Zašto Facebook mijenja pravila korištenja stvarnih imena?

Ipak nije totalitarni režim: Zašto Facebook mijenja pravila korištenja stvarnih imena?

Facebook je najavio dvije značajne promjene u svojoj politici, od kojih se jedna odnosi na bolji tretman korisnika koji ne koriste stvarno ime i prezime na ovoj društvenoj mreži, dok se druga, naizgled bezazlena, odnosi na način primanja direktnih poruka, ali najavljuje značajnu transformaciju aplikacije Messenger te zanimljivu tržišnu utakmicu u narednih nekoliko godina.

facebook

Prema službenoj statistici, Facebook ima preko milijardu i pol mjesečno aktivnih korisnika i najpopularnija je društvena mreža na svijetu. U žamoru glasova, pomislit ćete, poklik nekoliko tisuća ili nekoliko desetaka tisuća korisnika ne znači ništa više od buke u komunikacijskom kanalu. Ipak, jedna od najvažnijih promjena na Facebooku u posljednjih mjesec dana upravo je rezultat upornih povika mnoštva nezadovoljnih korisnika, uključujući i članove LGBTQ i domorodačkih zajednica koje su zbog umjetničkih ili tradicionalnih imena posebno bile na udaru politike korištenja stvarnih imena

Jesu li s mogućnošću prijave profila korisnici dobili preveliku slobodu?

Otkako je Facebook krenuo u hajku na korisnike sa pseudonimima, velik broj ljudi našao se u nebranom grožđu budući da je kompanija odlučila stvari rješavati na način da prvo isključi korisnički profil, a tek potom krene postavljati pitanja. Jedna od velikih grešaka bila je i ta da su korisnike ostavili na milost i nemilost drugim korisnicima kojima je ostavljena mogućnost prijave korištenja pseudonima, čime je ostavljen ogroman prostor za zlouporabu. Ta me priča podsjetila na totalitarne režime gdje zidovi imaju uši i gdje uvijek postoji opasnost da vas prvi susjedi ili čak član vlastite obitelji prijavi zbog proturežimskih aktivnosti. 

U masi isključenih korisnika našla se i nekolicina mojih prijatelja koji su istog časa ostali zaključanih profila. Ipak, uz malo muke po dokazivanju identiteta i prepiske s korisničkom službom, svi oni su uspjeli vratiti svoje korisničke profile. U kratkim crtama, to je moguće napraviti pomoću skeniranog službenog dokumenta na kojem je vidljiva vaša slika, ime i prezime i datum rođenja, kao što je vozačka dozvola, osobna iskaznica ili, primjerice, putovnica. Ako vam je nelagodna pomisao da šaljete skenirani službeni dokument, svoj identitet možete dokazati i pomoću dva ili tri neslužbena dokumenta iz kojih je moguće razaznati stvarni identitet korisnika profila. Čitava priča, prema riječima onih koji su to prošli, traje i po nekoliko dana i nije nimalo lijep osjećaj biti isključen, posebice ako doista koristite stvarno ime i prezime.

Kada je korištenje pseudonima opravdano, a kada nije?

U Facebookovom otvorenom pismu, potpredsjednik kompanije Alex Schultz naveo je podatak da je čak osam puta veća vjerojatnost da su korisnici koji koriste pseudonime upleteni u zastrašivanje, prijetnje, prijevare ili spamanje drugih korisnika nego korisnici sa stvarnim imenom i prezimenom. S druge strane, neki korisnici jednostavno ne žele koristiti stvarni identitet, radilo se tu o umjetničkom imenu, političkom aktivizmu ili pak slučaju u kojem profesori u osnovnim i srednjim školama žele biti prisutni na društvenim mrežama, ali istovremeno ne žele biti meta “zlostavljanja” svojih učenika. Upravo zbog takvih slučajeva i nakon gotovo godinu dana pregovora, Facebook je odlučio ublažiti svoju politiku korištenja stvarnih imena na način da u iznimnim slučajevima dopušta korištenje pseudonima, ali pritom korisnik koji se na to odluči mora korisničkoj službi podastrijeti opravdan razlog zašto to želi.

Facebook se također obavezao da će proces otključavanja korisničkih profila učiniti jednostavnijim i transparentnijim te da ne zahtijeva slanje službenih identifikacijskih dokumenata, nego je već sada moguće razriješiti situaciju pomoću više neslužbenih dokumenata, kao što su računi za komunalije, pisma, pretplate na časopise ili članske iskaznice. Ipak, ono što je po meni puno važnije, jest da će Facebook postrožiti proces prijave korisnika od strane drugih korisnika na način da će tražiti pojašnjenje zašto se profil prijavljuje, što će, nadajmo se, barem malo obeshrabriti one koji se na prijavu odlučuju zbog osvete ili nekih drugih još glupljih motiva.

Što nam još Facebook sprema u dogledno vrijeme?

