Zašto Facebook mijenja pravila korištenja stvarnih imena?

Ipak nije totalitarni režim: Zašto Facebook mijenja pravila korištenja stvarnih imena?

Facebook je najavio dvije značajne promjene u svojoj politici, od kojih se jedna odnosi na bolji tretman korisnika koji ne koriste stvarno ime i prezime na ovoj društvenoj mreži, dok se druga, naizgled bezazlena, odnosi na način primanja direktnih poruka, ali najavljuje značajnu transformaciju aplikacije Messenger te zanimljivu tržišnu utakmicu u narednih nekoliko godina.

facebook

Prema službenoj statistici, Facebook ima preko milijardu i pol mjesečno aktivnih korisnika i najpopularnija je društvena mreža na svijetu. U žamoru glasova, pomislit ćete, poklik nekoliko tisuća ili nekoliko desetaka tisuća korisnika ne znači ništa više od buke u komunikacijskom kanalu. Ipak, jedna od najvažnijih promjena na Facebooku u posljednjih mjesec dana upravo je rezultat upornih povika mnoštva nezadovoljnih korisnika, uključujući i članove LGBTQ i domorodačkih zajednica koje su zbog umjetničkih ili tradicionalnih imena posebno bile na udaru politike korištenja stvarnih imena

Jesu li s mogućnošću prijave profila korisnici dobili preveliku slobodu?

Otkako je Facebook krenuo u hajku na korisnike sa pseudonimima, velik broj ljudi našao se u nebranom grožđu budući da je kompanija odlučila stvari rješavati na način da prvo isključi korisnički profil, a tek potom krene postavljati pitanja. Jedna od velikih grešaka bila je i ta da su korisnike ostavili na milost i nemilost drugim korisnicima kojima je ostavljena mogućnost prijave korištenja pseudonima, čime je ostavljen ogroman prostor za zlouporabu. Ta me priča podsjetila na totalitarne režime gdje zidovi imaju uši i gdje uvijek postoji opasnost da vas prvi susjedi ili čak član vlastite obitelji prijavi zbog proturežimskih aktivnosti. 

U masi isključenih korisnika našla se i nekolicina mojih prijatelja koji su istog časa ostali zaključanih profila. Ipak, uz malo muke po dokazivanju identiteta i prepiske s korisničkom službom, svi oni su uspjeli vratiti svoje korisničke profile. U kratkim crtama, to je moguće napraviti pomoću skeniranog službenog dokumenta na kojem je vidljiva vaša slika, ime i prezime i datum rođenja, kao što je vozačka dozvola, osobna iskaznica ili, primjerice, putovnica. Ako vam je nelagodna pomisao da šaljete skenirani službeni dokument, svoj identitet možete dokazati i pomoću dva ili tri neslužbena dokumenta iz kojih je moguće razaznati stvarni identitet korisnika profila. Čitava priča, prema riječima onih koji su to prošli, traje i po nekoliko dana i nije nimalo lijep osjećaj biti isključen, posebice ako doista koristite stvarno ime i prezime.

Kada je korištenje pseudonima opravdano, a kada nije?

U Facebookovom otvorenom pismu, potpredsjednik kompanije Alex Schultz naveo je podatak da je čak osam puta veća vjerojatnost da su korisnici koji koriste pseudonime upleteni u zastrašivanje, prijetnje, prijevare ili spamanje drugih korisnika nego korisnici sa stvarnim imenom i prezimenom. S druge strane, neki korisnici jednostavno ne žele koristiti stvarni identitet, radilo se tu o umjetničkom imenu, političkom aktivizmu ili pak slučaju u kojem profesori u osnovnim i srednjim školama žele biti prisutni na društvenim mrežama, ali istovremeno ne žele biti meta “zlostavljanja” svojih učenika. Upravo zbog takvih slučajeva i nakon gotovo godinu dana pregovora, Facebook je odlučio ublažiti svoju politiku korištenja stvarnih imena na način da u iznimnim slučajevima dopušta korištenje pseudonima, ali pritom korisnik koji se na to odluči mora korisničkoj službi podastrijeti opravdan razlog zašto to želi.

