Što zagrebačka 'coworking' scena može naučiti od ljubljanske, sarajevske, beogradske?

Što zagrebačka ‘coworking’ scena može naučiti od ljubljanske, sarajevske, beogradske?

Coworking nije samo prostor u kojemu više ljudi dijeli radni prostor. Coworking je inicijativa, pokret, stil života, rada i na koncu potreba koju su iznjedrile trenutne (ne)prilike u gospodarstvu i na tržištu rada. I Srbija i Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju vrlo zanimljive primjere coworkinga u svojim glavnim gradovima, ali u Hrvatskoj, unatoč raznim inicijativama i pojedinim otvorenim prostorima za grupni rad, teško je reći da je ijedan zaživio u onom pravom smislu. O tim se temama govorilo na Tjednu dizajna u Zagrebu, gdje su se predstavili Marko Radenković iz beogradske Nove Iskre, Luka Piškorič iz kreativnog centra Poligon u Ljubljani te Vanja Lazić iz sarajevskog Kriteriona.

Predstavnici coworking inicijativa iz četiri zemlje na jednom mjestu. (Slike: Luka Travaš)
Predstavnici coworking inicijativa iz četiri zemlje na jednom mjestu. (Slike: Luka Travaš)

Coworking nije samo prostor u kojemu više ljudi dijeli radni prostor. Coworking je inicijativa, pokret, stil života, rada i na koncu potreba koju su iznjedrile trenutne (ne)prilike u gospodarstvu i na tržištu rada. I Srbija i Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju vrlo zanimljive primjere coworkinga u svojim glavnim gradovima, ali u Hrvatskoj, unatoč raznim inicijativama i pojedinim otvorenim prostorima za grupni rad, teško je reći da je ijedan zaživio u onom pravom smislu. O tim se temama govorilo na Tjednu dizajna u Zagrebu, gdje su se predstavili Marko Radenković iz beogradske Nove Iskre, Luka Piškorič iz kreativnog centra Poligon u Ljubljani te Vanja Lazić iz sarajevskog Kriteriona.

Od rata do rata, od Amsterdama do Sarajeva

Prva je na scenu nastupila Vanja iz Kriteriona, art kina, čiji je koncept nastao u Amsterdamu nakon Drugog svjetskog rata, kada je vladala loša gospodarska klima, a kino-dvorane su zjapile praznima. U Sarajevu je nakon završetka ne tako davnog rata situacija bila slična, stoga su se mladi počeli okupljati oko raznih projekata. Prvo su squattali, odnosno, koristili razne napuštene prostore, priznaje Vanja, nekoliko godina su tražili prostor, a 2011. došli su do nekadašnjeg kina Tesla, koji je bio u poprilično lošem stanju. Rekonstrukcija je trajala godinu i pol, uz potporu ljudi iz Amsterdama. Danas ih je osmero u timu, a većinom se bave organizacijom događaja. Iako je ovaj projekt nešto drugačiji od onih u Beogradu ili Ljubljani, Vanja ga smatra i pravim coworking prostorom, jer je to mjesto gdje se osobe susreću i rade na raznim projektima.

Inicijalno je to trebalo biti kino, u kojemu će se moći pogledati nešto drugačije od filmskih hitova i hitića, a donekle se uspjelo i u tom naumu. No, to je i mjesto za alternativnu glazbenu scenu, prvi put su se u Sarajevu upravo ovdje mogli vidjeti ‘stand-up’ komičarski nastupi, a uz je Kriterion i partner raznih drugih kulturnih događaja.

Kriterion je nastao po uzoru na nizozemske inicijative, pojasnila je Vanja Lazić.
Kriterion je nastao po uzoru na nizozemske inicijative, pojasnila je Vanja Lazić.

Poligon u tvornici duhana

Luka Piškorič, koji je čitateljima Netokracije možda najpoznatiji po inicijativama Coworking Slovenia i Crowdfunding Slovenia, objasnio je kako je i sam Poligon proizašao iz spomenutih projekata, koji su željeli udružiti freelancere. Inicijativa je prvotno bila smještena u Kinu Šiška, gdje su se organizirali i razni događaji povezani s ekonomijom dijeljenja, startupima i crowdfundingom, u čemu su Slovenci poprilično uspješni. Kroz projekte se gradila zajednica, a nakon tri godine otvoren je kreativni centar Poligon, i to bez podrške države, koja je, priznaje Luka, bila očekivana. Poligon je smješten u bivšoj tvornici duhana, koja se nalazi u centru grada. Iznio je i jednu zanimljivost – tvornica je 1918. godine zapošljavala 10% ljubljanskih žena i one su među prvima imale relativno dobre uvjete za rad. Tvornica je poznata po tome što je bila vrlo rano društveno odgovorna, kaže Luka, a gotovo stotinu godina kasnije isto to pokušava i Poligon. Inače, budžet za uređenje Poligona iznosio je tek nešto više od 600 eura!

Ukratko, Poligon je centar posvećen kreativnim industrijama, društvenom poduzetništvu i kulturi. Najviše se radi na crowdfundingudizajnu, i to industrijskom, produktnom, grafičkom itd. Radi se i na odnosima s javnošću te startupima. Poligon za sada nije samoodrživ, ali nadaju se da će u roku od pola godine biti.

Lokalno neshvaćeni dizajnerski inkubator

Novu Iskru u Beogradu nisu pokrenuli dizajneri, iako je riječ o dizajnerskom inkubatoru, nego kulturalni menadžeri. Oni su, naime, željeli osnovati mjesto koje će okupljati kreativce, mahom dizajnere raznih vrsta, koji će moći tamo zajedno raditi, inovirati i kreativno poslovati. Ključna je tu, kao i u svim ostalim primjerima, zajednica koja je u ovom slučaju izgrađena u roku od tri godine, objašnjava Marko Radenković. Postoje tri nivoa članstva – za jedan se članovi sami kandidiraju i plaćaju određeni mjesečni iznos, drugi su odabrani od strane menadžmenta i pozvani da dođu u inkubator, a na trećem su predstavnici proizvođača, tvrtki, javnog sektora itd.