U idućem razdoblju očekuje nas još jedna zanimljiva promjena kada je u pitanju primanje direktnih poruka, a to je ukidanje onog “drugog” pretinca za privatne poruke. Vjerojatno se dio vas čudi o čemu govorimo, ali, ako vam je promaknulo, osim klasičnog inboxa na Facebooku imate i “drugi” pretinac u koji vam slijeću poruke od korisnika koji nisu na listi poznanika i prijatelja. Ne znam za druge, ali činjenica da godinama nisam doživljavao “drugi” pretinac koštala me nekoliko potencijalnih poslovnih suradnji, uključujući i sudjelovanje u jednoj vrlo zanimljivoj armenskoj crowdfunding kampanji, a zamalo i besplatnog upada na ovogodišnju Shift konferenciju u Splitu. Ako mu do sada niste pridavali značaj, ovaj pretinac se nalazi unutar vašeg pretinca, ali nije naglašen i, za razliku od mog, u vašem se vjerojatno nalazi određen broj poruka koje niste još pročitali. Također, tom se pretincu ne može jednostavno pristupiti iz Messenger aplikacije.

facebook inbox

Umjesto tog “drugog” pretinca koji Facebook u dogledno vrijeme namjerava ukinuti, u svoj ćete glavni pretinac ubuduće zaprimati zahtjeve za pokretanje razgovora od ljudi koje nisu na vašoj listi kontakata. Na taj način možda nećete biti pošteđeni toga da vas nepoznati kontaktiraju, ako vam je to glavni cilj, ali ćete barem prije primitka poruke moći vidjeti tko s vama želi imati posla i procijeniti želite li s tom osobom stupiti u kontakt ili ne. Istovremeno, Facebook po automatizmu filtrirati korisnike koji šalju spam poruke, tako da one ne bi ni trebale doprijeti do vašeg pretinca.

Ova promjena naizgled djeluje bezazleno, no uzmemo li u obzir da se nedavno počelo eksperimentirati s implementacijom korisničke službe unutar Messengera, korisnicima je omogućeno pozivanje majstora u kuću te se radi na implementaciji plaćanja unutar aplikacije, smjer u kojim je Facebook krenuo sve više počinje podsjećati na ono što je WeChat postigao u Kini i što pokušava prenijeti na zapadno tržište. Sve u svemu, čini se da je na pomolu zanimljiva tržišna utakmica u kojoj bi u konačnici najviše mogli profitirati sami korisnici.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    03. 11. 2015. u 5:21 pm Odgovori

    Jao koja gomila beskorisnih stvari. Ipak fascinira kolike su mase ljudi ovce, raj za manipulatore svih vrsta (u prvom redu političare). Mase vape za time da se njima manipulira.

    FB se s pravom ponaša kao ‘gazda’ ili neprikosnoveni vladar u vlastitoj državi. Još samo da počnu izdavati valutu i putovnice

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Svima nedostaje timskog druženja. Dok mjere ne popuste… Možete li na team building – online?

Kao i mnoge druge, pandemija novog koronavirusa paralizirala je industriju koja živi od organizacije team buildinga uživo. Nije bilo jednostavno osmisliti nove niti prebaciti postojeće programe online, ali ponuda je raznovrsnija no što smo očekivali!

Društvene mreže

Koga zvati u pomoć kad vam netko “hakira” Facebook stranicu ili Instagram profil?

Jeste li se ikada susreli sa situacijom u kojoj neki brend organizira nagradni natječaj, na koji se “nakače” prevaranti ne bi li došli do podataka korisnika koji žele do nagrade?

Startupi i poslovanje

Future of Work: “Ako samo 10% ljudi nastavi raditi na daljinu ovaj “COVID remote” eksperiment bit će uspješan”

Drugi dan Future of Work konferencije saznali smo zanimljive prakse koje su različitim tvrtkama pomogle u prilagodbi radu na daljinu, a čuli smo i sjajnu panel raspravu menadžera i osnivača IT tvrtki o njihovim liderskim iskustvima u "novom normalnom".

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Otkrivamo dokument u kojemu Rimac i europski jednorozi pozivaju EU i Hrvatsku da smanje birokraciju i potaknu “deep tech”

Osnivači najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki, od Bitpande, HotJara i UiPatha do Booking.com i Rimac automobila pozvale su EU, ali i Hrvatsku na smanjenje birokracije i poticanje inovacija kroz konkretan prijedlog: Next Innovation EU.

Startupi i poslovanje

“Bečka (startup) škola” za hrvatske gradove: Podrška digitalizaciji i inovacijama bitna je zbog – građana!

Zajedničkim snagama imamo šanse dostići Baltik... kaže moja sugovornica i organizatorica najvećeg startup i inovacijskog festivala u regiji. Što hrvatski gradovi mogu naučiti od Beča kad je u pitanju podrška startupima?