Facebook bi mogao svojim oglašavanjem osvojiti ostatak Interneta...

Facebook bi mogao svojim oglašavanjem osvojiti ostatak Interneta…

S obzirom da Facebook smatra kako bi mogao s aplikacijama podijeliti vaš broj telefona i adresu, očito nas još mogu iznenaditi. Iako su mnoge tvrtke krenule oglašavati svoje proizvode i usluge na najvećoj društvenoj mreži na svijetu, što bi se dogodilo kad bi Facebookovo oglašavanje pobjeglo s fejsa? Internetsko oglašavanje funkcionira, tj. generira profit. Rado se citira povijesni trenutak 2009. godine kada je u Velikoj Britaniji potrošeno više na internetsko nego televizijsko oglašavanje. Gomila poslovnih modela temelje se upravo na nekom obliku oglašavanja, a Facebook bi svoje oglašavanje uvijek mogao proširiti - ostatkom Interneta...

S obzirom da Facebook smatra kako bi mogao s aplikacijama podijeliti vaš broj telefona i adresu, očito nu nije kraj iznenađenjima. Mnoge su tvrtke počele oglašavati svoje proizvode i usluge na najvećoj društvenoj mreži na svijetu, no što bi se dogodilo kad bi Facebookovo oglašavanje pobjeglo s fejsa?

Internetsko oglašavanje kao i svako drugo treba generirati profit. Svi se rado sjećamo povijesnog trenutka 2009. godine kada je u Velikoj Britaniji potrošeno više novca na internetsko nego televizijsko oglašavanje.

Gomila poslovnih modela temelje se upravo na nekom obliku oglašavanja, a Facebook bi svoju prodaju i plasman oglasa mogao proširiti na ostatak Interneta.

Microsoft je Facebookov ekskluzivni partner za oglašavanje putem banner oglasa i do 2011. su zaradu dijelili na popoola, nakon čega su vjerojatno sklopili novi dogovor. Oglašavanje na Facebooku je zapravo u banani: oglašivačima je ostvariv CTR (click through rate) kriminalan u usporedbi s nekim drugim većim web stranicama, a korisnike nije nimalo briga za oglase koje uopće ne percipiraju. Profit koji Facebook ostvaruje od takvog oglašavanja rezultat je isključivo volumena.

Najveći rast? Internetsko oglašavanje, dakako. (Preuzeto s Business Insidera)

Zamislite na trenutak da Facebook počne taj isti oglašivačk  inventar objavljivati po cijelom Internetu te da možda čak i potpuno uklone oglase sa same Facebook.com web stranice. Ne samo da to ne bi bio loš potez, već bi nedostatak oglasa mogli okrenuti u svoju korist.

Budućnost

Facebookova tehnička infrastruktura za dominaciju internetskog oglašivačkog tržišta je već definirana i postavljena. Danas se morate zaista žestoko potruditi kako biste pronašli web stranicu koja na sebi nema Like, Share ili neki drugi Facebookov dodatak. Upravo kroz te dodatke Facebook može umetati što god želi, od dosadnih (kon)tekstualnih oglasa na dalje: bannere standardnih formata, floatere, takeovere, expandere, wallpapere ili bilo koji drugi novi oblik oglašavanja/promocije koji će tek doći.

Facebook oglašavanje... izvan fejsa?

Posjetitelje neke web stranice ne mora ni znati da je oglas doputovao putem Facebooka. Na kraju krajeva, nije ga ni briga s obzirom da je oglas iznimno ciljan i odgovara svemu o čemu je nedavno razmišljao odnosno tražio, pregledavao, lajkao ili komentirao. Mokri snovi svakog oglašivača upravo su postali stvarnost.

Na čemu se temelji ova teorija zavjere?

Na sirovim brojkama. Facebookova prednost nad bilo kojom oglašivačkom platformom danas su podaci. Upravo nevjerojatna gomila podataka o tome što Vas je zanimalo u nekom trenutku u kombinaciji s podacima o vašem društvenom okruženju (ljudi s kojima se družite, što virtualno, što stvarno – čemu ono služi Facebook Places?) i detaljna demografija.

Iako primjerice Google AdWords nudi demografsko ciljanje korisnika, ono se odnosi isključivo na SAD. Facebook pak nudi podatke o milijunima korisnika, od kojih se 70 posto nalazi izvan SAD-a te više od 250 milijuna ljudi koji “sudjeluju” na Facebooku kroz vanjske web stranice.

Facebookova pravila za dodatke su vrlo "zanimljiva".

Facebook zna sve o svojim korisnicima čak i onda kad oni nisu direktno na Facebook stranici, već samo surfaju po stranici koja ima Like gumb. S obzirom da svaka web stranica postaje mjesto na kojemu mogu objaviti oglas, korištenjem podataka o “lajkanju” Facebook ima recept za potpunu dominaciju oglašivačkog tržišta.

