Zašto Facebook mijenja pravila korištenja stvarnih imena?

Ipak nije totalitarni režim: Zašto Facebook mijenja pravila korištenja stvarnih imena?

Facebook je najavio dvije značajne promjene u svojoj politici, od kojih se jedna odnosi na bolji tretman korisnika koji ne koriste stvarno ime i prezime na ovoj društvenoj mreži, dok se druga, naizgled bezazlena, odnosi na način primanja direktnih poruka, ali najavljuje značajnu transformaciju aplikacije Messenger te zanimljivu tržišnu utakmicu u narednih nekoliko godina.

facebook

Prema službenoj statistici, Facebook ima preko milijardu i pol mjesečno aktivnih korisnika i najpopularnija je društvena mreža na svijetu. U žamoru glasova, pomislit ćete, poklik nekoliko tisuća ili nekoliko desetaka tisuća korisnika ne znači ništa više od buke u komunikacijskom kanalu. Ipak, jedna od najvažnijih promjena na Facebooku u posljednjih mjesec dana upravo je rezultat upornih povika mnoštva nezadovoljnih korisnika, uključujući i članove LGBTQ i domorodačkih zajednica koje su zbog umjetničkih ili tradicionalnih imena posebno bile na udaru politike korištenja stvarnih imena

Jesu li s mogućnošću prijave profila korisnici dobili preveliku slobodu?

Otkako je Facebook krenuo u hajku na korisnike sa pseudonimima, velik broj ljudi našao se u nebranom grožđu budući da je kompanija odlučila stvari rješavati na način da prvo isključi korisnički profil, a tek potom krene postavljati pitanja. Jedna od velikih grešaka bila je i ta da su korisnike ostavili na milost i nemilost drugim korisnicima kojima je ostavljena mogućnost prijave korištenja pseudonima, čime je ostavljen ogroman prostor za zlouporabu. Ta me priča podsjetila na totalitarne režime gdje zidovi imaju uši i gdje uvijek postoji opasnost da vas prvi susjedi ili čak član vlastite obitelji prijavi zbog proturežimskih aktivnosti. 

U masi isključenih korisnika našla se i nekolicina mojih prijatelja koji su istog časa ostali zaključanih profila. Ipak, uz malo muke po dokazivanju identiteta i prepiske s korisničkom službom, svi oni su uspjeli vratiti svoje korisničke profile. U kratkim crtama, to je moguće napraviti pomoću skeniranog službenog dokumenta na kojem je vidljiva vaša slika, ime i prezime i datum rođenja, kao što je vozačka dozvola, osobna iskaznica ili, primjerice, putovnica. Ako vam je nelagodna pomisao da šaljete skenirani službeni dokument, svoj identitet možete dokazati i pomoću dva ili tri neslužbena dokumenta iz kojih je moguće razaznati stvarni identitet korisnika profila. Čitava priča, prema riječima onih koji su to prošli, traje i po nekoliko dana i nije nimalo lijep osjećaj biti isključen, posebice ako doista koristite stvarno ime i prezime.

Kada je korištenje pseudonima opravdano, a kada nije?

U Facebookovom otvorenom pismu, potpredsjednik kompanije Alex Schultz naveo je podatak da je čak osam puta veća vjerojatnost da su korisnici koji koriste pseudonime upleteni u zastrašivanje, prijetnje, prijevare ili spamanje drugih korisnika nego korisnici sa stvarnim imenom i prezimenom. S druge strane, neki korisnici jednostavno ne žele koristiti stvarni identitet, radilo se tu o umjetničkom imenu, političkom aktivizmu ili pak slučaju u kojem profesori u osnovnim i srednjim školama žele biti prisutni na društvenim mrežama, ali istovremeno ne žele biti meta “zlostavljanja” svojih učenika. Upravo zbog takvih slučajeva i nakon gotovo godinu dana pregovora, Facebook je odlučio ublažiti svoju politiku korištenja stvarnih imena na način da u iznimnim slučajevima dopušta korištenje pseudonima, ali pritom korisnik koji se na to odluči mora korisničkoj službi podastrijeti opravdan razlog zašto to želi.

Facebook se također obavezao da će proces otključavanja korisničkih profila učiniti jednostavnijim i transparentnijim te da ne zahtijeva slanje službenih identifikacijskih dokumenata, nego je već sada moguće razriješiti situaciju pomoću više neslužbenih dokumenata, kao što su računi za komunalije, pisma, pretplate na časopise ili članske iskaznice. Ipak, ono što je po meni puno važnije, jest da će Facebook postrožiti proces prijave korisnika od strane drugih korisnika na način da će tražiti pojašnjenje zašto se profil prijavljuje, što će, nadajmo se, barem malo obeshrabriti one koji se na prijavu odlučuju zbog osvete ili nekih drugih još glupljih motiva.

Što nam još Facebook sprema u dogledno vrijeme?

