CISEx: Hrvatski IT bori se protiv svjetskih velesila, ali nikada nije bio uspješniji

CISEx: Hrvatski IT bori se protiv svjetskih velesila, ali nikada nije bio uspješniji

Protekla godina je bila puna neizvjesnosti za IT industriju. CISEx, udruga nezavisnih izvoznika softvera, objavila je već tradicionalnu analizu poslovnih rezultata tvrtki članica koja je više nego pozitivna.

Čim je došao proljetni lockdown u 2020. godini, mnogi strani i domaći kupci zaustavili su ulaganja u IT rješenja gotovo preko noći kako navode u CISEx-u. Usprkos tome, 2020. godina bila je rekordna za tvrtke članice CISEx-a po apsolutnim vrijednostima prihoda, izvoza, broja zaposlenika i svih ostalih bitnih pokazatelja poslovanja.

Nova analiza stanja članica CISEx-a obuhvatila je 267 tvrtki članica udruge čiji su financijski izvještaji bili javno dostupni do početka analize, a na naša pitanja odgovara Davor Runje, predsjednik udruge.

Obaranje rekorda nastavlja se iz godine u godinu

Ukupni prihodi prelaze 5.6 milijardi kuna dok prihodi iz inozemstva prelaze 2.8 milijuna kuna tijekom 2020. godine. Ovo označava rast prihoda od izvoza za 30% kada to usporedimo s 2019. godinom. Ipak, najvažnija činjenica u svemu ovome je sljedeća: udio izvoza u prihodu od prodaje po prvi put je veći od prihoda na domaćem tržištu i iznosi 53% prihoda od prodaje.

Davor smatra kako ove rekordne brojke proizlaze iz ambicija, talenta i upornog rada.

Da bi bila uspješna, strategija orijeranosti na globalno tržište u visokoj tehnologiji iz male države kao što je Hrvatska zahtijeva vrhunsku kvalitetu usluga i proizvoda. Naše najuspješnije članice najuspješnije su tvrtke iz svojih niša, jer jedino tako mogu uspjeti.

Također, otvoreno je 920 novih radnih mjesta što je rast od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Prihod po zaposleniku i dalje raste svake godine, kao i izvoz po zaposleniku koji iznosi 341 tisuću kuna u 2020. godini.

CISEx

Prošlu godinu je obilježila i investicija od 200 milijuna dolara u Infobip, koja je od ove domaće tvrtke napravila jednoroga, kao big bangom hrvatske visokotehnološke scene. U narednih godinu dana uslijedila je lavina investicija i preuzimanja ukupne vrijednosti veće od 700 milijuna američkih dolara, a tempo investicija ubrzava se iz dana u dan.

Pred nama su godine inovacija

Davor ističe kako se hrvatska tehnološka industrija danas nalazi u tranziciji – iz uslužnih kompanija s vrlo solidnim, ali neskalabilnim poslovnim modelom baziranim na kvaliteti usluga – u kompanije koje svoje poslovanje baziraju na vlastitim proizvodima.

CISEx članice predvode u ulaganju u nove inovativne proizvode i usluge, a to su dokazale evidentiranjem 722 milijuna kuna dugotrajne imovine nastale vlastitim razvojem što predstavlja 39% ukupnih izdataka za razvoj u cijeloj Hrvatskoj.

Budućnost leži u razvoju, inovacijama i prodaji vlastitih rješenja na globalnom tržištu:

Upravo ovakva tranzicija naše je članice učinila interesantnima na globalnom tržištu kapitala jer upravo kroz vlastite proizvode mogu svoju dokazanu kvalitetu i profitabilnost na globalnom tržištu skalirati do razine jednoroga kao što su to pokazali Infobip i Rimac automobili.

Ovih 30 tvrtki ostvaruje 82% izvoza i 63% prihoda. CISEx

Što ako usporedimo CISEx s ostatkom IT industrije?

Ne možemo govoriti o IT industriji u Hrvatskoj, a ne spomenuti pojam J62. Prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine, J62 predstavljaju ove djelatnosti:

  • računalno programiranje,
  • savjetovanje u vezi s računalima,
  • upravljanje računalnom opremom i sustavom te
  • ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima.

Drugim riječima, J62 predstavlja ostale firme IT industrije koje nisu članice CISEx-a.

Kada su usporedili rezultate, članice CISEx-a predvode po ukupnom prihodu od 18% (J62 rastao je za 9%), jačem rastu izvoza od 28% (J62 rastao je za 15%) i učešću izvoza u poslovnim prihodima koji iznosi 52% dok u J62 sektoru iznosi 38%. Također, neto dobit po zaposleniku kod CISEx članica iznosi prosječno 96 tisuća kuna godišnje, a za čitavu skupinu J62 iznosi 75 tisuća kuna. U svojoj analizi ističu kako su tvrtke članice CISEx-a uspješnije od ukupnog IT sektora jer su u prošloj godini imali dvostruko veći rast prihoda i izvoza od prosjeka sektora i jer su ostvarili rast broja zaposlenika od 10% u odnosu na prosjek sektora koji je 7%.

Na razini cjelokupnog sektora, 2020. godina usporila je rast IT industrije kojeg su predviđali. Usprkos tome, uspoređujući sektor s cijelim gospodarstvom, IT je opet na samome vrhu po rastu od 9% u prihodima i 15% u izvozu što još jednom dokazuje gdje bi se ulaganja trebala usmjeriti u Hrvatskoj.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Kolumna

Što zajedničko imaju cajke, McDonald’s i Jack Daniels? Izvrsno targetiranje potreba.

“Zašto su cajke toliko popularne?" pitanje je koje se svako malo vrati "na tapet". Na tom tapetu uz cajke i neke druge ukuse i interese sjede razni brendovi koje određene skupine štuju kao dio njihovog identiteta. Pitanje brendinga proizvoda tako više nije samo marketinško, kao što ni pitanje cajki - nije samo glazbeno.

Što ste propustili

Novost

Google dobio zeleno svjetlo za akviziciju Photomatha

Službeno je - aplikacija Damira Sabola koja pomaže kod učenja matematike postat će dio Googlea.

Tvrtke i poslovanje

Factory se u potpunosti oprostio s Plavom tvornicom i doživio potpuni rebranding

Iako je Plava tvornica još ranije promijenila ime u Factory, sada ostaje i bez prepoznatljive plave boje doživjevši kompletan rebranding. Koliko je takav korak bio zahtjevan, ali i potreban, otkrila nam je direktorica marketinga Marijana Butorac.

Zabava i zanimljivosti

Kako su Konzumovi plišani Zvjerići uz AR tehnologiju postali virtualne igračke?

Kampanje maloprodajnih lanaca koje potiču pozitivne promjene, ali u isto vrijeme nude zabavne sadržaje za djecu u Hrvatskoj su sve popularnije. Konzum ponovno ide korak dalje i u najnovijoj takvoj kampanji donosi virtualne likove Zvjerića.

Panel

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Startupi

Matija Nakić: Kako u krizi privući investitore i velike klijente, a kako veteranski kadar?

U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.