Što sam naučio kao ekonomist u IT-ju? Tehnički problem ne rješava se samo tehničkim znanjem!

Što sam naučio kao ekonomist u IT-ju? Tehnički problem ne rješava se samo tehničkim znanjem!

"I'm an alien, I'm a legal alien, I'm an Economist in IT…" Iako se na prvu tehnološki sektor čini kao izolirana sfera, koja ne uvažava druge perspektive, sve je jasnije da svijet oko nas zahtjeva da probleme rješavamo multidiscipliniranim pristupom, koristeći ekspertize iz različitih područja.

Suvremene tržišne potrebe, a ponekad samo splet okolnosti, dovele su do toga da danas u IT sektoru rade brojne osobe koje nemaju tu specifičnu, izrazito tehničku pozadinu.

Tako sam se i sam, prije dvije i pol godine, našao na tom “teritoriju” koje nije bilo moje prirodno stanište. Čopori backend programera koji se bore oko prevlasti nad gadget resursima, urlici inženjera podataka i solution arhitekata koje nikako nisam uspio dešifrirati… Početak nije bio lagan i bilo je očito da sam se našao u drugačijem okruženju. Kolegu sa susjednog stola, kratkodlakog inženjera centralnih sustava, nisam niti primjetio prvih mjesec dana jer je bio sakriven iza tri velika ekrana (sorry, Mate).

Dobro, možda sam malo pretjerao, ali ne-tehnička osoba se doista ponekad može osjećati kao alien ili stranac u tom svijetu. Ipak, s vremenom mi je to okruženje prestalo izgledati nepoznato, a postojeće znanje sam uspio lijepo upotpuniti s nekim novim tehničkim znanjima.

Kako se raznolika ekipa stručnjaka složi

Zanimljivo je da mi već sada u našem IT-u imamo ljude raznih profila: ekonomiste (jedan od njih), kemičare, fizičare, učitelje stranih jezika… Mnogi su radeći godinama na nekom području usvojili potrebno tehničko znanje, a vjerojatno nesvjesno i IT način razmišljanja.

Međutim, važno je istaknuti i kako se ne-tehničke vještine mogu iskoristiti u sadašnjim postavkama organizacije i koliko one zapravo njoj doprinose. Navest ću neke koje kao IT Business Analyst koristim u svakodnevnom, operativnom radu:

  • Socijalna psihologija – korisno u upravljanju odnosima s dionicima; pronalaženje vrijednosti u okruženju različitih poslovnih interesa i osobnih motivacija.
  • Storytelling (Marketing/PR) – korisno za prezentiranje uspješno odrađenog projekta, a primjenjivo i u raznim fazama razvoja softvera.
  • Ekonomija – korisno u analizi poslovnih zahtjeva i planiranju; za prepoznavanje troška propuštenih prilika (oportunitetni trošak), odnosno troška nečinjenja, te za efikasno korištenje oskudnih resursa (drugim riječima, kako efikasno koristiti ograničen broj programera s obzirom na sve poslovne potrebe).

Dakle, očito je da suvremene organizacijske strukture brišu granicu između IT i businessa, te se posljedično mijenja set vještina koji je potrebno imati kao pojedinac.

“Za riješiti tehnički problem nije dostatno samo tehničko znanje”

Trendovi se brzo mijenjaju, a samo se na UX i AI područjima otvara cijeli niz novih zanimanja koja su naslonjena na humanističke i društvene znanosti (npr. Design Ethicist).

Isto tako, važno je istaknuti da IT više nije puki izvršitelj, već je u razvoj proizvoda uključen od prvih faza i očito je da multidisciplinarni timovi postaju osnovne ćelije naših organizacija.

Kompleksan svijet oko nas zahtjeva da probleme rješavamo multidiscipliniranim pristupom, koristeći ekspertize iz različitih područja. Za riješiti tehnički problem nije dostatno samo tehničko znanje. Primjerice, pamtim jednu grešku koja se pojavljivala u jednoj od naših internih aplikacija. Djelatnik u podružnici bi otvorio prijavu greške, ona bi stigla do jednog od programera, a on bi to potom ispravio i zatvorio prijavu. Međutim, to je samo kratkoročno riješilo problem jer je isti tip prijava nastavio dolaziti.

Srećom, zbog postojanja business znanja u IT-ju uzrok problema je brzo detektiran. Naime, jedno polje aplikacije je doista bilo neispravno, međutim to polje uopće nije bilo nužno za korištenje korisnicima koji su prijavljivali grešku. Odlučili smo “zaključati” to polje za te korisnike i problem je bio riješen.

Važno je postaviti prava pitanja

Spomenuo bih i jedan ozbiljniji primjer kada je banka zbog regulatornih razloga morala uvesti izmjene u svoj sustav platnog prometa. Nažalost, pri takvim promjenama se često dogode poremećaji u funkcioniranju softvera, ali pravovremenom i ciljanom komunikacijom izbjegli smo rizike tog problema, a vjerujem da je reakcija na problem u određenoj mjeri čak izazvala i pozitivnu reakciju klijenata.

Dakle, vidimo koliko je važno postaviti prava pitanja i sagledati problem sveobuhvatno:

  • Razumijemo li zašto se problem uopće pojavio, odnosno što je korijen problema?
  • Jesmo li korisniku otežali korištenje aplikacije ili smo već inteligentnim dizajnom mogli prevenirati nastanak buga?
  • Upravljamo li očekivanjem korisnika (informacija o statusu, rok rješavanja)?
  • Jesmo li iskomunicirali da je problem riješen, zahvalili na strpljenju i objasnili razlog greške?
  • Je li trošak samog ispravka veći od mogućih posljedica same greške?

Pogled iz različitih perspektiva, poznavanje osnova različitih stručnih područja sigurno će doprinijeti razvoju konceptualnog načina razmišljanja, kao najviše razine spoznaje svijeta i kao najjačeg alata za rješavanje problema.

Postoje i dodatni načini na koji se možete izraziti kao ne-tehnička osoba u IT-ju, odnosno kao osoba koja ima business pozadinu.

Zašto ne bismo iskoristili sve svoje vještine i interese?

Primjerice, ako vas zanima organizacija događaja organizirajte interno druženje povodom uspješno odrađenog sprinta ili riješenog jubilarnog ticketa (važno je slaviti i male uspjehe!), ako vas zanima marketing kreirajte logo i slogan za svoj agilni tim, ako vas zanima prodaja i potrošači prijavite se na design thinking radionicu, ako vas zanima MMA predložite da se sobe za sastanke nazovu po vašim omiljenim borcima (ionako često izgledaju kao poprište borbe… :)).

Mogućnosti su brojne te smatram izrazito korisnim kada organizacijska kultura potiče proaktivno djelovanje i omogućava ispoljavanje različitih vještina i interesa. Drago mi primijetiti da i naša organizacija razmišlja u tom smjeru pa tako djelatnici IT-ja već sad imaju mogućnost prezentiranja teme od vlastitog interesa, sudjelovanja na IT akademiji i meetupima, pisanju članaka za digitalne medije

Za kraj, mogu zaključiti da je uloga ekonomista savršeno komplementarna s potrebama suvremenog IT okruženja. Žongliranje brojevima, analiza podataka, upravljanje resursima, usmjerenost prema klijentu, upravljanje komunikacijom… sve su to vještine koje će doprinijeti uspješnom djelovanju svakog IT odjela. A tu je i taj ekonomski gen, koji nikad ne spava i uvijek razmišlja da li nešto možemo napraviti na jeftiniji način i koji je ekonomski efekt određene akcije.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.