Zašto više nije dovoljno biti dobar developer u Hrvatskoj (i zašto ‘freelance’ nije rješenje)

CEO-i Rentlija, Neuralaba, Bornfighta i Locastica u Labinu su razgovarali o tome kako učiniti zaposlenike sretnima, ali i o freelancerima te - podjeli zarade.

Vikend iz nas pratili smo konferenciju Digital Lab.In koja se završila zanimljivim panelom četvorice direktora domaćih tehnoloških tvrtki u kojima su odgovarali na pitanja koja najčešće muče upravo one koji bi za njih trebali raditi, poput plaće, načina napredovanja u tvrtki i prelaska iz juniora u seniora, ali i freelancinga.

Nakon desetak predavanja iz područja dizajna i developmenta, konferencija u Labinu završena je panelom na kojem su sudjelovali CEO-i Marko Mišulić iz Rentlija, Tomislav Grubišić iz novootvorenog Bornfighta, Antonio Perić iz Locastica i Krešimir Končić iz Neuralaba, a panel je moderirao Ivan Brezak Brkan.

Proizvod ili servis?

Kako je Rentlio tvrtka koja se bavi razvojem jednog proizvoda, a, primjerice, Neuralab agencija koja razvija niz projekata za klijente, prva tema razgovora bila je upravo razlika ova dva pristupa. Marko Mišulić rekao je kako su firme koje razvijaju samo jedan proizvod ipak orijentirane na nešto dugoročnije staze, a za nagrade treba čekati nešto duže. Kada se radi o tome zašto bi netko tko traži posao trebao naići u Rentlio ili neku sličnu tvrtku, Marko kaže:

Zavisi od osobe je li joj zanimljivije raditi na jednom proizvodu ili ne, a to je ono čime “hvatamo” ljude na tržištu, uvjerimo ih da se zaljube u našu viziju. Proizvod i život s njim ima mnoge izazove, lakše je zamorite se i teže je zadržati motivaciju. Možda ne možemo igrati na neke druge stvari, ali možemo ponuditi viziju.

S idejom da se na kraju ipak sve svodi na čovjeka slaže se i Tomislav, koji je dodao kako će nekim developerima odgovarati tvrtka koja se bavi proizvodom jer je tempo nešto sporiji. U agencijama se često “vrte” projekti, stalno se treba isprobavati nešto novo, ali često je i razvoj ljudi u agenciji brži, dodaje Tomislav.

Nije dovoljno biti dobar developer

Glavna prednost agencija nad tvrtkama kao što je Rentlio za jednog developera svakako jest i raznolikost, koja također može biti i mana. Kada je riječ o developerima, Krešimir kaže kako u agencijskom životu jednostavno nije dovoljno biti samo dobar u svom programskom jeziku, već je jedna od glavnih stvari koje u Neuralabu očekuju fleksibilnost:

Radi se o tome da je vrlo lako naučiti PHP ili JavaScript. Alati su toliko lagani da nema zapreke za nekoga tko se želi baviti developmentom, ali komunikacijske vještine i rad u timu su kud i kamo bitniji. Kroz komunikaciju se uči i kako se odnositi prema juniorima, a senior se postaje ako učite juniora ili radite kao tim.

Antonio je dodao i kako dobar proizvod može lakše skalirati kada je riječ o ljudima. Kod agencija više posla znači i više ljudi, ali kod proizvoda broj zaposlenih ne mora rasti tolikom brzinom.

Marin Ćuk Vurnek

Kako napredovati – i kamo?

Svakoga tko postane dio neke tvrtke osim plaće i uvjeta rada odmah na početku zanima kako može napredovati i koji su kriteriji koje mora ispuniti kako bi se to i dogodilo. Ako ste developer koji se zapošljava u Bornfightu, možete biti sigurni da će vam sve biti pojašnjeno. Tomislav:

U Bornfightu imamo precizno definirano što tko treba napraviti za napredak i to treba biti transparentno na razini firme. Ako ljudi ne znaju što trebaju raditi, na kraju ni neće biti motivirani za rad.

