Iako raste interes za ICT studijima, čak 40 posto studenata odustaje već na prvoj godini

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Facebook Eskills.hr

Iako raste interes za ICT studijima, čak 40 posto studenata odustaje već na prvoj godini

Svrha kampanje eSkills for Jobs je informirati učenike, studente, mlade stručnjake, poduzetnike i poslodavce o nizu prednosti koje nudi profesionalno bavljenje informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Inicijativa koja se odvijala na razini Europske unije se nažalost primiče kraju, ali hrvatski ogranak iza sebe ostavlja konkretne projekte i analize o upisima na studije.

Hrvoje Balen s dobitnikom nagrade za najboljeg mladog digitalnog talenta u Bratislavi.
Hrvoje Balen s dobitnikom nagrade za najboljeg mladog digitalnog talenta u Bratislavi. Facebook Eskills.hr

Uočivši velik nedostatak ICT stručnjaka na tržištu rada, kampanju eSkills for Jobs pokrenula je Europska komisija 2010. godine. Krajnji cilj bio je povećati broj mladih koji se odlučuju na karijeru u ICT-u, a da je nedostatak radne snage u industriji ozbiljna stvar ne samo u Hrvatskoj, već i cijeloj Europi, dovoljno govori predviđanje da će do 2020. u EU nedostajati preko 750 000 stručnjaka.

Hrvatska je jedna od 21 zemlje uključene u projekt koji službeno završava 31. prosinca ove godine. Hrvatska se inicijativi priključila 2012. godine, a podržale su je mnoge kompanije, institucije tržišta rada, državne agencije i javne osobe poput Saše Cvetojevića, Ive Šulentić, Tonija Miluna, dok su doprinos svojim pokroviteljstvom dali i bivši predsjednik Ivo Josipović i aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Studenti odustaju zbog preteških predmeta

Rezultate petogodišnjeg rada danas je u Kulturno informativnom centru u Zagrebu predstavio nacionalni koordinator inicijative eSkills for Jobs Hrvoje Balen. Uz više od 100 organiziranih događanja, ostvarene kontakte s 2,5 milijuna ljudi, porast potražnje za ICT profesionalcima od 135%, prema podacima portala MojPosao od 2012. do 2015. godine, hrvatski ogranak je zaslužan za gospodarsku analizu hrvatskog ICT sektora (HUP i Bisnode), pokretanje inicijativa za mobilnost radne snage (CISEx, DZS) i doprinos trendu ulaganja poslodavaca u obrazovanje.

Rezultate analize upisa na preddiplomske i diplomske studije predstavio je Igor Drvodelić.
Rezultate analize upisa na preddiplomske i diplomske studije predstavio je Igor Drvodelić.

Zahvaljujući inicijativi, uočen je i problem visokog postotka odustajanja od ICT studija. Naime, čak 40% studenata odustaje već na 1. godini studija i to zbog pogrešno odabranog studija (35%) i težine predmeta (35%). Rezultate analize svih ljetnih i jesenskih upisnih rokova na preddiplomske studije od 2012. do 2016. godine predstavio je Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Analizirani podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije, koji je centralno mjesto prijava na sva visoka učilišta u Hrvatskoj, pokazali su da interes mladih za ICT područjima kontinuirano raste. Međutim, kvote i dalje ostaju nepopunjene – riječ je ponajviše o slobodnim mjestima na akreditiranim izvanrednim studijima ili privatnim visokim učilištima koji traže određenu financijsku participaciju studenata.

Zanimljivo je i to da su istraživanja na razini EU pokazala da studentice rjeđu odustaju od studija od muških kolega, ali je njihova zastupljenost na računarstvu u Hrvatskoj tek 13%.

Kako do većeg broja ljudi u ICT-u?

Rješenje nije u novim visokim učilištima jer već imamo kapacitete koje treba iskoristiti, smatra nacionalni koordinator inicijative. Međutim, među problemima koji su već davno uočeni, je primjerice slaba zastupljenost informatike u osnovnom obrazovanju te percepcija ICT-a kao ‘muškog’ područja.

O tome da hrvatsko obrazovanje kaska u pripremama za stvaranje digitalnog društva govori i najnovije istraživanje o ‘digitalnoj zrelosti’ hrvatskih škola koje je proveo CARNet. Prema rezultatima, škole su, između 1 i 5, dobile ocjenu 2 što ih svrstava među digitalne početnike. Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ili zrele.

Marijan Lalić će upravljati Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva koji bi do 2017. trebao donijeti Strategiju razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina.
Marijan Lalić će upravljati Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva koji bi do 2017. trebao donijeti Strategiju razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina.

S druge strane, tu je potreba za interdisciplinarnošću studija jer ćemo u budućnosti trebati stručnjake koji će znati prepoznati probleme u društvu i njihova moguća rješenja. Zašto u budućnosti ne bi mogli studirati računarstvo i poslovno upravljanje ili informatiku i sociologiju? To bi svakako privuklo više žena na ICT studije, slaže se Igor i dodaje da je u sklopu reforme obrazovanja predložena veća mobilnost između preddiplomskog i diplomskog studija, u smislu da studenti ne moraju nužno završiti isti program, ali veliki otpor tome daju visoka učilišta. Mobilnost se gubi i uvođenjem integriranih studija.

Na čelu ureda za razvoj digitalnoga društva – Marijan Lalić

Problem prekida školovanja i općenito nedostatka radnih mjesta ozbiljno shvaća Europska komisija koja je svim članicama EU odredila zadatak – do 2017. godine kreirati Strategiju razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina. U Hrvatskoj je za tu Strategiju zadužen Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji još nije počeo s radom, ali je barem imenovan državni tajnik koji će njime upravljati, a riječ je o Marijanu Laliću.

U svakome slučaju, eSkills for Jobs pokrenuo je mnoštvo uspješnih projekata i bilo bi dobro kada bi državna tijela i institucije učile iz takvih primjera te nastavile s njima.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Što ste propustili

Mobilno

Growing – aplikacija koja ima odgovore na sva pitanja koja muče roditelje beba

Roditeljska udruga razvila je aplikaciju sa sadržajem i savjetima za roditelje djece od 0 do 3 godine. Bez komercijalnih sadržaja i reklama, koja podatke ne dijeli s trećim stranama i s informacijama temeljenima na znanstveno provjerenim činjenicama i iskustvima roditelja.

Prikaz

Kako hrvatska platforma za samoorganizirajuće učenje želi riješiti kompleksnosti velikih tvrtki?

Sve više svjedočimo povećanju broja digitalnih proizvoda nastalih u našoj maloj Hrvatskoj, a jedna od novih, zanimljivijih priča na sceni dolazi od konzultantskog dvojca - Dijane i Viktora Vetturellija.

Startupi i poslovanje

Dvije godine od investicije: Microblink posložio produktne timove i planira automatizaciju razvoja proizvoda

Postati tržišni lider u segmentu gdje još nitko nema potpuno rješenje, proširiti se na američkom tržištu i na enterprise klijente... Microblink ima velike ambicije za naredni period. I to s pravom. Evo kako će im u tome pomoći uspješno slaganje produktnih timova i usmjeravanje produktne te go-to-market strategije.

Recenzija

Aplikacije kojima možete provjeriti i pratiti kvalitetu – hrane, kozmetike i zraka!

U moru aplikacija, predstavljamo vam 3 provjerene koje će vam pomoći u praćenju toga što unosite i stavljate na sebe, ali i u kakvom se okruženju krećete.

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...