Što zagrebačka 'coworking' scena može naučiti od ljubljanske, sarajevske, beogradske?

Što zagrebačka ‘coworking’ scena može naučiti od ljubljanske, sarajevske, beogradske?

Coworking nije samo prostor u kojemu više ljudi dijeli radni prostor. Coworking je inicijativa, pokret, stil života, rada i na koncu potreba koju su iznjedrile trenutne (ne)prilike u gospodarstvu i na tržištu rada. I Srbija i Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju vrlo zanimljive primjere coworkinga u svojim glavnim gradovima, ali u Hrvatskoj, unatoč raznim inicijativama i pojedinim otvorenim prostorima za grupni rad, teško je reći da je ijedan zaživio u onom pravom smislu. O tim se temama govorilo na Tjednu dizajna u Zagrebu, gdje su se predstavili Marko Radenković iz beogradske Nove Iskre, Luka Piškorič iz kreativnog centra Poligon u Ljubljani te Vanja Lazić iz sarajevskog Kriteriona.

Predstavnici coworking inicijativa iz četiri zemlje na jednom mjestu. (Slike: Luka Travaš)
Predstavnici coworking inicijativa iz četiri zemlje na jednom mjestu. (Slike: Luka Travaš)

Coworking nije samo prostor u kojemu više ljudi dijeli radni prostor. Coworking je inicijativa, pokret, stil života, rada i na koncu potreba koju su iznjedrile trenutne (ne)prilike u gospodarstvu i na tržištu rada. I Srbija i Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju vrlo zanimljive primjere coworkinga u svojim glavnim gradovima, ali u Hrvatskoj, unatoč raznim inicijativama i pojedinim otvorenim prostorima za grupni rad, teško je reći da je ijedan zaživio u onom pravom smislu. O tim se temama govorilo na Tjednu dizajna u Zagrebu, gdje su se predstavili Marko Radenković iz beogradske Nove Iskre, Luka Piškorič iz kreativnog centra Poligon u Ljubljani te Vanja Lazić iz sarajevskog Kriteriona.

Od rata do rata, od Amsterdama do Sarajeva

Prva je na scenu nastupila Vanja iz Kriteriona, art kina, čiji je koncept nastao u Amsterdamu nakon Drugog svjetskog rata, kada je vladala loša gospodarska klima, a kino-dvorane su zjapile praznima. U Sarajevu je nakon završetka ne tako davnog rata situacija bila slična, stoga su se mladi počeli okupljati oko raznih projekata. Prvo su squattali, odnosno, koristili razne napuštene prostore, priznaje Vanja, nekoliko godina su tražili prostor, a 2011. došli su do nekadašnjeg kina Tesla, koji je bio u poprilično lošem stanju. Rekonstrukcija je trajala godinu i pol, uz potporu ljudi iz Amsterdama. Danas ih je osmero u timu, a većinom se bave organizacijom događaja. Iako je ovaj projekt nešto drugačiji od onih u Beogradu ili Ljubljani, Vanja ga smatra i pravim coworking prostorom, jer je to mjesto gdje se osobe susreću i rade na raznim projektima.

Inicijalno je to trebalo biti kino, u kojemu će se moći pogledati nešto drugačije od filmskih hitova i hitića, a donekle se uspjelo i u tom naumu. No, to je i mjesto za alternativnu glazbenu scenu, prvi put su se u Sarajevu upravo ovdje mogli vidjeti ‘stand-up’ komičarski nastupi, a uz je Kriterion i partner raznih drugih kulturnih događaja.

Kriterion je nastao po uzoru na nizozemske inicijative, pojasnila je Vanja Lazić.
Kriterion je nastao po uzoru na nizozemske inicijative, pojasnila je Vanja Lazić.

