DORS/CLUC 2010 i otvorene tehnologije u Münchenu i predsjedničkoj kampanji

Konferencija DORS/CLUC 2010, najstarija i najveća hrvatska konferencija posvećena slobodnom softveru i otvorenim standardima održala se 5. svibnja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Petnaestak predavanja i okrugli stol pokazali su što je novo i aktualno u open sourceu.

Vjerojatno su najzanimljivija predavanja bila ona o iskustvima primjene otvorenih tehnologija koja su pokazala da su slobodna i otvorena rješenja ne samo spremna za uporabu u vrlo različitim scenarijima, već i sposobna konkurirati puno skupljim i zatvorenijim proizvodima.

Slobodni softver i otvoreni standardi u Münchenu

Florian Schießl je zaposlen u gradu Münchenu i predstavio je kako su migrirali gradsku administraciju na otvorene standarde i otvoreni softver pod nazivom LiMux. Radi se o 33 tisuće zaposlenih s 15 tisuća računala i IT odjelom koji se sastoji od 1000 ljudi s 51 podatkovnim centrom i budžetom od 138 milijuna eura u 2008. godini.

Uzevši u obzir te impresivne brojke, prelazak očito nije bio jednostavan. Sve je počelo 2004. pomnim planiranjem… Danas svih 15 tisuća računala računala koristi otvoreni OpenDocument format i OpenOffice.org uredski softver, uz 28 tisuća računala u školama koje paralelno koriste Microsoftov Office i OpenOffice.org.

Glavna motivacija za migraciju je bila prestanak Microsoftove podrške za Windowse NT4, nakon čega je Grad bio prisiljen prijeći na Windowse XP. Danas 20 posto svih računala u administraciji koristi GNU/Linux. Cilj je dobiti fleksibilnu i održivu IT arhitekturu koristeći slobodni softver, otvorene standarde i otvorene poslovne aplikacije i po riječima gosp. Schießla – za sada im jako dobro ide.

Predsjednička kampanja na GNU/Linuxu

Hrvatski bloger Marko Rakar vodio je predsjedničku kampanju za dr. Ivu Josipovića koja se istaknula po tome što je bila bazirana upravo na slobodnom operativnom sustavu, GNU/Linuxu.

Problem s kojim se suočava u kampanjama i sličnim vremenski ograničenim projektima je licenciranje: licence za zatvoreni softver su u pravilu neprenosive i postaju beskorisne jednom kad kampanja završi. Hardver možete iznajmiti na određeno vrijeme, no softverske licence to ne dopuštaju. S obzirom da se u kampanji koristio oko 40 računala, kupovina licenci za Microsoftove proizvode (Windowse i Office) nije bila isplativa.

Dellova računala koja su kupljena za potrebe kampanje su došla s Ubuntu Linuxom, koji se zbog toga nametnuo kao razuman izbor za operativni sustav. To se pokazalo dobrim potezom iz nekoliko razloga:

• Uštedila se nezanemariva količina financijskih sredstava;
• Jednostavna instalacija koja uključuje uredski paket OpenOffice.org omogućila je brzo podizanje četrdesetak računala u dva dana;
• Manje brige oko virusa i ostalog nepoželjnog softvera.

Korisnici su infrastrukturu koristili bez problema i većina njih nije ni primijetila da ne koriste Microsoftove Windowse i Office, a najveći problem s kojim su se u stožeru susreli su miševi koji ponekad jednostavno nisu radili s operativnim sustavom.

Rakar, koji je inače vezan uz Microsoftove tehnologije, kaže da je zadovoljan načinom na koji je Ubuntu funkcionirao u praksi. No, u raspravi koja se razvila poslije prezentacije je napomenuo da u Uredu predsjednika potpuna migracija na otvorene tehnologije ne bi bila moguća radi zahtjeva određenog dijela softvera koji se u Uredu koristi.

Sveprisutni pingvin

Uz navedena predavanja, imali smo priliku čuti još nekoliko iskustava u implementaciji i primjeni open source tehnologija poput:

• Predavanja Iskustva u optimizaciji IT sustava primjenom opensource rješenja Ivana Guština iz tvrtke Elin, koje se fokusiralo na iskustva u implementaciji otvorenih tehnologija u tvrtki Eurotrade iz Rovinja;
• Predstavljanja mreže baziranih na otvorenim tehnologijama PulaFreeAir Alberta Novaka iz CARNeta, koja pokušava kroz otvoren i kolaborativan pristup stvoriti bežičnu infrastrukturu u Puli;
• Razvoja otvorenog, jeftinog i klinički upotrebljivog elektrokardiografa kroz vrlo interesantan projekt OpenECG o kojem je pričao njegov pokretač, dr. Ivor Ković iz Hitne medicinske pomoći Pazin.

Kao jedno od najinteresantnijih tehničkih predavanja bih izdvojio Haralda Weltea koji nas je uveo u svijet GSM-a i njegove (ne)sigurnosti – fascinantan pregled “rupa” u sigurnosti i privatnosti GSM mreža iz prve ruke koje će sigurno natjerati mnoge posjetitelje konferencije da zavire u knjigu standarda GSM-a.

Vrlo uspješan konferencijski dan su obilježili standardno opuštena atmosfera, velik broj susretljivih ljudi s velikim iskustvom u primjeni otvorenih tehnologija i zanimljiva predavanja vrhunskih stručnjaka. Vidimo se na sljedećem DORS/CLUC-u!