To je, jasno, lakše u velikim tvrtkama kakva je Bornfight, ali problemi nastaju kada se radi o proizvodu koji razvija desetak ljudi, a svatko radi svoj posao i još malo nečeg drugog sa strane. Marko kaže kako je u Rentliju najbolji pokazatelj napredovanja inicijativa za preuzimanje vlasništva nad nekim dijelom proizvoda, te proaktivnost. U timu koji ne može čekati senior će nekada raditi posao koji je inače za juniore, ali inicijativa i strast je ono što će pokazati tko napreduje.

U malenim je tvrtkama, dodaje Krešimir, pravi kaos definirati tko što radi i teško je vidjeti što je čiji nivo, pa dosta odluka i dalje pada “na leđa” vlasnika. Problem je i što dizajneri i developeri često nisu toliko “duboko” u samom poslovnom procesu i često ignoriraju poslovni dio i samo žele programirati i raditi svoj dio, ali važno je da svi znaju zašto tvrtka radi nešto na način na koji radi.

Kada se, pak, nešto i zaradi, u Bornfightu se sve dijeli maksimalno transparentno, kaže Tomislav:

Ja volim definirati plaće kroz matematiku. Mi koštamo X, možemo prodati Y, a ako povećavamo kvalitetu puta dva, svi će imati plaće puta dva. Firma ne smije biti netko tko zarađuje jer malo plati ljude, a skupo naplati projekt, već zarađuje jer uzima postotak nakon što su svi namireni. Ako svi radimo bolje poslove i projekte, svi ćemo imati više novaca.

Marin Ćuk Vurnek

Freelance rad nije rješenje?

Novci i plaće su također jedan od glavnih razloga zašto dosta dobrih developera odlazi u freelance vode, iako se panelisti ne slažu kako je to dobar put za nekog tko želi nastaviti osobni razvoj. Antonio kaže kako u temi freelance poslovanja i onih koji zarađuju ogromne novce na ovaj način trebamo definirati dvije vrste freelancera:

Prvi su takozvani contractori, a drugi osobe koje rade za strane firme. Što se tiče freelancera, ovdje je internet zlo jer ispada da svi rade na velikim projektima za ogromne novce i samo zato što sada imate super posao za 40 tisuća kuna mjesečno, ne znači da će ga biti za tri mjeseca. Da neki junior krene raditi freelance, radit će manje poslove za više novaca, ali teško da će imati kvalitetan put razvoja. Također, mali broj ljudi ima super freelance poslove, a većina ih ne radi tako kul stvari.

Tomislav je dodao i kako je nedavno istraživao upravo freelance zajednicu u Hrvatskoj i zaključio kako gotovo 80% svih ispitanih freelancera zarađuje otprilike 1000 eura mjesečno, što ulazi u okvire zarade i onih developera koji rade u agencijama ili drugim tvrtkama.

Razgovor četvorice CEO-a prikladan je kraj prvog izdanja konferencije Digital Lab.In koja je u svom prvom izdanju pokazala potencijal koji će ju bez sumnje izdići iz velikog broja ostalih tehnoloških događanja u Hrvatskoj. Produkcija, kvaliteta organizacije i sveukupna “vibra” ove konferencije mogla bi posramiti i neke mnogo etabliranije događaje, a nakon ovako kvalitetno odrađenog prvog, nema sumnje da će svako iduće izdanje biti sve bolje.

ponuda

Komentari

  1. IT manager

    IT manager

    02. 10. 2018. u 2:13 pm Odgovori

    “Radi se o tome da je vrlo lako naučiti PHP ili JavaScript.”