Poligon u tvornici duhana

Luka Piškorič, koji je čitateljima Netokracije možda najpoznatiji po inicijativama Coworking Slovenia i Crowdfunding Slovenia, objasnio je kako je i sam Poligon proizašao iz spomenutih projekata, koji su željeli udružiti freelancere. Inicijativa je prvotno bila smještena u Kinu Šiška, gdje su se organizirali i razni događaji povezani s ekonomijom dijeljenja, startupima i crowdfundingom, u čemu su Slovenci poprilično uspješni. Kroz projekte se gradila zajednica, a nakon tri godine otvoren je kreativni centar Poligon, i to bez podrške države, koja je, priznaje Luka, bila očekivana. Poligon je smješten u bivšoj tvornici duhana, koja se nalazi u centru grada. Iznio je i jednu zanimljivost – tvornica je 1918. godine zapošljavala 10% ljubljanskih žena i one su među prvima imale relativno dobre uvjete za rad. Tvornica je poznata po tome što je bila vrlo rano društveno odgovorna, kaže Luka, a gotovo stotinu godina kasnije isto to pokušava i Poligon. Inače, budžet za uređenje Poligona iznosio je tek nešto više od 600 eura!

Ukratko, Poligon je centar posvećen kreativnim industrijama, društvenom poduzetništvu i kulturi. Najviše se radi na crowdfundingudizajnu, i to industrijskom, produktnom, grafičkom itd. Radi se i na odnosima s javnošću te startupima. Poligon za sada nije samoodrživ, ali nadaju se da će u roku od pola godine biti.

Lokalno neshvaćeni dizajnerski inkubator

Novu Iskru u Beogradu nisu pokrenuli dizajneri, iako je riječ o dizajnerskom inkubatoru, nego kulturalni menadžeri. Oni su, naime, željeli osnovati mjesto koje će okupljati kreativce, mahom dizajnere raznih vrsta, koji će moći tamo zajedno raditi, inovirati i kreativno poslovati. Ključna je tu, kao i u svim ostalim primjerima, zajednica koja je u ovom slučaju izgrađena u roku od tri godine, objašnjava Marko Radenković. Postoje tri nivoa članstva – za jedan se članovi sami kandidiraju i plaćaju određeni mjesečni iznos, drugi su odabrani od strane menadžmenta i pozvani da dođu u inkubator, a na trećem su predstavnici proizvođača, tvrtki, javnog sektora itd.

Sam prostor, koji izgleda poprilično impresivno, uredio je deseteročlani tim inkubatora, uz pomoć 22 partnera, tijekom devet mjeseci građevinskih radova. Do sada su u njemu organizirali 70 različitih programa kojima je prisustvovalo oko 6000 sudionika. Ipak, Marko kaže kako su i dalje lokalno relativno neshvaćeni, a suradnje daleko lakše osiguravaju sa stranim partnerima.

Luka Piškorič pojasnio je da Poligon još nije samoodrživ, ali nada se da će uskoro biti.
Luka Piškorič pojasnio je da Poligon još nije samoodrživ, ali nada se da će uskoro biti.

A što je sa Zagrebom?

Nakon predstavljanja coworking prostora održala se panel diskusija o tome koja je to “čarobna” formula za otvaranje kreativnih suradničkih prostora. Uz gore spomenute sudionike, raspravi se pridružila i Morana Matković iz Laube, a moderirao ju je Matija Raos iz inicijative Coworking Croatia (HDNP).

Na raspravi se govorilo, među ostalim, o tome zašto se u Zagrebu nije pokrenuo prostor koji bi barem u jednom dijelu nalikovao tri spomenuta, a sugovornici su dali više detalja o tome koje su se sve “kockice morale složiti” da bi njihov prostor bio uopće otvoren. Upravo je i sam fizički prostor prva prepreka, jer nije jednostavno doći do odgovarajućeg mjesta, napomenuo je Marko, unatoč mnogim napuštenim građevinama. Drugo pitanje je kako opremiti prostor, koje je daleko jednostavnije, a treće je poslovni model, kaže.

Energija i entuzijazam imaju rok trajanja, stoga je potrebno imati model koji će biti barem održiv.

Matija je podijelio s prisutnima kako se coworkingom zarazio na jednom sessionu na Coworking Slovenia, što je Luka i potvrdio, rekavši da je coworking kao droga – lako se na njega ‘navući’ jer su njegova energija, prilike i sve što koncept prati vrlo obećavajući i privlačni. Slovenci su i pokazali da ima konkretnih rezultata u tome – svojim uspješnim crowdfunding projektima koji su proizašli iz coworking zajednice.