Konkurencije koja ne postoji

Na žalost odnosno Zuckerbergovu sreću – konkurencije nema. Da, i drugi veliki igrači imaju vlastite dodatke, ali nisu ni blizu onoga čime Facebook trenutno raspolaže. Ni po broju korisnika, ni po broju stranica koje su postavile dodatke.:

  • Google Analytics nema demografske podatke ni podatke o odnosima među korisnicima. Prema dostupnim podacima, kod za Google Analytics nalazi se na samo 2 milijuna web stranice, što je Like gumb dostigao u samo 8 mjeseci;
  • YouTube ima potencijala s obzirom na količinu korisnika i podataka, ali tehnološki su osakaćeni Flashom i mogu servirati oglase samo unutar Flasha. To i rade u partnerstvu sa velikim vlasnicima autorskih prava. Rezultat? “Hovering near profitability”, što je samo ljepši način za reći da Google u principu još uvijek gubi lovu s Youtubeom.
  • Foursquare vrti svoju verziju priče, iako ćemo tek vidjeti na koliko će web stranica stvarno osvanuti njihov dodatak. Facebook bi mogao krenuti već danas.
  • MySpace bi možda mogao iskoristiti svoj audio player, ali to bi ograničilo prikaz oglasa na profil stranice, a oglašivačima to i nije baš napeto.
  • LinkedIN je nedavno predstavio svoj Share dodatak, no sumnjam da može ostvariti brojke usporedive s Facebookom. Ikad.
  • Twitter ima potencijala, ali i dalje ne znamo gdje im je fokus.

Što nedostaje?

U principu Facebooku ništa ne nedostaje. Zapravo me čudi što već nisu s nečim takvim krenuli. Možda su samo promijenili pravila korištenja Facebook platforme? Naravno, pročitali ste ih prije nego što ste stavili Like gumb na svoju web stranicu, zar ne? U slobodnom prijevodu pravila kažu:

Možemo promjeniti ova pravila u bilo kojem trenutku, bez prethodne najave, kako nam se čini potrebnim. Vaša kontinuirana upotreba Platforme interpretira se kao automatsko prihvaćanje tih promjena.

Facebook može što želi, a regionalni oglašivači više počinju ulagati u oglašavanje na Facebooku nego na bilo koji drugi oblik kontekstualnog oglašavanja. Facebookovo oglašavanje na svakoj web stranici – zanimljiva ideja, zar ne? Lajkate li ideju da Facebook svoju oglašivačku mrežu proširi i na druge web stranice – kao korisnik, ali i oglašivač?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Senad

    Senad

    20. 01. 2011. u 10:06 am Odgovori

    “Facebook zna sve o svojim korisnicima čak i onda kad oni nisu direktno na Facebook stranici, već samo surfaju po stranici koja ima Like gumb. ”

    Ovo me zgrozilo. Nisam fb ovisnik, ali imam acc radi prijatelja i rodbine s kojima sam tako najlakse u kontaktu (ono…”jer su svi tamo”) , ali sada…pocinjem razmisljati fakat o gasenju accounta.

  2. dakson

    dakson

    20. 01. 2011. u 11:59 am Odgovori

    @Senad, složio bih se s tvojim razmišljanjem, ali smatram da gašenje Fb-a zbog ovakvih činjenica i nije neki razlog,
    Isto bi bilo i gašenje TVa kad počnu reklame (btw.pokušao sam to par puta, ali ga svaki put iznova upalim),

    Slažem se s tobom Tomaš, ali nikako nemogu shvatiti paralelu koju si povukao između Analyticsa i Like buttona.

    Po meni, to su dva različita načina rada internet marketinga, i malo ih je zeznuto uspoređivati,

    Istina je da Facebook oglašivačima može ponuditi milijune, ciljane milijune, što je oglašivačima jako bitno, slažem se

    Ali za konkretnu prodaju, Google ima puno bolji alat, milijarde stranica sa ciljanom nišom u koje oglašivači mogu gurati proizvode svojih klijenata puno preciznije (mislim na stranice s AdSenseom, kojih ima sigurno više nego FB korisnika uopće)

    Tu je ona ključna razlika, FB nudi masu ljudi, a Google ih nalazi na specijaliziranim stranicama i nudi im ono što u tom trenutku traže

    Uglavnom, conversion rate ce jos dugo biti na strani Googlea

  3. zytzagoo

    zytzagoo

    20. 01. 2011. u 1:11 pm Odgovori

    @dakson Usporedba se odnosila na analytics tracking code, koji nema direktne veze s adsenseom. Adsense mozes imati i na siteu koji ne koristi analytics uopce (bilo bi bedasto, ali je sasvim moguce) — kao i obrnuto — site bez adsensea samo sa analytics kodom za pracenje statistika.

    Htjedoh usporediti samo teoretsku mogucnost kada bi google kroz analytics tracking code poceo servirati oglase (tehnicki sasvim izvedivo), koliko bi kaskao za facebookom. Sorry for the confusion.

  4. Damir2

    Damir2

    20. 01. 2011. u 8:29 pm Odgovori

    kao što dio teksta kaže, i naša iskustva sa oglašavanjem na FB su vrlo loša. Štoviše, od mnogih isprobanih mktg. kanala FB se pokazao daleko najlošijim u odnosu na uloženo.

    To je na tragu mog razmišljanja da su oglašivači zbunjeni (pre)velikim promjenama u strukturi i načinima oglašavanja pa ne neki način ‘nasjedaju’ na fad-ove iliti umjetne trendove koji nisu dokazani. Tako većina ide oglašavati na FB ili Groupon npr. zato jer su čuli da to i drugi rade a ne zato jer se to pokazalo efikasnim (dapače, česte su kritike nezadovoljnih oglašivača).

    Nadalje, FB i slični sajtovi uništili su poslovni model CPM prikazivanja (cost per mille). Tako je neki sajt prije par godina za 100,000 prikazivanja oglasa mogao uprihoditi izmedju 600 i 2,500 EUR dok je danas brojka 500x manja za isti broj prikazivanja. Praktički uništeno tržište CPM.

    Tko garantira da FB neće sam sebi uništiti granu na kojoj sjedi. Jer ovo ponašanje ne djeluje mi ekonomski. Automatski isključuje zaradu sajtovima koji nemaju desetine i stotine milijuna visitora.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Karijere

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.