Korisničko iskustvo s projektom e-Građani

Korisničko iskustvo s projektom e-Građani: Je li opravdana uložena investicija?

Vlada Republike Hrvatske pokrenula je projekt e-Građani kako bi modernizirala, pojednostavila i ubrzala komunikaciju građana i javne uprave te povećala transparentnost javnog sektora. No, pitanje je koliko je u tome uspjela? I je li uložena investicija opravdala očekivanja?

egradani naslovna

Projekt je započet u travnju 2013., a njegovo puštanje je planirano za siječanj 2014. godine. Nekoliko puta nakon toga objava je odgađana, a projekt je konačno zaživio prije otprilike godinu dana.

Iz Vlade Republike Hrvatske krajem prošle godine pohvalili su se kako sustav e-Građani ima 125.000 korisnika. Od predstavljanja tog sustava broj građana Hrvatske koji su se počeli služiti ovim servisom brzo je rastao – nakon dva mjeseca bilo ih je 55.000, da bi se u narednih nekoliko mjeseci broj udvostručio. No, mjesečni prosjek registriranih korisnika je tek oko 7000 novih građana.

Inicijalna ideja bila je da se neuređen i neumrežen sustav pretvori u jedinstvenu platformu za međusobno umrežavanje, čime bi se dobila veća kontrola nad podacima unutar državnog sustava. No, kako to izgleda samim građanima?

Analizirali smo kako iz korisničke perspektive izgleda platforma e-Građani i gdje su prostori za napredak. Na prvu se odmah da zaključiti da je ovo sve samo ne jedinstvena platforma za građanine.

Prvo… Put pod noge!

Prvi korak nužno je obaviti pješice, osim ako niste pridobili korisničke podatke putem CARNeta, Hrvatske pošte, Hrvatske poštanske banke ili na nekoliko drugih načina. Odlazak u poslovnicu Fine brz je i bezbolan i, zbog svih nužnih sigurnosnih postavki te provjera koje se vezuju uz OIB građanina, možda i najbolje rješenje.

Iz Fine ćete izaći s dva lista papira. Nije mi na prvu bilo jasno zašto su ih dva, a šalterska djelatnica rekla je – da ću se snaći. Proces u Fini je trajao svega dvije minute, a verifikacijski mail je stigao još za vrijeme dok sam stajala za šalterom.

Imate li čitač QR koda?

"Load progress bar" se učitava s desna na lijevo - što baš i nije uobičajeno.
“Load progress bar” se učitava s desne na lijevu stranu – što baš i nije uobičajeno.

Onda je krenula priča sa logiranjem. Iz nekoga razlog na mToken obrascu je za pristup aplikaciji naveden samo QR kod, pa je prethodno potrebno instalirati čitač na mobitel, ako ga nemate. Započela sam registraciju na mobilnoj verziji, međutim nakon 7-8 pokušaja sam odustala. Mogućih je 10 pokušaja do blokade tokena, a iz nekoga razloga sustav to nije prihvaćao, pa sam se prebacila na destkop verziju stranica.

U tome trenutku dolazimo do pitanja – na koju stranicu otići? Tražilica mi odgovara na pitanje i odlazim na stranice gov.hr – iako ova stranica nije dovoljno komunicirana u kontekstu usluge e-Građani, a ne pomaže ni činjenica što nije u duhu hrvatskog jezika, stoga prosječnom građaninu ona ne znači baš mnogo.

gov.hr

Na web stranici u gornjem desnom kutu i navigaciji nalazim link za prijavu e-Građani, mada nigdje nije istaknuto da ću se tu moći ulogirati. Zanimljivo je da linkovi vode na različite destinacije. Jedan na osobni korisnički pretinac, dok me drugi “hooka” na sredinu stranice. U isto vas vrijeme mail za ePass, gdje potvrđujete svoju lozinku, vodi na stranice ePassa.

20 minuta kasnije…

Izgubila sam dodatnih dvadeset minuta kako bih se uspješno ulogirala. Konačno mislim da sam ulogirana, no tada mi iskače da je potrebna još jedna identifikacija na NIAS.

Po dolasku izbacuje se greška "Vaša sjednica je istekla". Ne razumijem što bi ovaj error trebao značiti.
Po dolasku izbacuje se greška “Vaša sjednica je istekla”. Ne razumijem što bi ovaj error trebao značiti.