Sam prostor, koji izgleda poprilično impresivno, uredio je deseteročlani tim inkubatora, uz pomoć 22 partnera, tijekom devet mjeseci građevinskih radova. Do sada su u njemu organizirali 70 različitih programa kojima je prisustvovalo oko 6000 sudionika. Ipak, Marko kaže kako su i dalje lokalno relativno neshvaćeni, a suradnje daleko lakše osiguravaju sa stranim partnerima.

Luka Piškorič pojasnio je da Poligon još nije samoodrživ, ali nada se da će uskoro biti.
Luka Piškorič pojasnio je da Poligon još nije samoodrživ, ali nada se da će uskoro biti.

A što je sa Zagrebom?

Nakon predstavljanja coworking prostora održala se panel diskusija o tome koja je to “čarobna” formula za otvaranje kreativnih suradničkih prostora. Uz gore spomenute sudionike, raspravi se pridružila i Morana Matković iz Laube, a moderirao ju je Matija Raos iz inicijative Coworking Croatia (HDNP).

Na raspravi se govorilo, među ostalim, o tome zašto se u Zagrebu nije pokrenuo prostor koji bi barem u jednom dijelu nalikovao tri spomenuta, a sugovornici su dali više detalja o tome koje su se sve “kockice morale složiti” da bi njihov prostor bio uopće otvoren. Upravo je i sam fizički prostor prva prepreka, jer nije jednostavno doći do odgovarajućeg mjesta, napomenuo je Marko, unatoč mnogim napuštenim građevinama. Drugo pitanje je kako opremiti prostor, koje je daleko jednostavnije, a treće je poslovni model, kaže.

Energija i entuzijazam imaju rok trajanja, stoga je potrebno imati model koji će biti barem održiv.

Matija je podijelio s prisutnima kako se coworkingom zarazio na jednom sessionu na Coworking Slovenia, što je Luka i potvrdio, rekavši da je coworking kao droga – lako se na njega ‘navući’ jer su njegova energija, prilike i sve što koncept prati vrlo obećavajući i privlačni. Slovenci su i pokazali da ima konkretnih rezultata u tome – svojim uspješnim crowdfunding projektima koji su proizašli iz coworking zajednice.

Nova Iskra oduševljava i prostorom i pristupom.
Nova Iskra oduševljava i prostorom i pristupom.

Doznalo se i kako Nova Iskra radi konkretne projekte za klijente, a Kriterion se više bavi zabavnim dijelom, organizacijom glazbenih i drugih događaja. No, svi pokušavaju kreirati prostor za rad, mjesto gdje bi se okupljali kreativci i radili na konkretnim stvarima. Što se tiče ideje za otvaranjem prostora poput Poligona u Zagrebu, sve je padalo u vodu kad bi se došlo do financijske održivosti, napomenuo je Matija. Luka priznaje da je to i njih suzdržavalo dvije godine, a on tu vidi dvije opcije – pomoć vlasnika prostora da se približi cijenom prostora (barem progresivnom rentom, što je Poligon iskoristio) ili kroz državnu pomoć. Kako je Nova iskra u potpunosti fokusirana na dizajn, Matiju je zanimalo je li takva specijalizacija nužna da bi koncept bio uspješan, na što je Marko odgovorio potvrdno, naglasivši kako to daje i dodatni argument nekome zašto bi uopće postao dio te zajednice.

Konkretno – potrebna je jasna korist koju bi netko imao od primjene modela coworkinga. Kako nastavlja Marko, vrijeme velikih riječi je prošlo. Tržište rada se u potpunosti promijenilo, u manje od jedne generacije. Obrazovni sustav se istodobno nije promijenio, a ne postoji industrija koja je spremna taj kadar koji nastaje prihvatiti. Pozicija inicijative, kao što je coworking, je popunjavanje te rupe.

Kolaborativne platforme dovoljno su otvorene da mogu i pomoći pri mijenjanju nečije specijalizacije, jer je to danas nužno. U našoj kulturi možda nije – ako se promijeni oblast za koju si se obrazovao, smatran si neuspješnim. Istodobno, takva kultura se potiče, primjerice, u SAD-u. To je danas realnost, posebice u kreativnim industrijama, a coworking je puno više od zajedničkog radnog prostora. To je reakcija na faktore koje utječu na sve nas.

A vi? Biste li se mogli zamisliti u coworking prostoru?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Europsko vijeće odobrilo AI akt! Za oko mjesec dana stupa na snagu

Finalno usvojen zakon kojeg je digitalna industrija Europe čekala godinama uskoro će stupiti na snagu, evo koje obveze donosi za sve koji razvijaju sustave uz pomoć umjetne inteligencije.

Tvrtke i poslovanje

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.

Startupi

Gorjan Jovanovski: “Bio sam dobar programer, odlučio sam to iskoristiti u borbi za čisti zrak”

Ekološki aktivist, softverski inženjer i poduzetnik ne nalaze se često u jednoj osobi, zbog čega je Gorjan Jovanovski vrlo zanimljiv sugovornik za sve teme koje se dotiču ovih triju područja, a pogotovo u slučajevima kad se ona isprepliću.

Novost

Lorenzo Mayola novi je generalni direktor Glova za Hrvatsku

Glovo, višekategorijska platforma koja korisnicima omogućuje pristup raznim vrstama proizvoda i jela na zahtjev, slavi pet godina rada na hrvatskom tržištu.