Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo "ured preseliti u online alate"

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Dokumentacija, kvalitetna kultura komunikacije i dobro definiran proces uvođenja novih zaposlenika u tvrtku tri su ključne stvari da bi asinkroni način rada funkcionirao, zaključak je jesenskog izdanja Netokracijine konferencije Future of Work, ovaj put posvećene asinkronom načinu rada. Uz Combis kao generalnog partnera te podršku Undabota i Flow&Forma imali smo prilike čuti iskustva iz tvrtki različitih veličina i organizacija rada.

Amir Salihefendić, CEO tvrtke Doist pričao je o njihovom iskustvu potpuno asinkrone tvrtke, Filip i Matej Justić iz BB agency o svojoj tranziciji prema asinkronom načinu rada,  a Marko Pavlović, CEO Flow&Forma, Hrvoje Kapetanović, CEO Undabota i Krešimir Končić, CEO Neuralaba o poslovanju s klijentima u različitim vremenskim zonama. A temu su zaokružili Goran Car, CEO Combisa, Mario Frančešević, osnovač SeekandHita i Sandro Kraljević, CEO MindLaba razgovorom o – ljudima i utjecaju raznih oblika organizacije rada na njih.

Nije dovoljno samo ured preseliti online

Doistovi proizvodi – Todoist za upravljanje zadacima i Twist, aplikacija za asinkronu komunikaciju, tvrtkama i timovima olakšavaju takvu organizaciju posla pa je Amir predstavio kako to izgleda kod njih. Danas su tvrtka s oko 100 zaposlenika koji rade u 39 zemalja i 10 vremenskih zona, a počeli su prije 10 godina kao remote kompanija.

Vrlo brzo im se pokazalo, priznao je Amir, da za uspješno funkcioniranje sa zaposlenicima koji rade doslovno odakle žele nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”.

Bili smo među prvim korisnicima Slacka, ali smo vrlo brzo shvatili da su aplikacije za dopisivanje u realnom vremenu ubojice kreativnosti i izvori kaosa. Što smo više rasli, atmosfera je bila sve lošija, timovi manje produktivni i zadovoljni. Shvatili smo da je problem u alatima koji su optimizirani za komunikaciju u stvarnom vremenu, što ne odgovara timovima koji rade u različito vrijeme. Twist je upravo suprotno, optimiziran za asinkroni rad.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Chat stvara ovisnost i ubija produktivnost

Primjerice, pojasnio je – u Twistu se ne vidi je li netko online, niti se vidi kad je netko primio ili pročitao poruku. Alati za instantno komuniciranje i chat ubojice su produktivnosti, smatra, i stvaraju ovisnost poput droga. Premisa je asinkronog rada, napominje, da je posao organiziran tako da se ne očekuje da netko odmah odgovori. A kao za većinu stvari, premisa je jednostavna, ali praksa složena.

Kad pišeš nekome upute, zadatak ili planove, to zahtijeva puno objašnjavanja i davanja konteksta jer znači da te nema da odgovoriš na potpitanja. Jednako tako, onaj tko preuzme zadatak i nastavlja komunikaciju mora prvo dobro promisliti, napraviti i onda jednako opširno i razumljivo odgovoriti. Da bi asinkroni rad funkcionirao, treba se voditi načelom – sve se bilježi, opširno i razumljivo.

Doist je svoj model funkcioniranja zato promijenio na “Handbook first” model: procesi, odluke, projekti i planovi raspisuju se u priručniku (svojevrsnoj bazi znanja tvrtke).

Ako želite biti remote ili async first počnite dokumentirati odmah i posložite stvari tako da vam dokumentiranje postane dio kulture.

To ne znači da nikad ne komuniciraju izravno i u isto vrijeme (a i da se nikad ne vide uživo), već se, u skladu s internom komunikacijskom piramidom (vidi niže), to događa samo iznimno.

Prednosti koje je asinkrona organizacija posla donijela Doistu, ali i Amiru osobno te njegovu timu, sveli smo na par najvažnijih. Async first pristup im je omogućio:

  • da budu produktivniji,
  • veću fokusiranost i duboko uranjanje u posao tzv. “deep work”,
  • kvalitetniju pisanu komunikaciju,
  • upravljanje rasporedom kako bi optimizirali svoju energiju, a ne vrijeme,
  • bolju usklađenost privatnog i poslovnog života, što mu je posebno važno otkad je roditelj.