U tome trenutku nisam znala što je NIAS, ali me uhvatila nervoza i želim se konačno pod svaku cijenu ulogirati. Klikam na svako “dozvoli” koje mi iskače na ekranu. Bilo ih je nebrojeno mnogo.

nias.gov.hr

 

provjera2

“Aha moment” se dogodio u trenutku kada sam shvatila da me svaki mogući link koji kliknem vodi na druge stranice, koje su apsolutno različite u dizajnu, arhitekturi, fontovima, layoutu

Drugim riječima, tih mnogo projekata, koje je Vlada spominjala unutar platforme e-Građani, različite su stranice na kojima se svaki puta morate iznova ulogirati, a NIAS svaki puta za svaku elektroničku uslugu vam šalje autentifikaciju. Za osobni pretinac pošte trebate otići na pretinac.gov.hr:

pretinac.gov.hr ulogiran

Na novoj stranici možete pribaviti potvrde od REGOS-a:

regos2

Na idućoj provjeriti izabranog liječnika

hzzo.gov.hr

 

Potom možete provjeriti svoju poreznu knjigovodstvenu karticu:

porezna.gov.hr

Zatražiti elektroničke izvode iz matične knjige rođenih ili vjenčanih:

matice.gov.hr

A trebate li potvrdu o vlasništvu vozila – opet otvarate novu stranicu:

eusluge.mup.hr

Ne moram napominjati da će vas u međuvremenu svaki puta vraćati na autentifikaciju putem NIAS-a.

Nisam pronašla puno onoga što je nabrojeno pod pozitivnim stranama ovoga sustava niti način na koji administrirati svoj elektronički identitet.

Zbunjeni ste? Niste sami

Vjerovatno ste zbunjeni nakon cijele ove zavrzlame, bila sam i ja, pa ćemo razjasniti “što je što”:

  • e-Građanin – hrvatski državljanin koji besplatno pristupa javnim informacijama i uslugama preko osobnih računala ili ‘pametnih’ mobitela
  • ePASS – korisničko ime i lozinka kojima se registrirate
  • mToken – aplikacije za mobilni uređaj za generiranje jednokratnih lozinki
  • osobni korisnički pretinac – omogućuje primanje elektroničkih poruka upućenih od tijela javne uprave osobno korisniku te pristup elektroničkim javnim uslugama u Republici Hrvatskoj.
  • NIAS – Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav

Gdje su prostori za napredak?

  • Poraditi na jednostavnoj i jednokratnoj identifikaciji – nikome se ne da identificirati 30 puta za svaku novu stranicu.
  • Napraviti reviziju svih linkova i procesa – složeni su bez ikakvog reda i logike, procesi vode na razne greške i nebrojeno mnogo novih identifikacija. Tekst i pop-upovi unutar procesa prelaze jedni preko drugoga.

popup 2

  • Uskladiti dizajn svih portala koje sustav e-Građani obuhvaća – besmisleno je da svaki portal ima različitu arhitekturu stranice i potpuno različit dizajn. Za prvu ruku potrebno je minimalno uskladiti navigaciju s jasnim mjestom gdje se građani mogu ulogirati.
Navigacija e-usluga je složena u vidu carussela i izlazi izvan okvira stranice, što otežava snalaženje.
Navigacija e-usluga je složena u vidu carousela i izlazi izvan okvira stranice, što otežava snalaženje.

Sada kada u Hrvatskoj imamo sedamdesetak e-usluga na jednom mjestu, nužno je poraditi na tome i provjeriti koliko se građana u sustav logiralo te koliko se njih tim servisom koristi, a ne više na činjenici koliko se registriralo. Tada ćemo moći odgovoriti na pitanje može li se ovaj projekt smatrati uspješnim. Ovakav kakav je će slabije upućenim građanima biti i dalje nedovoljno pristupačan. Da nisam išla s ciljem testiranja, odustala bi od svega nakon prvih 20 minuta pokušavanja.

Financijska strana priče – 24 milijuna kuna vrijedan projekt

Ovaj projekt godišnje košta 8 milijuna kuna i prema Odluci o pokretanju projekta e-Građani (“Narodne novine” broj 52/2013.) jasno je kako će nas do kraja 2016. godine koštati 24 milijuna kuna. Mislim da je krajnje vrijeme da se sredstva predviđena za 2015. godinu, u iznosu od ukupno četiri milijuna kuna (bez PDV-a) prema Ugovoru o obavljanju poslova uspostave i operativnog vođenja Sustava osobnog korisničkog pretinca s Agencijom za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o., krenu trošiti na ispravljanje “bugova” i popravke na produkciji.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Domagoj Pavić

    Domagoj Pavić

    18. 05. 2015. u 9:06 pm Odgovori

    Nisam ni pokušao ulaziti u tu priču jer sam se upravo i pribojavao toga o čemu pišeš. Što reći nego klasičan primjer neznanja. Još bi to bilo i dobro kada bi se zanemarila cijena koštanja i održavanja toga svega. Vjerujem da bi optimističan čovjek našao i dobre strane u svemu tome…

  2. TanjaDŠ

    TanjaDŠ

    20. 10. 2015. u 6:08 pm Odgovori

    Ja pokušavam doći do e-dnevnika, ali uopće ne razumijem tko od ponuđenih davatelja vjerodajnice (postoji li neki razumljiv naziv za to nešto)na listi bi trebao predstavljati carnet – jer sam školi dala podatke pa bi valjda carnet bio taj. Ali na listi su razni, no ne i Carnet???

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?