Coursera: Besplatno pohađajte virtualna predavanja profesora s prestižnih svjetskih sveučilišta!

Coursera: Besplatno pohađajte virtualna predavanja profesora s prestižnih svjetskih sveučilišta!

Sve veći broj studenata rješenja za navedeni problem pronalazi u studentskoj razmjeni ili praksi u inozemstvu, no postoji rješenje i za one koji se iz objektivnih ili subjektivnih razloga nisu nikad odlučili za jednu od takvih solucija. To rješenje je digitalni campus Coursera u okviru kojeg je svim zainteresiranim pojedincima omogućeno virtualno pohađanje predavanja profesora s prestižnih svjetskih sveučilišta, potpuno besplatno.

Coursera vas uči, uči, uči…

Iskustvo studiranja razlikuje se, dakako, od studenta do studenta, ali i od fakulteta do fakulteta. No, uglavnom smo svjedoci nezadovoljstva studenata onim što im visoko obrazovanje u Hrvatskoj pruža, ali jednako tako i svjedoci nezadovoljstva poslovnog sektora u pogledu kadra koji se obrazuje, obzirom da za istim najčešće nema potražnje.

Sve veći broj studenata rješenja za navedeni problem pronalazi u studentskoj razmjeni ili praksi u inozemstvu, no postoji rješenje i za one koji se iz objektivnih ili subjektivnih razloga nisu nikad odlučili za jednu od takvih solucija. To rješenje je digitalni campus Coursera u okviru kojeg je svim zainteresiranim pojedincima omogućeno virtualno pohađanje predavanja profesora s prestižnih svjetskih sveučilišta, potpuno besplatno.

Što vam Coursera može ponuditi?

Trenutnu ponudu Coursere čini 198 različitih kolegija koje izvodi čak 36 svjetskih sveučilišta u 18 različitih znanstvenih područja, čiji se profesori i ostalo nastavničko osoblje na volonterskoj osnovi angažiraju u radu s tisućama studenata na samo jednom kolegiju. Brojni polaznici su pozitivno iznenađeni motivacijom koju ovi ljudi imaju za dijeljenje znanja i sudjelovanje u projektu. Iznenađenost je tim veća, ako dolazite iz Hrvatske i susrećete se s uvjetima rada, s kojima se, tijekom dosadašnjeg formalnog obrazovanja, niste imali prilike susresti. Pretpostavljam da je to ujedno i razlog zašto svi znaju za kvalitetu Stanforda, Princetona,  Dukea, Browna ili drugih sveučilišta, ali ne i za neki od fakulteta iz Hrvatske.

Dakako, uz sve pogodnosti dolaze i odgovornosti, ovisno o vrsti angažmana za koji ste se odlučili. Pred vama je opcija aktivne angažiranosti u tijeku izvođenja kolegija, koja podrazumijeva pisanje zadaća, izradu projekata, polaganja „kolokvija“ ili ispita te sudjelovanja na forumima, a u cilju dobivanja certifikata neke od prestižnih ustanova čiji ste kolegij odabrali. Sve obveze koje vas očekuju najavljene su u syllabusu kolegija, s naznačenim datumima, sadržajem predavanja i zadaća. Na naslovnici s novostima objavljuju se sve važne informacije, a i istaknut je podsjetnik za one zadatke koje još niste ispunili.

Zadaće se, ovisno o kolegiju, ocjenjuju ili automatski (kroz različite forme za unos odgovora, pri čemu izabirete jedan ili više točnih odgovora ili unosite brojčani rezultat za koji se tolerira određeni stupanj odstupanja od točnog odgovora; feedback se dobije po predaji zadaće), ili se ocjenjuju kroz tzv. Peer Assessment, što je proces u kojem studenti ocjenjuju jedni druge prema unaprijed definiranim pravilima, a za istu stvar prolaze nekoliko vježbi kako bi se osiguralo da neće pogriješiti prilikom stvarnog ocjenjivanja svojih kolega. Studenti na taj način uče, uspoređujući svoje odgovore s odgovorima drugih, daju feedback kolegama i olakšavaju logistiku cijelog kolegija.

Kako do certifikata?

