DORS/CLUC 2010 i otvorene tehnologije u Münchenu i predsjedničkoj kampanji

DORS/CLUC 2010 i otvorene tehnologije u Münchenu i predsjedničkoj kampanji

Konferencija DORS/CLUC 2010, najstarija i najveća hrvatska konferencija posvećena slobodnom softveru i otvorenim standardima održala se 5. svibnja na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Petnaestak predavanja i okrugli stol pokazali su što je novo i aktualno u open sourceu.

Vjerojatno su najzanimljivija predavanja bila ona o iskustvima primjene otvorenih tehnologija koja su pokazala da su slobodna i otvorena rješenja ne samo spremna za uporabu u vrlo različitim scenarijima, već i sposobna konkurirati puno skupljim i zatvorenijim proizvodima.

Slobodni softver i otvoreni standardi u Münchenu

Florian Schießl je zaposlen u gradu Münchenu i predstavio je kako su migrirali gradsku administraciju na otvorene standarde i otvoreni softver pod nazivom LiMux. Radi se o 33 tisuće zaposlenih s 15 tisuća računala i IT odjelom koji se sastoji od 1000 ljudi s 51 podatkovnim centrom i budžetom od 138 milijuna eura u 2008. godini.

Florian Schießl govorio je o prelasku gradske uprave Münchena na otvorene tehnologije (Snimio Nikola Plejić)

Uzevši u obzir te impresivne brojke, prelazak očito nije bio jednostavan. Sve je počelo 2004. pomnim planiranjem… Danas svih 15 tisuća računala računala koristi otvoreni OpenDocument format i OpenOffice.org uredski softver, uz 28 tisuća računala u školama koje paralelno koriste Microsoftov Office i OpenOffice.org.

Glavna motivacija za migraciju je bila prestanak Microsoftove podrške za Windowse NT4, nakon čega je Grad bio prisiljen prijeći na Windowse XP. Danas 20 posto svih računala u administraciji koristi GNU/Linux. Cilj je dobiti fleksibilnu i održivu IT arhitekturu koristeći slobodni softver, otvorene standarde i otvorene poslovne aplikacije i po riječima gosp. Schießla – za sada im jako dobro ide.

Predsjednička kampanja na GNU/Linuxu

Hrvatski bloger Marko Rakar vodio je predsjedničku kampanju za dr. Ivu Josipovića koja se istaknula po tome što je bila bazirana upravo na slobodnom operativnom sustavu, GNU/Linuxu.

Problem s kojim se suočava u kampanjama i sličnim vremenski ograničenim projektima je licenciranje: licence za zatvoreni softver su u pravilu neprenosive i postaju beskorisne jednom kad kampanja završi. Hardver možete iznajmiti na određeno vrijeme, no softverske licence to ne dopuštaju. S obzirom da se u kampanji koristio oko 40 računala, kupovina licenci za Microsoftove proizvode (Windowse i Office) nije bila isplativa.

Dellova računala koja su kupljena za potrebe kampanje su došla s Ubuntu Linuxom, koji se zbog toga nametnuo kao razuman izbor za operativni sustav. To se pokazalo dobrim potezom iz nekoliko razloga:

  • Uštedila se nezanemariva količina financijskih sredstava;
  • Jednostavna instalacija koja uključuje uredski paket OpenOffice.org omogućila je brzo podizanje četrdesetak računala u dva dana;
  • Manje brige oko virusa i ostalog nepoželjnog softvera.

Korisnici su infrastrukturu koristili bez problema i većina njih nije ni primijetila da ne koriste Microsoftove Windowse i Office, a najveći problem s kojim su se u stožeru susreli su miševi koji ponekad jednostavno nisu radili s operativnim sustavom.

Tux je bio prisutan i na DORS-u! (Snimio Nikola Plejić)

Rakar, koji je inače vezan uz Microsoftove tehnologije, kaže da je zadovoljan načinom na koji je Ubuntu funkcionirao u praksi. No, u raspravi koja se razvila poslije prezentacije je napomenuo da u Uredu predsjednika potpuna migracija na otvorene tehnologije ne bi bila moguća radi zahtjeva određenog dijela softvera koji se u Uredu koristi.

Sveprisutni pingvin

Uz navedena predavanja, imali smo priliku čuti još nekoliko iskustava u implementaciji i primjeni open source tehnologija poput:

  • Predavanja Iskustva u optimizaciji IT sustava primjenom opensource rješenja Ivana Guština iz tvrtke Elin, koje se fokusiralo na iskustva u implementaciji otvorenih tehnologija u tvrtki Eurotrade iz Rovinja;
  • Predstavljanja mreže baziranih na otvorenim tehnologijama PulaFreeAir Alberta Novaka iz CARNeta, koja pokušava kroz otvoren i kolaborativan pristup stvoriti bežičnu infrastrukturu u Puli;
  • Razvoja otvorenog, jeftinog i klinički upotrebljivog elektrokardiografa kroz vrlo interesantan projekt OpenECG o kojem je pričao njegov pokretač, dr. Ivor Ković iz Hitne medicinske pomoći Pazin.

Kao jedno od najinteresantnijih tehničkih predavanja bih izdvojio Haralda Weltea koji nas je uveo u svijet GSM-a i njegove (ne)sigurnosti – fascinantan pregled “rupa” u sigurnosti i privatnosti GSM mreža iz prve ruke koje će sigurno natjerati mnoge posjetitelje konferencije da zavire u knjigu standarda GSM-a.

Vrlo uspješan konferencijski dan su obilježili standardno opuštena atmosfera, velik broj susretljivih ljudi s velikim iskustvom u primjeni otvorenih tehnologija i zanimljiva predavanja vrhunskih stručnjaka. Vidimo se na sljedećem DORS/CLUC-u!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski IT u 2023: Bilo je otkaza, ali je otvoreno i 2000 novih radnih mjesta!

Novi izvještaj CISExa, krovne udruge hrvatskih izvoznika softvera, otkriva kako 2023. i nije bila toliko kritična. Teška i izazovna da, ali daleko od toga da je "podbacila"...