Coursera: Besplatno pohađajte virtualna predavanja profesora s prestižnih svjetskih sveučilišta!

Iskustvo studiranja razlikuje se, dakako, od studenta do studenta, ali i od fakulteta do fakulteta. No, uglavnom smo svjedoci nezadovoljstva studenata onim što im visoko obrazovanje u Hrvatskoj pruža, ali jednako tako i svjedoci nezadovoljstva poslovnog sektora u pogledu kadra koji se obrazuje, obzirom da za istim najčešće nema potražnje.

Sve veći broj studenata rješenja za navedeni problem pronalazi u studentskoj razmjeni ili praksi u inozemstvu, no postoji rješenje i za one koji se iz objektivnih ili subjektivnih razloga nisu nikad odlučili za jednu od takvih solucija. To rješenje je digitalni campus Coursera u okviru kojeg je svim zainteresiranim pojedincima omogućeno virtualno pohađanje predavanja profesora s prestižnih svjetskih sveučilišta, potpuno besplatno.

Što vam Coursera može ponuditi?

Trenutnu ponudu Coursere čini 198 različitih kolegija koje izvodi čak 36 svjetskih sveučilišta u 18 različitih znanstvenih područja, čiji se profesori i ostalo nastavničko osoblje na volonterskoj osnovi angažiraju u radu s tisućama studenata na samo jednom kolegiju. Brojni polaznici su pozitivno iznenađeni motivacijom koju ovi ljudi imaju za dijeljenje znanja i sudjelovanje u projektu. Iznenađenost je tim veća, ako dolazite iz Hrvatske i susrećete se s uvjetima rada, s kojima se, tijekom dosadašnjeg formalnog obrazovanja, niste imali prilike susresti. Pretpostavljam da je to ujedno i razlog zašto svi znaju za kvalitetu Stanforda, Princetona,  Dukea, Browna ili drugih sveučilišta, ali ne i za neki od fakulteta iz Hrvatske.

Dakako, uz sve pogodnosti dolaze i odgovornosti, ovisno o vrsti angažmana za koji ste se odlučili. Pred vama je opcija aktivne angažiranosti u tijeku izvođenja kolegija, koja podrazumijeva pisanje zadaća, izradu projekata, polaganja „kolokvija“ ili ispita te sudjelovanja na forumima, a u cilju dobivanja certifikata neke od prestižnih ustanova čiji ste kolegij odabrali. Sve obveze koje vas očekuju najavljene su u syllabusu kolegija, s naznačenim datumima, sadržajem predavanja i zadaća. Na naslovnici s novostima objavljuju se sve važne informacije, a i istaknut je podsjetnik za one zadatke koje još niste ispunili.

Zadaće se, ovisno o kolegiju, ocjenjuju ili automatski (kroz različite forme za unos odgovora, pri čemu izabirete jedan ili više točnih odgovora ili unosite brojčani rezultat za koji se tolerira određeni stupanj odstupanja od točnog odgovora; feedback se dobije po predaji zadaće), ili se ocjenjuju kroz tzv. Peer Assessment, što je proces u kojem studenti ocjenjuju jedni druge prema unaprijed definiranim pravilima, a za istu stvar prolaze nekoliko vježbi kako bi se osiguralo da neće pogriješiti prilikom stvarnog ocjenjivanja svojih kolega. Studenti na taj način uče, uspoređujući svoje odgovore s odgovorima drugih, daju feedback kolegama i olakšavaju logistiku cijelog kolegija.

Kako do certifikata?

U konačnici, kako bi se do certifikata došlo, zahtijeva se i najmanje 80 posto ostvarenih bodova od ukupnog broja koji se različitim aktivnostima može postići. Postoji i više razina na kojima se to može ostvariti, pa su tako dostupni i dodatni zadaci za one koji žele znati više ili imaju prethodno iskustvo u tom području, a navedeno se posebno uzima u obzir. Drugim riječima, u skladu s vašim trudom, dolazi i nagrada, ne samo u vidu znanja, nego u vidu pohvale od profesora i formalnog priznanja u obliku certifikata.

Pripazite na ugodna iznenađenja

Da pohvala profesora nije neuobičajena uvjerite se kad vas za stvar koju ste napravili dodatno, iz vlastite znatiželje, u masi od 50 tisuća prijavljenih studenata na kolegiju i 21.000 do tog trenutka aktivnih studenata, pohvale na Twitteru. Koliko često profesori na vašem fakultetu „uhvate“ vremena za pojedinačno praćenje i isticanje rada svakog od studenata s kojima rade (što je neusporedivo manji broj u odnosu na navedene brojke)?

Druga opcija prijave na pojedini kolegij je pasivno sudjelovanje, gdje se od vas ne zahtjeva nikakav angažman, ali vam se stavljaju na raspolaganje svi materijali korišteni pri izvođenju kolegija. S obzirom na raznolikost materijala, izvora i primjera kojima su predavanja upotpunjena, preporučujem svima, pa čak i stručnjacima u svom području, da iskoriste priliku i upoznaju se s tuđim iskustvima za kojima su često u potrazi kako bi vrednovali i vlastita iskustva.

Od materijala dostupan je video zapis predavanja, najčešće podijeljen u tri ili četiri manja zapisa, za svaki video dostupni su titlovi na engleskom jeziku (.srt i .txt), PowerPoint prezentacija koja prati svaki od video zapisa, a ista je za download dostupna i kao .pdf.

Iskustva se dijele i na forumima, na kojima je aktivan velik broj polaznika, a isti traže priliku za networking i razmjenu ideja. Forum možemo nazvati međunarodnim centrom komunikacije ljudi različitih područja zanimanja, ali okupljenih oko zajedničkog interesa koji je u tom slučaju predmet kolegija. Motivacije za slušanje kolegija su različite, ali imate priliku vidjeti što koga motivira jer predstavljanje sudionika u nekoliko rečenica je uobičajena stvar.

Formiranje grupa za učenje je također nešto zanimljivo. Polaznici se okupljaju u grupe, najčešće prema zemlji iz koje dolaze, unutar kojih imaju meetupove, dijele bilješke za učenje, pomažu si međusobno s razumijevanjem gradiva, iznose pozitivna iskustva ili probleme koje imaju, etc.. Jesam li spomenula da profesori i asistenti aktivno sudjeluju u forumskim raspravama? Iako uglavnom potiču forumsku raspravu, dostupni su i na društvenim mrežama.

Prednosti je mnogo, jedna od njih je i jednostavnost otvaranja i uređivanja vlastitog profila, jednostavnost prijave na kolegije i krajnje olakšan put do znanja koje je relevantno i dostupno na jednom mjestu. Coursera je stvorila zajednicu ljudi okupljenih u potrazi za znanjem, a i broj hrvatskih polaznika je u porastu. Jeste li već dio Coursera zajednice i kakva su vaša iskustva? Ako niste, nemate dovoljno dobar razlog zašto niste 🙂