Facebook se također obavezao da će proces otključavanja korisničkih profila učiniti jednostavnijim i transparentnijim te da ne zahtijeva slanje službenih identifikacijskih dokumenata, nego je već sada moguće razriješiti situaciju pomoću više neslužbenih dokumenata, kao što su računi za komunalije, pisma, pretplate na časopise ili članske iskaznice. Ipak, ono što je po meni puno važnije, jest da će Facebook postrožiti proces prijave korisnika od strane drugih korisnika na način da će tražiti pojašnjenje zašto se profil prijavljuje, što će, nadajmo se, barem malo obeshrabriti one koji se na prijavu odlučuju zbog osvete ili nekih drugih još glupljih motiva.

Što nam još Facebook sprema u dogledno vrijeme?

U idućem razdoblju očekuje nas još jedna zanimljiva promjena kada je u pitanju primanje direktnih poruka, a to je ukidanje onog “drugog” pretinca za privatne poruke. Vjerojatno se dio vas čudi o čemu govorimo, ali, ako vam je promaknulo, osim klasičnog inboxa na Facebooku imate i “drugi” pretinac u koji vam slijeću poruke od korisnika koji nisu na listi poznanika i prijatelja. Ne znam za druge, ali činjenica da godinama nisam doživljavao “drugi” pretinac koštala me nekoliko potencijalnih poslovnih suradnji, uključujući i sudjelovanje u jednoj vrlo zanimljivoj armenskoj crowdfunding kampanji, a zamalo i besplatnog upada na ovogodišnju Shift konferenciju u Splitu. Ako mu do sada niste pridavali značaj, ovaj pretinac se nalazi unutar vašeg pretinca, ali nije naglašen i, za razliku od mog, u vašem se vjerojatno nalazi određen broj poruka koje niste još pročitali. Također, tom se pretincu ne može jednostavno pristupiti iz Messenger aplikacije.

facebook inbox

Umjesto tog “drugog” pretinca koji Facebook u dogledno vrijeme namjerava ukinuti, u svoj ćete glavni pretinac ubuduće zaprimati zahtjeve za pokretanje razgovora od ljudi koje nisu na vašoj listi kontakata. Na taj način možda nećete biti pošteđeni toga da vas nepoznati kontaktiraju, ako vam je to glavni cilj, ali ćete barem prije primitka poruke moći vidjeti tko s vama želi imati posla i procijeniti želite li s tom osobom stupiti u kontakt ili ne. Istovremeno, Facebook po automatizmu filtrirati korisnike koji šalju spam poruke, tako da one ne bi ni trebale doprijeti do vašeg pretinca.

Ova promjena naizgled djeluje bezazleno, no uzmemo li u obzir da se nedavno počelo eksperimentirati s implementacijom korisničke službe unutar Messengera, korisnicima je omogućeno pozivanje majstora u kuću te se radi na implementaciji plaćanja unutar aplikacije, smjer u kojim je Facebook krenuo sve više počinje podsjećati na ono što je WeChat postigao u Kini i što pokušava prenijeti na zapadno tržište. Sve u svemu, čini se da je na pomolu zanimljiva tržišna utakmica u kojoj bi u konačnici najviše mogli profitirati sami korisnici.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Denis

    Denis

    03. 11. 2015. u 5:21 pm Odgovori

    Jao koja gomila beskorisnih stvari. Ipak fascinira kolike su mase ljudi ovce, raj za manipulatore svih vrsta (u prvom redu političare). Mase vape za time da se njima manipulira.

    FB se s pravom ponaša kao ‘gazda’ ili neprikosnoveni vladar u vlastitoj državi. Još samo da počnu izdavati valutu i putovnice

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.