Društvene mreže nekad: Kako su Facebook, Twitter i Pinterest zamišljeni, a u što su se na kraju pretvorili

Društvene mreže nekad: Kako su Facebook, Twitter i Pinterest zamišljeni, a u što su se na kraju pretvorili

Društvene mreže su pomalo poput nas samih. Zamislite da ih možete pitati što su htjele biti kad su bile male? Kladim se da bi 90 posto njih reklo potpuno desetu stvar od onoga što je danas. A u ostalom, svi mi bismo… Ja sam primjerice htio biti automehaničar, no danas je vrh mojeg "šarafljenja" oko automobila, promjena akumulatora ili kotača. Iako, kad bolje razmislim, ovi novi automobili se prilikom popravljanja kvara ionako spajaju na računala slična onima s kojih kasnije svi pristupamo tom gotovo neizostavnom ritualu današnjeg internetskog života. Što su društvene mreže zaista željele biti kad su bile male?

Što je Twitter htio biti..

Društvene mreže su pomalo poput nas samih. Zamislite da ih možete pitati što su htjele biti kad su bile male? Kladim se da bi 90 posto njih reklo potpuno desetu stvar od onoga što je danas. A u ostalom, svi mi bismo…

Ja sam primjerice htio biti automehaničar, no danas je vrh mojeg “šarafljenja” oko automobila, promjena akumulatora ili kotača. Iako, kad bolje razmislim, ovi novi automobili se prilikom popravljanja kvara ionako spajaju na računala slična onima s kojih kasnije svi pristupamo tom gotovo neizostavnom ritualu današnjeg internetskog života. Što su društvene mreže zaista željele biti kad su bile male?

Facebook – ultimativna društvena mreža

Krenimo od najpopularnije društvene mreže – Facebooka. Ni sam ne znam na koji način sam tamo negdje početkom 2007. prvi puta stigao na Facebook, ali sjećam se da je na toj “mreži svih mreža” bilo dvoje ljudi koje sam jedva poznavao. Dojam koji je Facebook tada na mene ostavio, bio je da se radi o mreži koja će povezati studente i pomoći im u studiranju, kao alat za razmjenu materijala, međusobnom povezivanju, otvaranju grupa i tome slično. Ustvari, na samom početku, prije nego što se proširio na internet, Facebook je samo to zaista i bio.

Facebook

Danas Facebook ima skoro milijardu korisnika i daleko je najpopularnija društvena mreža na svijetu. Iako se bez Facebooka dade sasvim normalno živjeti, često smo jednostavno primorani biti “prisutni” na njemu. Facebook je postao neka vrsta digitalnog identiteta, a zbog kvantitete korisnika, neosporivo je važna marketinška platforma.

Twitter – od “sad sam pikio sad sam kakio” do kvalitetne društvene mreže

Iako se Facebook u medijima često uspoređuje s Twitterom, to su ustvari dvije potpuno različite društvene mreže, koje su prvenstveno nastale na potpuno drugačijim osnovama, odnosno namjenama. Twitter je tako u svom početku bio doslovno zamišljen kao servis na kojem bi jednostavno objavljivali “što sada radite”. Uostalom, Twitter je donedavno, u headeru svog weba imao natpis “what are you doing”, koji je kasnije promijenio sa “toliko različitim” “what’s happening”.

Twitter

Zanimljiva je činjenica da je jedan od prvih ljudi na projektu (@jack), Twitter opisao kao mrežu na koju ćete SMS-om slati svoje statuse koji će opisivati što trenutno radite.

Twitter je danas društvena mreža čije su blago upravo njeni korisnici koji su je doslovno restrukturirali prema njihovim potrebama. Iako još uvijek ima puno statusa o tome što upravo jedete, Twitter je prvenstveno mjesto na kojem ćete se najlakše spojiti s ljudima sličnih interesa i razmišljanja.

Tumblr – između Twittera, bloga i sisa

Tumblr je lansiran sredinom 2007. no današnju popularnost stekao je kupnjom Tublerattea 2009. (neslužbene iPhone aplikacije za Tumblr), čime su potvrdili da je spajanje mobilnog segmenta nužno za popularnost ovakvog servisa.

Tumblr

Tumblr je zamišljen kao nešto bloga i Twittera (koji je s vremenom dobio epitet “mikroblogerskog” servisa), no pretvorio se u kolotečinu u čijem news feed-u ćete uglavnom imati prilike puno nagih ženskih tijela uz gro, očito neizbježnih, hipsterskih stvari koje ionako preplavljuju internete sa svih fronti.

Također, ne bi bilo fer ne spomenuti da je na ovoj mreži prisutna i Vlada Republike Hrvatske, pa eto – zaključke izvucite sami.