    Ako govorimo o tome da li netko zna napisati for petlju koja 10 puta ispiše console.log onda je lagano, ali za naučiti kvalitetno Javascript, pripadajuće koncepte i frameworke treba godine i godine, tisuće sati iskustva, barem 10ak knjiga, stotine sati tutoriala, nekoliko velikih projekata.

    “Alati su toliko lagani da nema zapreke za nekoga tko se želi baviti developmentom”

    Osoba koja baš i nije stvorena za development će napraviti možda 1% onoga šta će napraviti dobar developer s dobrim skillsetom i načinom razmišljanja. Vrlo malo ljudi može biti iole dobar developer. Dobar dio dobrih developera je već iza grane (možda zbog ovakvih razmišljanja?) pa je možda i prosjek zato malo lošiji 🙂

    “Problem je i što dizajneri i developeri često nisu toliko “duboko” u samom poslovnom procesu”

    Problem je i kada poslodavac nema viziju i strategiju.

    “80% svih ispitanih freelancera zarađuje otprilike 1000 eura mjesečno”

    a ostalih 20%? Zapravo najbolji odgovor na to je da većim djelom ljudi odlaze iz agencija u freelance vode nego obratno (a sigurno neće ići na lošije plaćene poslove), iako plaće programera, barem prema onome šta su rekli predstavnici Five-a, Asseca i drugih firmi na zadnjem Bug future show mogu ići i do 18000kn ( https://www.24sata.hr/tech/iskusni-programeri-u-hrvatskoj-mogu-zara-ivati-i-do-18-000-kn-558712 )

  2. Danijel

    Danijel

    03. 10. 2018. u 9:27 am Odgovori

    Ako dozvolite malo realnosti ima tu dosta palamuđenja. Npr tvrdnja da je teže naučiti komunikacijeske vještine nego javascript. Pa 80% js inžinjera niti nakon nekoliko godina ne zna barem 30% caka koje js nudi. A prosjek iskustva zaposlenog programera vani je 2-3 godine. JS je jezik sa najviše caka za naučiti, više od legendarnog C, C++ ili Jave. Ne možeš samo ovlaš lupiti da je lako naučiti js

    Zatim teorija da ako budu duplo bolje radili duplo će više zaraditi. How yes no, rade po satu i oni i njihova firma prema klijentu, kako god radili. Naravno da firme uzimaju one koji su jeftiniji, pod uvjetom da imaju standardnu kvalitetu.

    I na kraju pljuvanje po zaradama freelancera, Kakvi god bili zarađuju više od programera po firmama jer izbacuju firmu kao posrednika. Zapravo firme i agencije kao posrednici zarađuju na njihovom radu bez dodavanja vlastite vrijednosti. Mogu i sami tako naći poslove kao što ga traže firme na istim mjestima gdje i oni.

    Malo više realnosti molim i manje palamuđenja

      • Goran

        Goran

        03. 10. 2018. u 2:47 pm Odgovori

        Dragi Kresimire, komentar je na razini osnovne skole. 🙂
        Isto da kazemo Rimacu je lakse bilo napraviti najbrze auto na svijetu nego hodati sa Heidi Klum.

        Valjda se podrazumjeva da developeri su malo introverti i zatajni pa i ne iznenaduje da se nekad ne znaju ponasati u drustvu. I Linus je napravio software koji koriste samo ista skupina ljudi. Nikad jos nisam sreo nekog biznismena, PM’a, designera ili obicnu osobu koja koristi Linux. Znaci i njegov program samo njemu slicni koriste. 😉

        Isprike, ali ispravi me ako grijesim.

      • Danijel

        Danijel

        04. 10. 2018. u 2:43 pm Odgovori

        @Kresimir Koncic, šta je komunikacija. Govorenje neistine za poznatog naručitelja.

        Za naučiti program trebaju godine rada, discipline ali i talenta. Za komuniacijske vještine ne treba ništa osim jakog želuca. Dakle komunikacije se ne mogu naučiti, za prodavanje tuđe magle moraš samo imati jaki želudac.

