojem danas živimo.
    Za vjerovati je da autorica unutar sadržaja građanskog odgoja nalazi mjesta za društveni nauk Karla Marxa, koji bi građanskom odgoju time omogućio primjerenije i ozbiljnije shvaćanje socijalizma kao društveno-ekonomskog sustava koji će povijesnom nužnošću zamijeniti kapitalizam.

  2. D.S.

    D.S.

    26. 06. 2021. u 12:05 pm Odgovori

    “mnoge od njihovih ideja uopće nisu toliko sablažnjive kao što zvuče kad ih pohvali Radnička fronta”

    To je zato što mnoge od ideja koje RF promiče uopće nisu sablažnjive, kao ni sami socijalizam – ako koristimo pravu definiciju, umjesto one s jednom vrstom jogurta! Ali za takvo nešto treba otići na njihove stranice i pročitati službene programe i stavove, a ne interpretacije poltrona na indexu, koji su svojedobno RF usporedili s ISIL-om, bez imalo srama.

    Ali da se osvrnem na članak, Gamechuck je svakako korak u pravom smjeru, unatoč manama, jer uvodi više demokracije na radno mjesto. Zapravo je čudno kako inzistiramo na demokraciji u političkom životu, a na poslu bespogovorno prihvaćamo da postoji neki diktator koji svima određuje kako i zašto? A jednostavno nema razloga zašto ne bi inzistirali na demokraciji, osim što je onda to taj “opasni” socijalizam.

    Zapravo bi se Gamechuck-u dalo zamjeriti jedino ovo s “uravnilovkom”, jer ni prava definicija socijalizma ne implicira uravnilovku te vrste (na iznenađenje mnogih!). Niti svi ljudi rade jednako kvalitetno, niti svi imaju jednake troškove/potrebe, pa tako ni 7000kn nije isto kad ih dobije neki solo tip s 25 godina koji živi s roditeljima, ili kad ih dobije invalid s dvoje djece koji redovito mora plaćati terapije.

    Ali dobro, valjda ćemo doći do toga, ako ikad dobijemo građanski odgoj vrijedan spomena.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Facebook je postao Meta, ali… želimo li stvarno da nam novu digitalnu eru kroji Mark Zuckerberg?

Može jedan metaverse bez Meta? Napredni umreženi virtualni svjetovi naša su budućnost, oko toga nema sumnje, no Mark smatra da će upravo oni biti ti koji će pripomoći da se to dogodi što prije. Koliko imaju u tome šanse i želimo li uopće da Meta u tome predvodi?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

4 hrvatske tvrtke nalaze se u 50 najbržih rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe

Three of them najbrže je rastuća hrvatska tehnološka tvrtka Deloitteovog natječaja technology Fast 50 Srednje Europe, a uz nju u prvih 50 tu su i Flow and Form, Async Lab i Reactor Studio.

Novost

Plus nudi 30% popusta na hosting pakete za vašu web stranicu

Ako ste čekali pravu priliku da zakupite hosting, nema bolje od Crnog petka.

Startupi i poslovanje

Pametni ormarići kao platforma? Bloq.it uz investiciju od 250 tisuća eura ima klijente od Francuske do Egipta!

Kada bismo i htjeli vezati ovu tvrtku za neku lokaciju, ne bismo mogli. Osnivač Bloq.ita je Slovenac, sjedište tvrtke nalazi se u Lisabonu, a ured je od nedavno otvoren i u Zagrebu. Kako se planiraju natjecati na tržištu koje će buknuti u narednim godinama?

Startupi i poslovanje

Zašto iskusni developeri vole raditi u (Software) Sauni? Jer se manje znoje, a rade na boljim projektima

Kad Finac vodi agenciju u Hrvatskoj, developeri ne preskaču pisanje testova, mogu se prebacivati s tehnologija - i ne manje važno - mogu odbiti projekt.

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Startupi i poslovanje

Mate Knezović: Kako sam uvjerio i majku i klijente da je agrotech budućnost?

Od korisnika softvera postao je investitor, a od investitora - menadžer. Mate Knezović danas je COO AGRIVI softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. No, lako je osvojiti mlađe generacije tehnologijom, što je sa starijima - jesu li se okolnosti promijenile u zadnjih par godina?