Nova Iskra oduševljava i prostorom i pristupom.
Nova Iskra oduševljava i prostorom i pristupom.

Doznalo se i kako Nova Iskra radi konkretne projekte za klijente, a Kriterion se više bavi zabavnim dijelom, organizacijom glazbenih i drugih događaja. No, svi pokušavaju kreirati prostor za rad, mjesto gdje bi se okupljali kreativci i radili na konkretnim stvarima. Što se tiče ideje za otvaranjem prostora poput Poligona u Zagrebu, sve je padalo u vodu kad bi se došlo do financijske održivosti, napomenuo je Matija. Luka priznaje da je to i njih suzdržavalo dvije godine, a on tu vidi dvije opcije – pomoć vlasnika prostora da se približi cijenom prostora (barem progresivnom rentom, što je Poligon iskoristio) ili kroz državnu pomoć. Kako je Nova iskra u potpunosti fokusirana na dizajn, Matiju je zanimalo je li takva specijalizacija nužna da bi koncept bio uspješan, na što je Marko odgovorio potvrdno, naglasivši kako to daje i dodatni argument nekome zašto bi uopće postao dio te zajednice.

Konkretno – potrebna je jasna korist koju bi netko imao od primjene modela coworkinga. Kako nastavlja Marko, vrijeme velikih riječi je prošlo. Tržište rada se u potpunosti promijenilo, u manje od jedne generacije. Obrazovni sustav se istodobno nije promijenio, a ne postoji industrija koja je spremna taj kadar koji nastaje prihvatiti. Pozicija inicijative, kao što je coworking, je popunjavanje te rupe.

Kolaborativne platforme dovoljno su otvorene da mogu i pomoći pri mijenjanju nečije specijalizacije, jer je to danas nužno. U našoj kulturi možda nije – ako se promijeni oblast za koju si se obrazovao, smatran si neuspješnim. Istodobno, takva kultura se potiče, primjerice, u SAD-u. To je danas realnost, posebice u kreativnim industrijama, a coworking je puno više od zajedničkog radnog prostora. To je reakcija na faktore koje utječu na sve nas.

A vi? Biste li se mogli zamisliti u coworking prostoru?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Ivan Burazin pokreće novi startup – Daytonu, već ima Fortune 500 klijente

Nakon tri godine, uspostave i razvoja Infobipovog Developer Experience odjela, Ivan Burazin, pokreće novi dev projekt. Time se nastavlja njegova startuperska priča i misija koja je počela prije više od dekadu - pomagati developerima da rade lakše, brže i učinkovitije. Upoznajemo njegov novi projekt, Daytonu!

Što ste propustili

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Umjetna inteligencija

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).

Tvrtke i poslovanje

Sofascore i Span: Zašto se nismo prodali? Jer nam to ne treba – ako imaš tri auta, možeš voziti samo jedan.

Prodaje i preuzimanja domaćih tvrtki glavne su teme naše male poduzetničke scene. Toliko da smo se i na Netokraciji pitali zašto jednako ne slavimo kad naše tvrtke kupuju druge… Bilo kako bilo, neovisnost je tema, a otvorila se na ovogodišnjem Weekendu.

Programiranje

“Design Handoff” je proces zbog kojeg developer i dizajner ne moraju imati “standoff”

Predaja bilokakvog projekta ne završava s vašom točkom na kraju - nego svih kojih se taj projekt usko tiče. Uz Neuralab prolazimo kako od “ja sam svoje riješio” doći do kvalitetnog, strukturiranog “design handoffa” koji će značajno olakšati život svima uključenima: dizajnerima, developerima, PM-ovima, klijentima…

Tvrtke i poslovanje

HR.WEEKEND: Jelena Jelušić o 7 smrtnih grijeha “employer brandinga”

Na prvome HR.Weekendu na WMF-u saznali smo 7 smrtnih grijeha "employer brandinga" koji će definitivno ubiti sliku vaše tvrtke, ali donosimo i recept kako ga spasiti.