        • IT manager

          IT manager

          06. 10. 2018. u 8:11 am Odgovori

          Danijele, uzimam tvoj komentar, sejvam ga, uokvirim. Ovim je poklopljena svaka rečenica vlasnika Neorolaba. Ništa što je rekao tada, ništa šta će pokušati reći ne može pobiti ovu istinu. Izvrsno rečeno!

        • Kresimir Koncic

          Kresimir Koncic

          10. 10. 2018. u 10:29 pm Odgovori

          Danijel pozdrav,

          Junior developer komunicira s mentorom, seniorom, drugim developerima, kolegama dizajnerima; svladava tumačenje dokumentacije, sastanke, pair programming, git commitanje, komentiranje “koda” i prijenos znanja na ostale članove tima.

          Ako se već ne možete referencirati na moje izjave i Brooksov zakon koji to elaborira, pročitajte jučerašnji članak s nedavno održanog WebCamp-a https://www.netokracija.com/webcamp-zagreb-pim-elshoff-komunikacija-151818 … Tamo je komunikacija o kojoj smo pričali na panelu dobro objašnjena (i nije banalizirana).

  3. Goran

    Goran

    03. 10. 2018. u 9:52 am Odgovori

    Evo samo onako malo u brojevima svijet. Pricanje/komunikacija svugdje u svijetu se smatra soft skill. Nitko od pricanja nije napravio nesto sto je dalo dodatnu vrijednost. Pa tako ne razumijem kako komunikacija je teza od inzinjerstva. Prvenstveno komunikacija kao tool se koristi za upravljanje ljudima ilitiga management. Teska je komunikacija kad ne znas kako s ljudima pa oni se tu komesaju, pravim managerima i nije neki problem.

  4. Marko

    Marko

    03. 10. 2018. u 9:46 pm Odgovori

    Ako smatrate da ste mid-level developer (2-3g iskustva), prošli ste par projekata u firmama koje kupuju vjernost fancy uredom, dizanjem plaće po 250kn, mjesečnim đeparcem za druženje od 100kn ili sličnim mudrolijama, odite na upwork, toptal, freelancer.com ili nađite bilo kakav projekt sa strane – garantiram da ćete kroz nekoliko mjeseci zarađivati više od rada sa strane nego u bilo kojoj od u članku spomenutih firmi. Kad to shvatite, uručite im otkaz sa osmijehom.
    Po meetupima i temama predavanja je jasno da freelanceri nekako stignu učiti nove stvari i pripremati predavanja. Ekipe iz agencija nema nigdje. Zašto? Većina fancy agencija ne ulaže ozbiljno u znanje zaposlenika, ne primjenjuje TDD/BDD, ne rade pair programming, ne koristi CI, nemaju razumne rokove, nemaju ozbiljne voditelje projekata itd. Cilj je izrabljivati ljude dok ide tj. dok oni sami kroz godine ne nauče toliko da im ne možeš više prodavati priče da drugdje nije bolje ili da je ono što njima u životu treba je nova povišica od 250kn.
    Super je što kaže Grubišić da treba dijeliti zaradu sa developerima. Nekoć davno to je imao Five ali tad nisu imali fancy urede. Sad imaju ali ne dijele zaradu 🙂 Koliko je ljudi ostalo u Google-u od inicijalnih 30 zaposlenika? A koliko u Infinumu? Fluktuacija slična njima bliskog autobusnog kolodvora. Samo 10tak (osim vlasnika) od trenutnih 150 ljudi je od samih početaka. Fancy urede ne plaća firma već svi ovi koji su godinama plaćeni ispod svake razine. (čitaj razine Indijskih developera)
    Za kraj, freelancerski život nije bajan, pogotovo ako si društvena osoba. Dok ne staneš na noge, odličan je coworking space. Korisno je i obilaziti meetup-e i druga društvena okupljanja da se povežeš s ljudima. Kasnije, imaš dovoljno love da se okružiš osobama koje ti odgovaraju i stvoriš svoju kompaniju.