U konačnici, kako bi se do certifikata došlo, zahtijeva se i najmanje 80 posto ostvarenih bodova od ukupnog broja koji se različitim aktivnostima može postići. Postoji i više razina na kojima se to može ostvariti, pa su tako dostupni i dodatni zadaci za one koji žele znati više ili imaju prethodno iskustvo u tom području, a navedeno se posebno uzima u obzir. Drugim riječima, u skladu s vašim trudom, dolazi i nagrada, ne samo u vidu znanja, nego u vidu pohvale od profesora i formalnog priznanja u obliku certifikata.

Pripazite na ugodna iznenađenja

Da pohvala profesora nije neuobičajena uvjerite se kad vas za stvar koju ste napravili dodatno, iz vlastite znatiželje, u masi od 50 tisuća prijavljenih studenata na kolegiju i 21.000 do tog trenutka aktivnih studenata, pohvale na Twitteru. Koliko često profesori na vašem fakultetu „uhvate“ vremena za pojedinačno praćenje i isticanje rada svakog od studenata s kojima rade (što je neusporedivo manji broj u odnosu na navedene brojke)?

Druga opcija prijave na pojedini kolegij je pasivno sudjelovanje, gdje se od vas ne zahtjeva nikakav angažman, ali vam se stavljaju na raspolaganje svi materijali korišteni pri izvođenju kolegija. S obzirom na raznolikost materijala, izvora i primjera kojima su predavanja upotpunjena, preporučujem svima, pa čak i stručnjacima u svom području, da iskoriste priliku i upoznaju se s tuđim iskustvima za kojima su često u potrazi kako bi vrednovali i vlastita iskustva.

Od materijala dostupan je video zapis predavanja, najčešće podijeljen u tri ili četiri manja zapisa, za svaki video dostupni su titlovi na engleskom jeziku (.srt i .txt), PowerPoint prezentacija koja prati svaki od video zapisa, a ista je za download dostupna i kao .pdf.

Iskustva se dijele i na forumima, na kojima je aktivan velik broj polaznika, a isti traže priliku za networking i razmjenu ideja. Forum možemo nazvati međunarodnim centrom komunikacije ljudi različitih područja zanimanja, ali okupljenih oko zajedničkog interesa koji je u tom slučaju predmet kolegija. Motivacije za slušanje kolegija su različite, ali imate priliku vidjeti što koga motivira jer predstavljanje sudionika u nekoliko rečenica je uobičajena stvar.

Formiranje grupa za učenje je također nešto zanimljivo. Polaznici se okupljaju u grupe, najčešće prema zemlji iz koje dolaze, unutar kojih imaju meetupove, dijele bilješke za učenje, pomažu si međusobno s razumijevanjem gradiva, iznose pozitivna iskustva ili probleme koje imaju, etc.. Jesam li spomenula da profesori i asistenti aktivno sudjeluju u forumskim raspravama? Iako uglavnom potiču forumsku raspravu, dostupni su i na društvenim mrežama.

Prednosti je mnogo, jedna od njih je i jednostavnost otvaranja i uređivanja vlastitog profila, jednostavnost prijave na kolegije i krajnje olakšan put do znanja koje je relevantno i dostupno na jednom mjestu. Coursera je stvorila zajednicu ljudi okupljenih u potrazi za znanjem, a i broj hrvatskih polaznika je u porastu. Jeste li već dio Coursera zajednice i kakva su vaša iskustva? Ako niste, nemate dovoljno dobar razlog zašto niste 🙂

Komentari

  1. Ida

    Ida

    28. 11. 2012. u 9:31 am Odgovori

    Ja sam na Courseri slušala Gamification, a sada na Venture-labu od Stanforda pohađam Crash course on creativity. It’s a whole different world što se tiče pristupa studiranju i studentima. A better one 🙂 Preporučam svima!

  2. Edita

    Edita

    28. 11. 2012. u 10:41 am Odgovori

    I ja na Venture Lab od Stanforda pohađam tečaj – Startup Boards: Advanced Entrepreneurship. Odlične prezentacije, komunikacija i pristup studiranju. Zaista novitetno, zanimljivo i interaktivno. Također preporučam svima koji naravno znaju engleski!

  3. Boris Milosevic

    Boris Milosevic

    28. 11. 2012. u 10:43 am Odgovori

    Odslusao dva, trenutno slusam dva, jos jedan krece uskoro. Moze se pratiti uz redovno skolovanje ili posao, tako da prakticno nikada ne prestanemo sa edukacijom u ovoj varijanti.

    Preporuka naravno 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ preći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft kupiti SAD za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.