Vječna dilema svakog Product Managera: Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari - dobro?

Vječna dilema svakog Product Managera: Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro?

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.

Ja si navedeno pitanje iznova postavljam kod svakog većeg releasea – ugroziti kvalitetu izrade, za brži plasman proizvoda ili funkcionalnosti na tržište, pa popravljati putem? Ili, odgoditi datum lansiranja kako bi na tržište plasirali proizvod izuzetne kvalitete? Istina je uvijek negdje u sredini. 

Lakše je balansirati brzinu s kvalitetom kad znaš što moraš razvijati

Prije nego se uhvatimo samog pitanja i kako mi na njega danas tražimo odgovor u Mediatoolkitu, važno je razjasniti neke osnove.

Svaki Product Manager trebao bi znati principe Product Developmenta, ali oni najiskusniji znaju koliko je bitno razumjeti 1) industriju u kojoj se kompanija nalazi, 2) probleme koje korisnik ima i 3) biti dovoljno kreativan u smišljanju načina kako te probleme riješiti.

Iz mojeg iskustva, kada Product Manager posjeduje znanja iz sve tri kategorije, može kvalitetno raditi prioritizaciju, ali i balansirati između kvalitete i brzine kod razvoja novih funkcionalnosti. Uvijek težimo u razvoj proizvoda ukomponirati sve tri navedene stavke. Kako tome pristupamo?

  • Proizvod razvijamo iznutra s velikim fokusom na korisnika – kroz istraživanje, razgovor s klijentima, potencijalnim klijentima, ali i internim kolegama iz marketinga, prodaje i Customer Successa.
  • Na product development principe ne gledamo samo s tehničke strane. Iako smatram da svaki Product Manager u tehnološkoj tvrtki mora imati određenu razinu tehničkog znanja da bi bio učinkovit i mogao surađivati s inženjerskim timovima, na vlastitom sam primjeru vidio koliko je ustvari bitna poslovna pozadina i izrazito dobro poznavanje industrije.
  • To sve doprinosi kreiranju product roadmapa okrenutog rješavanju problema korisnika imajući uvijek na umu kontekst tržišta, ali i olakšava balans brzine i kvalitete.

Kvaliteta ili brzina, pitanje je…

No, da pokušam odgovoriti na “vječito pitanje” iz ugla Mediatoolkita i mog osobnog iskustva. Pitanje kolokvijalno poznato i pod geslom:

  • Build the right thing (napraviti dobru stvar = brzina) ili
  • Build things right (napraviti stvari dobro = kvaliteta).

Oba pristupa su primjenjiva, ali ovise o fazi u kojoj se proizvod nalazi (early startup vs scaleup).

Iako se Build the right thing čini kao logičan odabir, pogotovo u kontekstu brzog prikupljanja mišljenja korisnika, pretjerani naglasak na što bržu isporuku (delivery) nauštrb kvalitete i najboljih praksi dugoročno može otežati i usporiti isporuku i izazvati nezadovoljstvo produktnog tima nagomilanim tehničkim dugom.

Build things right s druge strane može rezultirati sporijim razvojem, a time i usporenim rastom kompanije jer proizvod počinje zaostajati za potencijalnom konkurencijom, odnosno ne adresira probleme tržišta i ciljanih korisnika na vrijeme. Upravo su zaostajanje za tržištem i konkurencijom te ne rješavanje potreba korisnika jedni od glavnih razloga zašto neki startupi nisu uspješni.

Otplata tehničkog duga, s kamatama

Na tehnički dug nismo imuni ni u Mediatoolkitu. Više godina smo svjesno radili s fokusom na brzinu, jer nismo znali hoćemo li uopće uspjeti doći do faze da možemo planirati par godina unaprijed.

Kad smo to dostigli, počeli smo intenzivno razmišljati o kodu koji smo u tom procesu producirali i shvatili smo da nam se za istu razinu zadataka povećao potreban vremenski period razvoja (velocity), a onboarding je također značajno patio. Za jednostavnu funkcionalnost smo morali rješavati velike kompleksnosti nepovezane sa samom funkcionalnošću, već njezinim uklapanjem u postojeći projekt. Također, za sustav velik poput Mediatoolkita, trebalo nam je i do godinu dana za onboarding nove osobe – upoznavanja s projektom da bi se novi kolega ili kolegica osjećali samostalno i da im je ugodno razvijati stvari dalje.

Nagomilani tehnički dug uspjeli smo kvalitetno otplatiti u posljednjih 18 mjeseci razvoja proizvoda kako bi učvrstili temelje na kojima sad možemo dalje pravilno graditi prave stvari. Ovdje je bila ključna suradnja Product i Engineering timova. Tijekom tog procesa iznimno vrijedan nam se ispostavio detaljno razrađen dugoročni plan, svojevrstan roadmap sa stvarima potrebnim za uspješno rješavanje cijelog projekta od duga. (I ovdje smo morali balansirati između otplate duga, dok razvijamo nove funkcionalnosti kako ne bismo izgubili korak s tržištem.)

Nakon što smo otplatili dio duga, tj. prepisali i redizajnirali neke komponente, počele su se pomalo događati dobre stvari – na obnovljenim komponentama smo mogli producirati nove stvari uz drastično veći velocity, a i mogli smo zaposliti ljude na tim dijelovima bez potrebe za dugotrajnim onboardingom.

Tema tehničkog duga kompleksna je tema, koju ćemo pokriti u detalje nekom drugom prilikom. Ali glavna pouka je da nam je otplata omogućila lakše balansiranje između brzine i kvalitete na način da Product Manager osigura da proizvod pruža vrijednost korisniku dugo u budućnosti.

Kako to pomiriti s ubrzanim rastom i potrebama tržišta?

Konstantan rast korisnika društvenih mreža povećao je potražnju za media monitoring proizvodima u tvrtkama diljem svijeta. Procjenjuje se kako će do 2028. media monitoring industrija vrijediti oko 7,25 milijardi dolara. Rast industrije prati i ubrzani rast Mediatoolkita pa se veliki fokus stavlja na razvoj prozivoda koji će zadovoljavati rastuće potrebe tržišta i biti u korak, ako ne i ispred konkurencije.

Cilj koji imaju mnogi, ali koji ostvaruju samo oni koji brinu o načinu razvoja novih funkcionalnosti i održivosti nadogradnje postojećih.

U konačnici, uspješan razvoj je onaj koji je donio vrijednost korisniku i ispunio poslovne ciljeve. To znači da je prošao zadani proces, čime osiguravamo da se uloženo vrijeme, uz trud i kreativnost – isplate, da su klijenti, ali i interna publika informirani i educirani na vrijeme, jer u protivnom taj release neće pozitivno utjecati na ostvarenje ciljeva, smanjenje churna, povećanje prihoda, ni brendiranje proizvoda.

Što to znači za nas u pogledu Build the right thing ili build things right? Dat ću najnepopularniji odgovor: savršeno je neprijatelj dobroga. I puno je istine u toj izreci.

U svijetu razvoja tehnoloških proizvoda, brzina je ključ, ali često kompromis brzine nauštrb kvalitete dugoročno uzme svoj danak. Uvijek postoji opcija smanjenja planiranog kako bismo promjenu što prije izbacili na tržište, makar kao betu, s ciljem prikupljanja povratnog mišljenja korisnika koji će se ugraditi nazad u proizvod.

Mi smo lekciju naučili kroz otplatu tehničkog duga. Ne, to ne znači da i dalje ne koristimo prečace – samo smo svjesniji svakog rizika koje oni donose i u skladu s tim saznanjima donosimo odluke i kompromise i dalje, na dnevnoj razini.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.