    • Danijel

      Danijel

      05. 10. 2018. u 9:16 pm Odgovori

      I treba na ovo sve dodati da firme poput Degordiana/Infinuma/Fivea zaradjuju na stranim projektima jednako kao i njemacke/austrijske/irske firme, a placaju developere osjetno manje. Toliko o dijeljenju zarade s developerima i o postenom placanju. Strane firme i uz vece troskove (uzmimo za primjer samo trosak prostora – nekretnine su vani puno skuplje) uspijevaju platiti developere vise nego hrvatske tvrtke.

      A ako 80% freelancera mogu zaraditi sami oko 1000 eura “što ulazi u okvire zarade i onih developera koji rade u agencijama ili drugim tvrtkama” kako clanak kaze, sto nam to govori o managementu tih tvrtki i agencija? Najobicniji freelancer moze si sam zaraditi koliko i tvrtka. Koji je onda smisao tvrtke? Nema ga. Kakvi ljudi onda vode te tvrtke? Hmm… A istina je zapravo da si freelance developer moze zaraditi barem 2000 eura. Sto jos vise govori o domacim tvrtkama.

      A sto se tice “velikih poreza” koji se cesto uzimaju kao razlog zasto su hrvatske IT place SRAMOTNO niske, pogledajmo jednu Njemacku. Ukoliko zaposlenik ima bruto 1 placu 5000 EUR mjesecno, dobije na racun neto 2841.75 EUR (samac, Berlin, +crkveni porez, da bude sto slicnije). Sveukupni trosak bruto 2 place za poslodavca je 5982.45 EUR. Uz pretpostavku da domaca tvrtka radi na inozemnim projektima (ne rade sve, ali dosta ih radi) zasto nas poslodavac ne bi mogao izdvojiti 5982.45 EUR (44387.43 kn) mjesecno za zaposlenika? Za osobu bez djece u Zagrebu, 44387.43 kn bruto 2 place (37873,23 kn bruto 1) daje neto od 21519.99 kn (2900.42 EUR). Ups! Hmmm… ma nemoguce. Isti bruto 2, a zanemariva razlika u neto placi. Cak, neocekivano, Hrvatu bi ostalo 58.70 EUR vise nego Nijemcu. Mislim da bi hrvatski developeri bili itekako zadovoljni sa takvim primanjima, ma i manjima od toga, i ne bi razmisljali o odlasku van ili o freelance vodama. Jer svaki freelancer bez problema zaradi sadasnje hrvatske IT place (sto govori najvise o tim placama), ali 3000 eur bi prosjecan freelancer tesko zaradio.

      I da skinemo jos 10000 kn s bruto 2 place iz primjera, neto bi bio 17593.71 kn (bruto 2 – 34387.43; bruto 1 – 29340.81). I dalje predobra placa za Hrvatsku, uz koju niti jedan developer ne bi razmisljao da ode van ili freelancea.

      Zakljucak – Vlasnici hrvatskih IT firmi, probudite se na vrijeme. Ako vam treba motivacija, pogledajte kako placu vasi kolege u ugostiteljstvu. Ako se nesto hitno ne promijeni, plakat cete i vi. Ako su problem domaci projekti koji ne placaju kao stranci, prestanite ih raditi. Pa nek se snalaze. Dok se to ne dogodi, snalazit cemo se mi – developeri.

      Hvala na citanju,
      pozdrav iz inozemstva! 🙂

  5. Mirko

    Mirko

    04. 10. 2018. u 1:36 pm Odgovori

    Hajde molim te, javascript je lagan za naučiti 🙂 Pa jesi li probao pa znaš. Javascript je jedan od najsloženijih jezika, sa prilično složenim konceptima, trebaju ti godine da sve cake poloviš. Da lako za naučiti, eh.

