Kako i zašto baš digitalni nomadi predvode budućnost rada?

Posljednjih stotinjak godina, 40-satni radni tjedan na određenom mjestu bio je okosnica života jer nije bilo boljeg načina da se ljudi okupe, povežu, razmjenjuju ideje i stvaraju. Kad se u sve uplela tehnologija i internet, počela se polako mijenjati cijela kultura rada. S druge strane, oni koji su nedavno zakoračili na tržište rada ili se to tek spremaju učiniti, na karijeru ne gledaju kao na autocestu, već prije na put lokalnom cestom s mnogo stranputica i stajanja, ali s kojeg će ponijeti mnoga zanimljiva iskustva. Odrasli s tehnologijom i povezani do krajnjih granica, imaju drugačije ideje o tome kako zarađivati za život i gušte od generacija svojih roditelja. Jedan posao do kraja života zamjenjuju mikro-karijerama, radom na projektima ili startupima, a istraživanja pokazuju kako 91 posto pripadnika milenijske generacije ne planira ostati na istom radnom mjestom duže od tri godine.

Ono što žele je fleksibilnost, učenje, bolje raspolaganje vlastitim vremenom, stjecanje novih iskustava i putovanja. Ovako postavljeni prioriteti utječu i na rast ekonomije honorarnih poslova koja polako prožima različite aspekte života, od putovanja, kupnje do rada. Zajedno s onima koji zarađuju preko Ubera ili Airbnb-a, digitalni nomadi mijenjaju predodžbu kako bi radno mjesto ili karijera trebali izgledati. Možda bi za ove promjene prikladniji naziv bio nomadska ekonomija honorarnih poslova?!

Da nije riječ samo o prolaznom trendu nekolicine blogera u japankama, pokazuje i primjer Estonije koja je za strance krajem prošle godine uvela mogućnost virtualnog boravišta.

Mobilni, slobodni i produktivniji

Skeptici i cinici će se zapitati jesu li digitalni nomadi samo lijeni ili bježe od stvarnosti jer ih povezuju isključivo sa životom na tropskim otočjima odakle pišu blogove i uz određene naknadu savjetuju one zarobljene u uredima kako putovati svijetom i pri tome zarađivati. I to je vjerojatno točno za neke od njih, no uz fluidne životne stilove sam pojam digitalnih nomada obuhvaća puno više, odnosno sve čiji posao počinje i završava s internetom, o čemu je Netokracija već pisala.

S obzirom na rastezljivu definiciju, teško je točno odrediti koliko je trenutačno digitalnih nomada razasuto po svijetu, no spominje se da bi ih do 2035. moglo biti milijardu! Još je važnije kako istraživanja pokazuju da su sretniji i produktivniji nego dok su poslom bili vezani za jedno mjesto.

Kao prednost najčešće se ističe sloboda jer je svatko sam sebi šef i određuje hoće li danas raditi tri sata, 15 sati ili će nadoknaditi zaostatke na Netflixu. Činjenica da radite sami za sebe, uz pretpostavku da volite svoj posao, može vas natjerati da svaki dan ustanete bez problema i iznova uložite ogromnu količinu energije. Jer osim što ćete platiti račune ili avionske karte za neku novu destinaciju, znate kako vam na kraju dana nitko ne može zanijekati uloženi trud niti prisvojiti zasluge. Dobro odrađeni projekt je najbolja referenca za dalje, a ako imate startup, možda uspijete spasiti i svijet! 🙂

Nema coworkinga bez digitalnih nomada

No, što je s negativnim stranama ovakvog života? Sja li sunce uvijek na drugoj strani, ili se i nad digitalne nomade nadvije poneki oblak? Koliko god priželjkivali slobodu i fleksibilnost, to može biti i dvosjekli mač. Začas se možete naći u situaciji da iako ne radite u tipičnom uredu nije vam nimalo lakše. Kad “završite” s radom ostajete za računalom i mislite kako ćete prije vidjeti jednoroga nego postići famoznu ravnotežu između života i posla. Kad rokovi pritisnu, lagano biste mogli opovrgnuti činjenicu kako se ljudsko tijelo najvećim dijelom sastoji od vode jer vama kola samo kofein? A čak i ako ste introvert, počinjete žudjeti za ljudskim kontaktom? Vjerojatno ste zamišljali gospodarenje vlastitim vremenom, kreativnost i manje stresa, ali ne i izolaciju i usamljenost.

Mnogi se digitalni nomadi zbog ovoga odlučuju raditi u coworking prostorima kojih je danas prema nekim procjenama diljem svijeta 7800, a do 2018. godine taj bi se broj mogao i više nego udvostručiti. Da ih je bilo i prije dvadesetak godina, Amazon, Microsoft ili Google vjerojatno ne bi kretali iz garaže.

Oni koji rade u takvim prostorima kažu da su zadovoljniji i fokusiraniji na posao jer imaju najbolje od oba svijeta – zadržavaju fleksibilnost, a mogu razmjenjivati ideje i surađivati s drugima. Naposljetku, i digitalni nomadi su samo ljudi te nisu imuni na manjak socijalnih kontakata. Da bi stvari bile zanimljivije, idući korak je virtualni coworking koji sve prednosti onog fizičkog nudi u online sferi.

Život izvan okvira

Nomadstvo nosi i probleme koji su puno više od toga da nemate s kime podijeliti kakav trač ponedjeljkom ujutro. Sami se morate pobrinuti da budete zaposleni i da dobivate nove klijente i projekte. Određena doza nesigurnosti i ponekad tihe tjeskobe je neizbježna, a možete zaboraviti i na dugoročno planiranje. Kao moderni lutalice, pripadate svuda i nigdje. No, da ste htjeli živjeti u okvirima svojih mogućnosti i ići poznatim stazama, ionako se ne biste odlučili na digitalno-nomadski život, zar ne?

Digitalne nomade i freelancere podržava i Vipnet, koji nudi poslovnu ponudu za što lakše komuniciranje dok ste izvan ureda, kod kuće ili na putu.