U idućem razdoblju očekuje nas još jedna zanimljiva promjena kada je u pitanju primanje direktnih poruka, a to je ukidanje onog “drugog” pretinca za privatne poruke. Vjerojatno se dio vas čudi o čemu govorimo, ali, ako vam je promaknulo, osim klasičnog inboxa na Facebooku imate i “drugi” pretinac u koji vam slijeću poruke od korisnika koji nisu na listi poznanika i prijatelja. Ne znam za druge, ali činjenica da godinama nisam doživljavao “drugi” pretinac koštala me nekoliko potencijalnih poslovnih suradnji, uključujući i sudjelovanje u jednoj vrlo zanimljivoj armenskoj crowdfunding kampanji, a zamalo i besplatnog upada na ovogodišnju Shift konferenciju u Splitu. Ako mu do sada niste pridavali značaj, ovaj pretinac se nalazi unutar vašeg pretinca, ali nije naglašen i, za razliku od mog, u vašem se vjerojatno nalazi određen broj poruka koje niste još pročitali. Također, tom se pretincu ne može jednostavno pristupiti iz Messenger aplikacije.

facebook inbox

Umjesto tog “drugog” pretinca koji Facebook u dogledno vrijeme namjerava ukinuti, u svoj ćete glavni pretinac ubuduće zaprimati zahtjeve za pokretanje razgovora od ljudi koje nisu na vašoj listi kontakata. Na taj način možda nećete biti pošteđeni toga da vas nepoznati kontaktiraju, ako vam je to glavni cilj, ali ćete barem prije primitka poruke moći vidjeti tko s vama želi imati posla i procijeniti želite li s tom osobom stupiti u kontakt ili ne. Istovremeno, Facebook po automatizmu filtrirati korisnike koji šalju spam poruke, tako da one ne bi ni trebale doprijeti do vašeg pretinca.

Ova promjena naizgled djeluje bezazleno, no uzmemo li u obzir da se nedavno počelo eksperimentirati s implementacijom korisničke službe unutar Messengera, korisnicima je omogućeno pozivanje majstora u kuću te se radi na implementaciji plaćanja unutar aplikacije, smjer u kojim je Facebook krenuo sve više počinje podsjećati na ono što je WeChat postigao u Kini i što pokušava prenijeti na zapadno tržište. Sve u svemu, čini se da je na pomolu zanimljiva tržišna utakmica u kojoj bi u konačnici najviše mogli profitirati sami korisnici.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    03. 11. 2015. u 5:21 pm Odgovori

    Jao koja gomila beskorisnih stvari. Ipak fascinira kolike su mase ljudi ovce, raj za manipulatore svih vrsta (u prvom redu političare). Mase vape za time da se njima manipulira.

    FB se s pravom ponaša kao ‘gazda’ ili neprikosnoveni vladar u vlastitoj državi. Još samo da počnu izdavati valutu i putovnice

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Davor Runje i Hajdi Ćenan predstavili airtAI; bankama pomažu učiti o našim transakcijama

Danas je predstavljen airtAI, domaći fintech startup čije se rješenje temelji na umjetnoj inteligenciji, a usmjereno je na manje banke koje žele bolje procijeniti potrebe svojih korisnika. Ususret predstavljanju, ekskluzivno za Netokraciju detalje otkriva CEO, Hajdi Ćenan.

Prikaz

Što znači biti junior, što middle, a što senior u hrvatskoj tehnološkoj industriji?

Tri programerske pozicije - 100 definicija što obuhvaćaju. Ususret objavi matrice senioriteta development agencije Bornfight, iskoristili smo priliku razgovarati s nekoliko članova domaće IT zajednice ne bi li rasvijetlili što bi mogao biti standard za juniorski, middle ili seniorski posao programera. Evo što smo saznali...

Kultura 2.0

Zašto vam baš neću dati email ili broj direktora te tvrtke, ali možda napravim intro (što je bolje za vas)

“Možeš li mi dati email ili telefon od...?” Žao mi je, ne neću. Umjesto dilanja kontaktnih podataka, vrijeme je da usvojimo kulturu “introa”.

Internet marketing

Uvodimo četverodnevni radni tjedan i normalne rokove u marketinšku industriju ASAP!

Svi marketingaši na početku svoje karijere prođu vatreno krštenje rokova "za jučer", ali mora li takvo stanje ostati i u digitalnom dobu? Zajedno s Domagojem Davidovićem iz Švicarske, otkrivamo potencijalna rješenja za normalniji radni ritam u industriji.

Internet marketing

Na Valentinovo ne cvjetaju samo ruže, nego i industrija seksi igračaka za odrasle: LELO i Libido otkrivaju i koliko

Sretno Valentinovo! Danas je dan zaljubljenih, a na Netokraciji smo se odlučili istražiti kupovne navike i digitalne kampanje nešto posebnijih stvari, baš za ovaj dan.

Tehnologija

Nanobit i Microblink: Ako zaživi GDSA, izazivač Google Playa, olakšat će ulazak na kinesko tržište aplikacija

Xiaomi, Vivo i Oppo udružili su se u razvoju platforme koja bi bila direktan konkurent Google Playu. Kako to može utjecati na domaće IT tvrtke, otkrili smo u razgovoru s njihovim predstavnicima.