Što sam naučio kao ekonomist u IT-ju? Tehnički problem ne rješava se samo tehničkim znanjem!

Suvremene tržišne potrebe, a ponekad samo splet okolnosti, dovele su do toga da danas u IT sektoru rade brojne osobe koje nemaju tu specifičnu, izrazito tehničku pozadinu.

Tako sam se i sam, prije dvije i pol godine, našao na tom “teritoriju” koje nije bilo moje prirodno stanište. Čopori backend programera koji se bore oko prevlasti nad gadget resursima, urlici inženjera podataka i solution arhitekata koje nikako nisam uspio dešifrirati… Početak nije bio lagan i bilo je očito da sam se našao u drugačijem okruženju. Kolegu sa susjednog stola, kratkodlakog inženjera centralnih sustava, nisam niti primjetio prvih mjesec dana jer je bio sakriven iza tri velika ekrana (sorry, Mate).

Dobro, možda sam malo pretjerao, ali ne-tehnička osoba se doista ponekad može osjećati kao alien ili stranac u tom svijetu. Ipak, s vremenom mi je to okruženje prestalo izgledati nepoznato, a postojeće znanje sam uspio lijepo upotpuniti s nekim novim tehničkim znanjima.

Kako se raznolika ekipa stručnjaka složi

Zanimljivo je da mi već sada u našem IT-u imamo ljude raznih profila: ekonomiste (jedan od njih), kemičare, fizičare, učitelje stranih jezika… Mnogi su radeći godinama na nekom području usvojili potrebno tehničko znanje, a vjerojatno nesvjesno i IT način razmišljanja.

Međutim, važno je istaknuti i kako se ne-tehničke vještine mogu iskoristiti u sadašnjim postavkama organizacije i koliko one zapravo njoj doprinose. Navest ću neke koje kao IT Business Analyst koristim u svakodnevnom, operativnom radu:

• Socijalna psihologija – korisno u upravljanju odnosima s dionicima; pronalaženje vrijednosti u okruženju različitih poslovnih interesa i osobnih motivacija.
• Storytelling (Marketing/PR) – korisno za prezentiranje uspješno odrađenog projekta, a primjenjivo i u raznim fazama razvoja softvera.
• Ekonomija – korisno u analizi poslovnih zahtjeva i planiranju; za prepoznavanje troška propuštenih prilika (oportunitetni trošak), odnosno troška nečinjenja, te za efikasno korištenje oskudnih resursa (drugim riječima, kako efikasno koristiti ograničen broj programera s obzirom na sve poslovne potrebe).

Dakle, očito je da suvremene organizacijske strukture brišu granicu između IT i businessa, te se posljedično mijenja set vještina koji je potrebno imati kao pojedinac.

“Za riješiti tehnički problem nije dostatno samo tehničko znanje”

Trendovi se brzo mijenjaju, a samo se na UX i AI područjima otvara cijeli niz novih zanimanja koja su naslonjena na humanističke i društvene znanosti (npr. Design Ethicist).

Isto tako, važno je istaknuti da IT više nije puki izvršitelj, već je u razvoj proizvoda uključen od prvih faza i očito je da multidisciplinarni timovi postaju osnovne ćelije naših organizacija.

Kompleksan svijet oko nas zahtjeva da probleme rješavamo multidiscipliniranim pristupom, koristeći ekspertize iz različitih područja. Za riješiti tehnički problem nije dostatno samo tehničko znanje. Primjerice, pamtim jednu grešku koja se pojavljivala u jednoj od naših internih aplikacija. Djelatnik u podružnici bi otvorio prijavu greške, ona bi stigla do jednog od programera, a on bi to potom ispravio i zatvorio prijavu. Međutim, to je samo kratkoročno riješilo problem jer je isti tip prijava nastavio dolaziti.

Srećom, zbog postojanja business znanja u IT-ju uzrok problema je brzo detektiran. Naime, jedno polje aplikacije je doista bilo neispravno, međutim to polje uopće nije bilo nužno za korištenje korisnicima koji su prijavljivali grešku. Odlučili smo “zaključati” to polje za te korisnike i problem je bio riješen.

Važno je postaviti prava pitanja

Spomenuo bih i jedan ozbiljniji primjer kada je banka zbog regulatornih razloga morala uvesti izmjene u svoj sustav platnog prometa. Nažalost, pri takvim promjenama se često dogode poremećaji u funkcioniranju softvera, ali pravovremenom i ciljanom komunikacijom izbjegli smo rizike tog problema, a vjerujem da je reakcija na problem u određenoj mjeri čak izazvala i pozitivnu reakciju klijenata.

Dakle, vidimo koliko je važno postaviti prava pitanja i sagledati problem sveobuhvatno:

• Razumijemo li zašto se problem uopće pojavio, odnosno što je korijen problema?
• Jesmo li korisniku otežali korištenje aplikacije ili smo već inteligentnim dizajnom mogli prevenirati nastanak buga?
• Upravljamo li očekivanjem korisnika (informacija o statusu, rok rješavanja)?
• Jesmo li iskomunicirali da je problem riješen, zahvalili na strpljenju i objasnili razlog greške?
• Je li trošak samog ispravka veći od mogućih posljedica same greške?

Pogled iz različitih perspektiva, poznavanje osnova različitih stručnih područja sigurno će doprinijeti razvoju konceptualnog načina razmišljanja, kao najviše razine spoznaje svijeta i kao najjačeg alata za rješavanje problema.

Postoje i dodatni načini na koji se možete izraziti kao ne-tehnička osoba u IT-ju, odnosno kao osoba koja ima business pozadinu.

Zašto ne bismo iskoristili sve svoje vještine i interese?

Primjerice, ako vas zanima organizacija događaja organizirajte interno druženje povodom uspješno odrađenog sprinta ili riješenog jubilarnog ticketa (važno je slaviti i male uspjehe!), ako vas zanima marketing kreirajte logo i slogan za svoj agilni tim, ako vas zanima prodaja i potrošači prijavite se na design thinking radionicu, ako vas zanima MMA predložite da se sobe za sastanke nazovu po vašim omiljenim borcima (ionako često izgledaju kao poprište borbe… :)).

Mogućnosti su brojne te smatram izrazito korisnim kada organizacijska kultura potiče proaktivno djelovanje i omogućava ispoljavanje različitih vještina i interesa. Drago mi primijetiti da i naša organizacija razmišlja u tom smjeru pa tako djelatnici IT-ja već sad imaju mogućnost prezentiranja teme od vlastitog interesa, sudjelovanja na IT akademiji i meetupima, pisanju članaka za digitalne medije…

Za kraj, mogu zaključiti da je uloga ekonomista savršeno komplementarna s potrebama suvremenog IT okruženja. Žongliranje brojevima, analiza podataka, upravljanje resursima, usmjerenost prema klijentu, upravljanje komunikacijom… sve su to vještine koje će doprinijeti uspješnom djelovanju svakog IT odjela. A tu je i taj ekonomski gen, koji nikad ne spava i uvijek razmišlja da li nešto možemo napraviti na jeftiniji način i koji je ekonomski efekt određene akcije.