LinkedIn – mreža profesionalaca koja je to bila i ostala

LinkedIn je jedna od rijetkih mreža koja je od svojih samih početaka, koji sežu još u 2002. godinu, bila i ostala – mreža profesionalaca. LinkedIn je mreža koja služi takozvanom “networkingu” – ostvarivanju poslovnih kontakata. Iako mreža nudi i razne druge mogućnosti (poput rasprave u grupama), LinkedIn se koristi primarno za ostvarivanje poslovnih kontakata i relevantnog prikaza nečijeg životopisa. U novije vrijeme, LinkedIn se sve više koristi i kao alat za prikupljanje CV-a na natječajima za posao.

LinkedIn

Iz rečenog slijedi kako se LinkedIn nije baš previše promijenio od samog početka. LinkedIn je bila i ostala mreža koja najbolje radi svoj primarni zadatak – poslovno povezivanje.

Youtube – MTV internet generacije

Vjerujem da bi današnjim klincima bio nezamisliv internet na koji ste se morali svaki puta posebno spajati slušajući onaj vrlo neugodan zvuk modema, a i kada ste bili “spojeni”, često ste bili frustrirani sporosti prijenosa sadržaja, kojeg je ukupno u jednom danu vrlo često bilo manje od 10 sekundi današnjeg YouTube videa.

YouTube je od samog početka u 2005. kada je dnevno uploudano samo 65 tisuća videa, rastao gotovo eksponencijalnom brzinom. Već krajem 2006. godine kupuje ga Google, i doslovno integrira u internet, kada postaje, i ostaje, standard gledanja, dijeljenja i percipiranja video sadržaja na internetu. YouTube jest video na internetu.

YouTube

MYspace – od weba lokalnog garažnog benda, preko napaljene srednjoškolke, do puste poljane

Kao što vjerujem većina zna, Myspace je u početku bio mjesto za glazbenike, nudeći tako prvenstveno priliku za nerenomirane garažne bendove da se probiju. No Myspace je nudeći profile na kojima niste morali nikome dokazivati da zapravo imate bend ili ste bilo kakav glazbenik, još sredinom 2003. godine otvorio Pandorinu kutiju i bio svojevrsna preteča Facebooka.

Myspace

Iako je vrvio napaljenim srednjoškolkama, te kičastim i neukusno uređenim profilima, Myspace je okupljao i glazbenike, no krajnji efekt bila je činjenica da se od šume nije vidjelo drvo. Myspace je proporcionalno popularnošću Facebooka doživljavao slom; a sami su se dokrajčili objavivši novi logotip i naziv koji glasi “My_____”, čime su zaista postali “my *ništa*”.

Google Plus – Facebook

Google Plus je od lansiranja u ljeto prošle godine imao samo jedan, vrlo jednostavan cilj – postati Facebook. Google je već prije pokušavao razne varijante društvenih mreža, koje su trebale revolucionarizirati način komunikacije kakav danas poznajemo, no nakon nekoliko promašaja, shvatili su da im je jednostavno najisplativije kopirati.

Google+

Ako uzmemo u obzir olakotne okolnosti, ide im zapravo prilično dobro. Iako je Google trenutno “pusta poljana”, budući da je Google to što jest na internetu, jamačno će učiniti sve što mogu ne bi li maksimalno zagorčili život Facebooku, i polako ali sigurno, korisnike preusmjeravali na novu “mrežu svih mreža”.

Pinterest – kad vas hipsteri zadirkuju da ste hipster

Pinterest je vrlo mlada mreža koja je još uvijek u otvorenoj beti, što znači da će vam za “upad” trebati pozivnica (što me podsjeća da ih imam još četiri pa ukoliko netko želi, ostavite mail u komentarima). Mreža se definira kao social photo sharing website. Iako takvih webova ima doslovno gro, Pinterest se itekako uspio popularizirati već u ovoj vrlo ranoj fazi. Iako bi mu po logičnom stanju stvari već spomenuti Tumblr trebao predstavljati teško savladivog konkurenta, Pinterest očito posjeduje “ono nešto” što ga čini izuzetno zanimljivim.

Pinterest

U misiji Pinteresta stoji kako im je želja “spojiti korisnike diljem svijeta, kroz stvari koje im se čine interesantnima”. Kako stvari trenutno stoje, čini se da se Pinterest svoj pin zapiknuo točno tamo gdje treba.

Mi jesmo društvene mreže

Društvene mreže tako grade korisnici. Iako su neke mreže otišle u smjeru u kojem su njihovi tvorci naumili, većinu su pak upravo najvjerniji korisnici preinačili po svojim potrebama, smišljajući pritom i neke vlastite funkcionalnosti (poput retweeta ili follow fridaya na Twitteru). Društvene mreže se kontinuirano grade same od sebe. Na developerima je tek da pruže odgovarajuću infrastrukturu, ustalo će učiniti korisnici. U kojem smjeru? Često ne znaju ni oni sami.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Umjetna inteligencija

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Sponzorirano

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?