Vječna dilema svakog Product Managera: Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro?

Ja si navedeno pitanje iznova postavljam kod svakog većeg releasea – ugroziti kvalitetu izrade, za brži plasman proizvoda ili funkcionalnosti na tržište, pa popravljati putem? Ili, odgoditi datum lansiranja kako bi na tržište plasirali proizvod izuzetne kvalitete? Istina je uvijek negdje u sredini. 

Lakše je balansirati brzinu s kvalitetom kad znaš što moraš razvijati

Prije nego se uhvatimo samog pitanja i kako mi na njega danas tražimo odgovor u Mediatoolkitu, važno je razjasniti neke osnove.

Svaki Product Manager trebao bi znati principe Product Developmenta, ali oni najiskusniji znaju koliko je bitno razumjeti 1) industriju u kojoj se kompanija nalazi, 2) probleme koje korisnik ima i 3) biti dovoljno kreativan u smišljanju načina kako te probleme riješiti.

Iz mojeg iskustva, kada Product Manager posjeduje znanja iz sve tri kategorije, može kvalitetno raditi prioritizaciju, ali i balansirati između kvalitete i brzine kod razvoja novih funkcionalnosti. Uvijek težimo u razvoj proizvoda ukomponirati sve tri navedene stavke. Kako tome pristupamo?

• Proizvod razvijamo iznutra s velikim fokusom na korisnika – kroz istraživanje, razgovor s klijentima, potencijalnim klijentima, ali i internim kolegama iz marketinga, prodaje i Customer Successa.
• Na product development principe ne gledamo samo s tehničke strane. Iako smatram da svaki Product Manager u tehnološkoj tvrtki mora imati određenu razinu tehničkog znanja da bi bio učinkovit i mogao surađivati s inženjerskim timovima, na vlastitom sam primjeru vidio koliko je ustvari bitna poslovna pozadina i izrazito dobro poznavanje industrije.
• To sve doprinosi kreiranju product roadmapa okrenutog rješavanju problema korisnika imajući uvijek na umu kontekst tržišta, ali i olakšava balans brzine i kvalitete.

Kvaliteta ili brzina, pitanje je…

No, da pokušam odgovoriti na “vječito pitanje” iz ugla Mediatoolkita i mog osobnog iskustva. Pitanje kolokvijalno poznato i pod geslom:

• Build the right thing (napraviti dobru stvar = brzina) ili
• Build things right (napraviti stvari dobro = kvaliteta).

Oba pristupa su primjenjiva, ali ovise o fazi u kojoj se proizvod nalazi (early startup vs scaleup).

Iako se Build the right thing čini kao logičan odabir, pogotovo u kontekstu brzog prikupljanja mišljenja korisnika, pretjerani naglasak na što bržu isporuku (delivery) nauštrb kvalitete i najboljih praksi dugoročno može otežati i usporiti isporuku i izazvati nezadovoljstvo produktnog tima nagomilanim tehničkim dugom.

Build things right s druge strane može rezultirati sporijim razvojem, a time i usporenim rastom kompanije jer proizvod počinje zaostajati za potencijalnom konkurencijom, odnosno ne adresira probleme tržišta i ciljanih korisnika na vrijeme. Upravo su zaostajanje za tržištem i konkurencijom te ne rješavanje potreba korisnika jedni od glavnih razloga zašto neki startupi nisu uspješni.

Otplata tehničkog duga, s kamatama

Na tehnički dug nismo imuni ni u Mediatoolkitu. Više godina smo svjesno radili s fokusom na brzinu, jer nismo znali hoćemo li uopće uspjeti doći do faze da možemo planirati par godina unaprijed.

Kad smo to dostigli, počeli smo intenzivno razmišljati o kodu koji smo u tom procesu producirali i shvatili smo da nam se za istu razinu zadataka povećao potreban vremenski period razvoja (velocity), a onboarding je također značajno patio. Za jednostavnu funkcionalnost smo morali rješavati velike kompleksnosti nepovezane sa samom funkcionalnošću, već njezinim uklapanjem u postojeći projekt. Također, za sustav velik poput Mediatoolkita, trebalo nam je i do godinu dana za onboarding nove osobe – upoznavanja s projektom da bi se novi kolega ili kolegica osjećali samostalno i da im je ugodno razvijati stvari dalje.

Nagomilani tehnički dug uspjeli smo kvalitetno otplatiti u posljednjih 18 mjeseci razvoja proizvoda kako bi učvrstili temelje na kojima sad možemo dalje pravilno graditi prave stvari. Ovdje je bila ključna suradnja Product i Engineering timova. Tijekom tog procesa iznimno vrijedan nam se ispostavio detaljno razrađen dugoročni plan, svojevrstan roadmap sa stvarima potrebnim za uspješno rješavanje cijelog projekta od duga. (I ovdje smo morali balansirati između otplate duga, dok razvijamo nove funkcionalnosti kako ne bismo izgubili korak s tržištem.)

Nakon što smo otplatili dio duga, tj. prepisali i redizajnirali neke komponente, počele su se pomalo događati dobre stvari – na obnovljenim komponentama smo mogli producirati nove stvari uz drastično veći velocity, a i mogli smo zaposliti ljude na tim dijelovima bez potrebe za dugotrajnim onboardingom.

Tema tehničkog duga kompleksna je tema, koju ćemo pokriti u detalje nekom drugom prilikom. Ali glavna pouka je da nam je otplata omogućila lakše balansiranje između brzine i kvalitete na način da Product Manager osigura da proizvod pruža vrijednost korisniku dugo u budućnosti.

Kako to pomiriti s ubrzanim rastom i potrebama tržišta?

Konstantan rast korisnika društvenih mreža povećao je potražnju za media monitoring proizvodima u tvrtkama diljem svijeta. Procjenjuje se kako će do 2028. media monitoring industrija vrijediti oko 7,25 milijardi dolara. Rast industrije prati i ubrzani rast Mediatoolkita pa se veliki fokus stavlja na razvoj prozivoda koji će zadovoljavati rastuće potrebe tržišta i biti u korak, ako ne i ispred konkurencije.

Cilj koji imaju mnogi, ali koji ostvaruju samo oni koji brinu o načinu razvoja novih funkcionalnosti i održivosti nadogradnje postojećih.

U konačnici, uspješan razvoj je onaj koji je donio vrijednost korisniku i ispunio poslovne ciljeve. To znači da je prošao zadani proces, čime osiguravamo da se uloženo vrijeme, uz trud i kreativnost – isplate, da su klijenti, ali i interna publika informirani i educirani na vrijeme, jer u protivnom taj release neće pozitivno utjecati na ostvarenje ciljeva, smanjenje churna, povećanje prihoda, ni brendiranje proizvoda.

Što to znači za nas u pogledu Build the right thing ili build things right? Dat ću najnepopularniji odgovor: savršeno je neprijatelj dobroga. I puno je istine u toj izreci.

U svijetu razvoja tehnoloških proizvoda, brzina je ključ, ali često kompromis brzine nauštrb kvalitete dugoročno uzme svoj danak. Uvijek postoji opcija smanjenja planiranog kako bismo promjenu što prije izbacili na tržište, makar kao betu, s ciljem prikupljanja povratnog mišljenja korisnika koji će se ugraditi nazad u proizvod.

Mi smo lekciju naučili kroz otplatu tehničkog duga. Ne, to ne znači da i dalje ne koristimo prečace – samo smo svjesniji svakog rizika koje oni donose i u skladu s tim saznanjima donosimo odluke i kompromise i dalje, na dnevnoj razini.