“Treba ljude odučiti od dosadašnjeg funkcioniranja”

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Spomenuo je i kako je, kad radite remote, veoma izazovno uvođenje novih zaposlenika (posebno juniora) u posao, na što su se odlično nadovezali braća Filip i Matej Justić. Svoju dizajnersku agenciju BB Agency vode – s Krka, a kako rade s klijentima diljem svijeta s njima i zaposlenicima moraju raditi na daljinu.

Braća Justić objasnili su da nisu (još!) prešli na asinkroni način rada, iako zapošljavaju ljude 12 različitih nacionalnosti te kako su u dosadašnjem poslovanju najviše naučili na greškama koje su sami napravili:

Najveća greška nam je bila što smo dogovorili suradnju s 10 novih kolega iz raznih zemalja bez ikakvih raspisanih procesa, pravila i načina komunikacije. To nikome ne bismo preporučili! Zato smo i mi krenuli dokumentirati interne procese, a kao najvažniji smo prepoznali upravo priručnik za uvođenje novih zaposlenika u posao.

S obzirom na to da u sljedećoj godini planiraju rasti s trenutnih 25 za bar još 20 zaposlenika usredotočeni su na zapošljavanje svog prvog HR Managera koji bi im pomogao graditi kompanijsku kulturu. Voljeli bi, kažu, da mogu naći nekoga tko već ima iskustva u remote timovima i s asinkronim načinom rada iako znaju da je takvih malo. Ako ne nađu takvu osobu, dodali su, žele osobu koja je spremna i voljna “odučiti se” od dosadašnjeg načina funkcioniranja.

“Više su nas gnjavili klijenti iz Zagreba, nego oni s druge strane svijeta”

Dobro definirani procesi i kvalitetan onboarding, kako zaposlenika, tako i klijenata naglašeni su kao ključni i za uspješnu suradnju kad je u pitanju rad za klijente iz drugih vremenskih zona. Rasprava na temu “kako raditi s nekim tko je budan kad ti spavaš i obrnuto” bila je najživlja i prepuna kvalitetnih uvida i komentara pa preporučujemo pogledati snimku (počinje negdje na sat i 19 minuta).

Krešimir Končić iz Neuralaba je rekao kako su zapravo više nesporazuma imali s klijentima iz Zagreba, nego s onima s druge strane svijeta:

Oni su bili ti koji su htjeli imati cjelodnevne sastanke ili se često čuti s nama telefonom. Ove strane klijente smo otpočetka educirali i s vremenom došli do toga da pri prvom kontaktu svakom klijentu pošaljemo vodič kroz naš način rada, u kojem stoji da sve mora biti zapisano i raspisano i tako funkcioniramo otpočetka.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Hrvoje Kapetanović iz Undabota složio se da je ključna priprema projekta i sastavljanje pravog tima za takvu suradnju. Marko iz Flow&Forma naglasio je i važnost povjerenja i kako se najkvalitetnije radi kad klijenti agencijama, a šefovi zaposlenicima vjeruju da se bave onime što je najvažnije, umjesto stalnog provjeravanja na čemu se i kako radi.

Također, svi govornici konferencije naglasili su da asinkroni način rada ne znači da se komunicira samo asinkrono i nikako drugačije. Hrvojev savjet je odrediti jednu osobu u timu, obično Project/Product Managera ili poslovnog analitičara koji će biti “isturen” prema klijentu što istovremeno osigurava da se klijent ne osjeća zapostavljenim, a ostalim članovima tima rad bez ometanja.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

“Idemo vidjeti što smo napravili, a ne jesmo li 8 sati sjedili u uredu”

Goran Car, CEO Combisa, ponudio je perspektivu organizacije posla iz perspektive veće tvrtke:

Nama, kao tvrtki od 400 zaposlenih, koja treba poštovati puno više pravilnika i procedura nego manje agencije, je ipak izazovnije organizirati posao u nekim novim načinima rada.

Srećom, kod nas je uvijek vrijedio princip ‘ajmo gledati što smo napravili, a ne jesmo li sjedili osam sati u uredu’, a najvažnije je da ta kultura postoji. Mi nismo nikakvim dekretima donosili pravila kako se treba organizirati posao, nego smo svakom timu ostavili izbor da sami odluče kako će raditi, uz uvjet da se vide jedan dan tjedno.

Više detalja o tome kako su u Combisu inicijativama poput piva Hacker odgovorili na nedostatak “sretanja na hodniku”, savjete Sandra Kraljevića za građenje kvalitetne kulture feedbacka te Marijeva iskustva s uvođenjem promjena načina rada pogledajte na snimci konferencije Future of Work: Async.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...