  6. Ante

    Ante

    10. 10. 2018. u 9:38 am Odgovori

    Danijele, odlično si to elaborirao. Meni se već povraća od hrvatskih gazda softverskih firmi koji prodaju muda za bubrege, izrabljuju ekipu i pritom prodaju priče o velikim porezima kao razlogu niskih plaća. Pritom još imaju muda navoditi neke “pogodnosti” tipa lijepo dizajniranog open space ureda s automatom za kavu i biljarom. Petkom nakon posla svi zajedno igraju pikado, a dva puta godišnje idu zajedno na planinarenje i spavaju u šatoru. Ako radiš ko konj onda dobiješ nagradu od 2000 kn nakon dovršenog projekta na kojem si 6-7 mjeseci radio poput konja. Znači u prosjeku si dobio čitavih 300 kn viška mjesečno. Za tih 2000 kn možeš sebi kupiti novi automobil… ups… novi bicikl. Ima da svi pohrle raditi u takvoj firmi kad vide ovakve ogromne pogodnosti.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

EU fondovi pozdravljaju startup scenu u Hrvatskoj sa 150 milijuna kuna

Europskim fondom za regionalni razvoj osigurano je 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja su isključivo namijenjena novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Kolumna

Zaposli, umreži, zadrži: Novi pristup zadržavanju zaposlenika

Najbolja praksa zadržavanja zaposlenika nije stalna nabava novih igračaka za vaše zaposlenike. Neće vas spasiti novi stol za ping-pong. Spasit će vas strategija "hire & wire": zaposli, umreži i zadrži.

Kultura 2.0

Tonči Huljić, Pitbull i ništavilo osrednjosti iliti zašto Zapad prihvaća promjene, a Balkan ne.

Digital Shapers konferencija iz glazbenog aspekta. Tonči Huljić i Christopher Ludwig o prilikama i neprilikama novih digitalnih promjena u industriji.

Što ste propustili

Izrada web stranica

WordPress 5 i njegov editor Gutenberg podijelili su WordPress zajednicu

WordPress 5 dolazi, bolje se pazi? Prva nadogradnja WordPressovog editora u dugo vremena podijelila je zajednicu, ali što nam on uopće donosi i treba li vam uopće?

Startupi i poslovanje

Nakon 10 godina i više od 100.000 isporučenih ‘capricciosa’, Pauza.hr je doživjela redizajn

Ogladnjeli ste i u tražilicu ovih dana ukucali pauza.hr, a dočekalo vas je iznenađenje?

Startupi i poslovanje

Autonomni roboti Gideon Brothersa za blagdane će pomagati radnicima Atlantica, Orbica i Tokića

Tvrtka Gideon Brothers predstavila je u Zagrebu svoj prvi komercijalni proizvod, ali i partnerstva te investitore.

Kultura 2.0

Budućnost ne mora biti mračna; Red Bull Futur/io nastoji pronaći njezine pozitivne strane

Vladavina megakorporacije, distopijski scenariji, klimatski problemi - što nas čeka za 100 godina i da li postoji pomoć? Živjeti svaki dan kao da je posljednji nije uvijek najbolje rješenje za neizvjesnost budućnosti.

Startupi i poslovanje

Kako osigurati pametan kapital za svoj startup, poput Repslyja, Rimca i Gideona?

U 2019. hrvatski će se tehnološki poduzetnici, na tragu uspješnih kolega iz Rimac Automobila, Gideon Brothersa i Repslyja, morati usredotočiti na osiguranje pametnog kapitala, a ne samo para!

Kultura 2.0

Moguće je da je Facebook motrio vaše pozive i gledao koje aplikacije koristite

250 stranica zaplijenjenih dokumenata govore o tome kako je Facebook namjerno sakrivao informacije, sabotirao konkurenciju i drugo.