Ono si što kupuješ: Zašto postajemo 'fanboys' i 'fangirls' određenih brendova

Ono si što kupuješ: Zašto postajemo ‘fanboys’ i ‘fangirls’ određenih brendova

Vjerojatno ste se više puta upustili u rasprave o tome jesu li bolji Windows ili Linux, iOS ili Android, Nintendo ili Playstaton, jutarnja kava ili čaj, ovaj ili onaj browser, politička stranka lijeva ili desna, jedne dnevne novine ili druge - u životu često odabiremo stranu i priklanjamo se određenim ideologijama, ali i brendovima. Svjesno ili nesvjesno postajemo, u nedostatku boljeg hrvatskog termina, fanboys i fangirls koji zagriženo brane svoje omiljene proizvode i napadaju druge. Za takvo ponašanje nismo u potpunosti sami krivi, već je to dio naše prirode.

Apple fanboysVjerojatno ste se više puta upustili u rasprave o tome jesu li bolji Windows ili Linux, iOS ili Android, Nintendo ili Playstaton, jutarnja kava ili čaj, ovaj ili onaj browser, politička stranka lijeva ili desna, jedne dnevne novine ili druge – u životu često odabiremo stranu i priklanjamo se određenim ideologijama, ali i brendovima. Svjesno ili nesvjesno postajemo, u nedostatku boljeg hrvatskog termina, fanboys i fangirls koji zagriženo brane svoje omiljene proizvode i napadaju druge. Za takvo ponašanje  nismo u potpunosti sami krivi, već je to dio naše prirode.

Fanboy ili fangirl osobe su koje se odlučuju za jedan brend, proizvod, ideju ili bilo što drugo te pritom napadaju alternativu, objašnjava Life Hacker. Želimo li tom fenomenu pripisati neku znanstvenu teoriju koja bi mogla objasniti to iracionalno, krajnje nevulkansko ponašanje, to bi zasigurno bila teorija društvenog identiteta. Prema ovoj teoriji, naš se identitet gradi prema društvenoj skupini (ili skupinama) s kojoj se identificiramo. To znači da svoj identitet uvelike definiramo tražeći razlike koje bi “nas” kao skupinu odijelile od “drugih”, što je nešto što volimo raditi sa svim bitnim i nebitnim aspektima svog postojanja, poput nacionalnosti, religije, političkih uvjerenja ili sklonosti Burtonovom ili Nolanovom Batmanu (Burtonov!).

Identitet je i identifikacija s predmetima

Ako u cijelu tu mješavinu ubacimo i malo psihologije, čini se da je jedan od načina na koji gradimo svoj identitet i identificiranje s predmetima koje posjedujemo. Prema članku u  časopisu The Psychologist, stvari koje posjedujemo ne mijenjaju nas samo na nekakav idejni, apstraktan način već i na vrlo konkretnoj neuralnoj razini, a tek onda te promjene nas kao individualca prenosimo na cijelu skupinu.

U eksperimentu koji su 2010. godine proveli Kyungmi Kim i Marcia Johnson, ispitanici su morali riješiti vrlo jednostavan zadatak: Razne su objekte stavljali u kutiju obilježenu etiketom “moje” ili s etiketom koja je nosila ime nekog drugog. Kada su stavljali predmete u “svoju” kutiju zamišljajući da ih posjeduju, ispitanici su pokazali jaču aktivnost u središnjem predfrontalnom korteksu, što je isti dio mozga koji je iznimno aktivan dok ljudi, primjerice, iz skupine pridjeva biraju one koji opisuju njihovu osobnost. Ukratko, dio mozga koji se se aktivira kad razmišljamo o sebi također je uključen kada stvaramo asocijaciju između sebe i stvari.

Napadaj druge da bi povisio svoj status

Što to točno znači kada je riječ o fanboy fenomenu? S jedne strane, sada znamo da je naša iracionalnost djelomično uvjetovana načinom na koji naš mozak funkcionira, a ne samim materijalizmom. No, to također objašnjava i zašto smo ponekad agresivni u stavovima prema tuđim odabirima. Psiholog Jamie Madigan objašnjava takvo ponašanje na principu igraćih konzola.

Dio toga što jeste i kako komunicirate s drugima je definiran skupinom kojoj pripadate. Naravno, želimo pripadati skupini s višim statusom. Pa ipak, sve je relativno; jedna grupa ne može imati visok status ako druga grupa s kojom se uspoređujemo nema niži status. Tako se ljudi ne identificiraju samo kao vlasnici Xbox konzole, neg napadaju Playstation korisnike kako bi povisili svoj status. Ta tendencija je dio ljudske prirode.

Iako izbori koje donosimo o tome s čime ćemo se identificirati nisu uvijek svjesni, jednom kad odaberemo stranu čvrsto ćemo je se držati, a ostale obilježiti kao “druge” i, htjeli ili ne htjeli, pasti pod kategoriju fanboya.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Tena Šojer

    Tena Šojer

    13. 09. 2013. u 5:00 pm Odgovori

    Obožvatelj je vrlo lijepa hrvatska riječ i lijepo odgovara engleskom terminu “fan”, no “fanboy” je obogaćen dodatnim (negativnim) konotacijama koje obični obožavatelj ne pokriva 🙂

  2. Kristina

    Kristina

    13. 09. 2013. u 5:04 pm Odgovori

    Je, ako ćemo govoriti na engleskom. Ali ako na hrvatskom kažeš “obožavatelj sam Applea”, zna se da si lud za ajfonima, nije potrebno ništa dodati. 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.

Startupi

Gorjan Jovanovski: “Bio sam dobar programer, odlučio sam to iskoristiti u borbi za čisti zrak”

Ekološki aktivist, softverski inženjer i poduzetnik ne nalaze se često u jednoj osobi, zbog čega je Gorjan Jovanovski vrlo zanimljiv sugovornik za sve teme koje se dotiču ovih triju područja, a pogotovo u slučajevima kad se ona isprepliću.

Novost

Lorenzo Mayola novi je generalni direktor Glova za Hrvatsku

Glovo, višekategorijska platforma koja korisnicima omogućuje pristup raznim vrstama proizvoda i jela na zahtjev, slavi pet godina rada na hrvatskom tržištu.

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

Veliki intervjui

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.