Crowdfunding: Kako se tuđim novcem financiraju vojni sukobi?

Mračna strana crowdfundinga: Kako se tuđim novcem financiraju vojni sukobi?

Neskrivena je činjenica da sve suprostavljene strane u današnjim sukobima koriste medije i društvene mreže kako bi okrenule vodu na svoj mlin. Ipak, pokretanje crowdfunding platforme za opremanje ukrajinske vojske i pokušaj korištenja društvenih mreža za otvoreno grupno financiranje vojnih pothvata u Jemenu bude crne slutnje i potencijalno nepovjerenje čak i prema humanitarnom crowdfundingu.

Izvor: People's Project
Izvor: People’s Project

Od početka vojnog konflikta u Siriji svjedočili smo mnoštvu primjera prekrasnih kampanja grupnog financiranja za pomaganje nesretnim ljudima, među kojima je možda najpoznatija ona za pomoć palestinskom izbjeglici iz Sirije Abdulu Halimu Attaru koji je snimljen kako prodaje kemijske olovke na ulicama Beiruta u Libanonu, istovremeno držeći na rukama svoju usnulu kćer Reem. Ciljana svota od 5 tisuća dolara prikupljena je u roku od pola sata, a dobri ljudi su ukupno u kampanji donirali preko 190 tisuća dolara. Ova je kampanja primjer kako društvene mreže mogu promijeniti sudbinu jedne obitelji, ali praksa je pokazala da nije svaka kampanja nužno dovoljno promišljena. 

Neke humanitarne crowdfunding kampanje nisu baš promišljene

Kad se velik broj ljudi nađe u teškoj nevolji i kad se glas o tome proširi putem društvenih mreža, mnogi će bez puno razmišljanja poželjeti pomoći na koji god način znaju i umiju. Jedan od takvih primjera je i kampanja koja nosi naslov The Syria Airlift Project iza kojeg se krije prošlogodišnja ideja da se ljudima koji su u okruženju pomoću malih bespilotnih letjelica dostavljaju paketi s humanitarnom pomoći. Sama po sebi ideja možda bi mogla dobro funkcionirati u slučaju neke prirodne katastrofe, no u trenutku kada se ne zna tko kontrolira nebo i pojedine dijelove teritorija Sirije, to ne zvuči baš kao pametna ideja. Osim toga, u sukobu gdje su bombaši samoubojice, vozila napunjena eksplozivom i korištenje kemijskog oružja postali ustaljena praksa, mislim da ne moram naglašavati na koliko bi se načina ovakve letjelice male nosivosti mogle krivo upotrijebiti.

Jedna od letjelica koje su trebale biti korištene za dostavu humanitarne pomoći ljudima u Siriji koji su u okruženju - The Syria Airlift Project
Jedna od letjelica koje su trebale biti korištene za dostavu humanitarne pomoći ljudima u Siriji koji su u okruženju – The Syria Airlift Project

Grupnim financiranjem do oružja za ukrajinsku vojsku

Bespilotne su letjelice u Siriji možda i trebale imati humanitarnu ulogu, ali svakako je zanimljiva ideja na koju je došla grupa entuzijasta okupljena pod zajedničkom zastavom People’s Project platforme koja koristi grupno financiranje za opremanje i modernizaciju  ukrajinske vojske. Putem njihove stranice možete financirati nabavu vojne i civilne opreme za vojsku kao što su čizme, uniforme ili tableti, ali i oružja kao što su snajperske puške ili sustavi višecijevnih bacača raketa. Jedan od popularnih primjera su i male vojne bespilotne letjelice koje se mogu koristiti za nadzor ili navođenje artiljerijske vatre. Ekipa koja stoji iza ove stranice vidi sebe kao IT jedinicu koja svojim volonterskim radom želi pomoći loše opremljenoj ukrajinskoj vojsci u borbama u istočnoj Ukrajini. No, iako oni koji od početka prate sukob u Ukrajini znaju da je pomoć ukrajinskoj vojsci očito doista potrebna, meni je kao promatraču ovakva primjena grupnog financiranja duboko moralno problematična i ne mogu se oteti dojmu da je ova platforma fundamentalno zastranila kada je u pitanju osnovna ideja grupnog financiranja.

Možda ovo izgleda kao screenshot iz neke igre, ali ovako izgleda People's Project platforma putem koje možete uplatiti donaciju za opremanje i naoružavanje ukrajinske vojske
Možda ovo izgleda kao screenshot iz neke igre, ali ovako izgleda People’s Project platforma putem koje možete uplatiti donaciju za opremanje i naoružavanje ukrajinske vojske.

Crowdfundingom do sredstava za pobunjenike u Jemenu

Sve ovo gore nabrojano, nažalost, nije ni približno tolika avangarda kao online avantura u koju su se upustili Houthi pobunjenici u Jemenu kad su nedavno putem društvenih mreža krenuli namaknuti sredstva za nabavku oružja. Zahvaljujući masovnom nastupu, uspjeli su preplaviti Facebook i Twitter zahtjevima i molbama za uplatom sredstava na račune banaka u Jemenu kako bi se financirali njima opravdani vojni ciljevi. Naravno, saudijski i pro-saudijski mediji, koji su na suprotstavljenoj strani, odmah su uzvratili komentirajući, vrijeđajući i trolajući putem društvenih medija, što je rezultiralo prenošenjem sukoba sa stvarne i na virtualnu bojišnicu. Ne zna se točno koliko su pobunjenici uspjeli prikupiti sredstava ovakvim primitivnim pristupom, no sve me strah kako bi tek ta priča izgledala da je među tim ljudima bilo znalaca koji bi na organiziran način bili u stanju pristupiti crowdfunding kampanji.

Već vrtim po glavi scenarij u kojem netko bez mnogo truda može bez mnogo truda zamaskirati u lažne humanitarne crowdfunding kampanje za neupućene u ratnu situaciju, a jednom kad novac sjedne na račun korisnika, teško da će itko u državi u kojoj šest ili više različitih strana međusobno ratuje moći ući u trag tome troši li se novac na humanitarne projekte. Nažalost, nalazimo se u čudnom i turbulentnom razdoblju globalnih zbivanja u kojem čak i grupno financiranje može imati svoju mračnu stranu. Na nama je jedino da u čitavoj priči razmišljamo svojom glavom i da prilikom potezanja kartice iz novčanika zastanemo i razmislimo ima li ono što radimo doista smisla.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Novost

Slučaj BitLuckya ide prema zaključenju. Uhićeni osnivači koji su stotine ljudi oštetili za 18,5 milijuna eura

Mnogi su za tvrtku BitLucky čuli prvi put u svibnju ove godine, no nakon tog kobnog mjeseca svi će je itekako dugo pamtiti. Riječka tvrtka za trgovanje kriptovalutama, koju su osnovali i vodili Luka Burazer i Eugen Travalja, tada je svojim klijentima najavila da su nizom “loših trejdova i odluka doveli tvrtku u kriznu situaciju” - nakon čega im se gubi svaki glas.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Novost

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Tvrtke i poslovanje

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.