Cenosco: Nizozemska tvrtka koja iz Pule i Zagreba putem softvera, VR-a i AR-a sprječava eksplozije na naftnim platformama

Cenosco: Nizozemska tvrtka koja iz Pule i Zagreba putem softvera, VR-a i AR-a sprječava eksplozije na naftnim platformama

Aplikacije koje kontroliraju rad naftnih platformi i postrojenja za preradu derivata direktno su zaslužne za sigurniji i čišći svijet, a jedna od najboljih stvara se velikim dijelom u Hrvatskoj.

Poznato je kako najviše volim pronaći tvrtke koje se bave zanimljivim stvarima, a nisu toliko poznate široj javnosti, a jedina stvar bolja od toga je kada te tvrtke pronađu mene. Jedna od njih je i Cenosco, tvrtka začeta prije dva desetljeća u Nizozemskoj koja danas zapošljava 60 zaposlenika u uredima u Puli, Haagu i Zagrebu. Cenosco se ponajviše bavi menadžmentom rizika u naftnoj industriji te surađuje s klijentima poput Shella i nizozemske vlade.

Moram priznati kako nisam nikada znao previše o tome kako se održavaju cjevovodi, naftne platforme i industrijska postrojenja za preradu derivata, ali sam nakon druženja s Josipom Hrvatinom i Marcelom Sminiom iz Cenosca postao u najmanju ruku ekspert za ovo područje.

Šalu na stranu, s mojim sugovornicima sam nastojao u što kraćem roku demistificirati područje kojim se bave i otkrio kako ne samo da koriste vrlo zanimljive sustave, već i da su razvili svoj grafički engine, vrlo ozbiljno koriste VR i AR tehnologije te istražuju umjetnu inteligenciju što ih čini izuzetno zanimljivim mjestom za raditi gotovo svim developerima.

No, što je zapravo Cenosco i s kojim su se izazovima suočavali da bi došli gdje su danas? Najlakše rečeno, poduzeće koje proizvodi softver za menadžment rizika i inžinjersku industriju – IMS (integrity management system). Više je objasnio  Marcel:

Nastali smo početkom 2000. kao nizozemska tvrtka, ali danas se možemo lako nazvati tvrtkom iz Hrvatske, budući da većina naših zaposlenika radi upravo iz Hrvatske. Počeli smo kao softverska tvrtka bez povezivanja s ikojom industrijom, ali smo počeli raditi sa Shellom skoro u prvoj godini poslovanja, te smo nastavili i danas. Bio je to projekt vezan za rizik i reliability na rafinerijama. Kroz godine, taj i drugi projekti za Shell, uzimali su sve više resursa i polako smo proširili tvrtku.

Kontrola neprocjenjivo vrijedne opreme

Budući da je vrlo lako izgubiti se u mnoštvu pojmova vezanih uz ovu vrlo kompliciranu industriju, direktno sam pitao Marcela što je to točno IMS i kako funkcionira te koje prednosti donosi klijentima. Marcel kaže:

IMS klijentima koristi na nekoliko načina. Prvo je važno naglasiti da vođenje postrojenja nafte i plina nije nešto što možemo smisliti tu u sobi i onda izraditi, postoji mnogo pravila i regulativa, a jedno od njih je i menadžment inspekcija kako biste bolje shvatili stanje u kojem se nalazi vaša oprema. Ako je stanje loše, riskirate ekološke, financijske, reputacijske i druge probleme i posljedice. Možemo govoriti o prestanku rada primjerice naftne platforme, ali i o eksplozijama i ekološkim katastrofama.

Cenoscov IMS nastoji biti sustav koji na jednome mjestu prati što se događa s opremom i daje čišću sliku kako ju bolje održavati. Softveri poput ovog obavezni su u industriji i često su upravo oni ono što čini postrojenja efikasnijima i sigurnijima, ne samo za one koji u njima rade, već i za ekosustav u cijelosti.

U Hrvatskoj više od desetljeća

Marcel dodaje kako su o industriji nafte i plina kroz godine suradnje sa Shellom dobili vrlo vrijedna znanja iz prve ruke, a upravo ih je to učinilo pomalo nišnom kompanijom koja je u isto vrijeme mala i laka za prilagodbe, ali opet ima izuzetno veliko iskustvo u polju koje je nevjerojatno kompleksno i veliko. Danas je Cenoscu izuzetno lako razumjeti potrebe ovakvih velikih klijenata i sustava, kako kaže Marcel: “Kroz samo par redaka u emailu”.

U 2015. Cenosco je razvio IMS (Integrity Management System), sustav koji je brzo implementiran u čitavom Shellu, a potom postao dostupan i drugim klijentima. Upravo je ovaj sustav i razvoj daljnjih aplikacija za Shell i druge klijente od 2015. izuzetno ubrzao rast ove tvrtke, ali i suočio ih s neočekivanim problemima. Naime, s više posla dolaze i veći troškovi, a Cenosco se stalno mora natjecati s višestruko povoljnijom radnom snagom iz Indije. Cijena rada bila je i jedan od razloga zašto je Cenosco otvorio ured u Puli u kojem danas radi više od 40 developera. Ulogu su svakako igrali i blizina glavnom uredu u Hagu te ista vremenska zona, a moji sugovornici dodaju i kako je mentalitet u Hrvatskoj dosta sličan nizozemskom.

Developeri, gdje ste?

Cenosco danas prolazi sličnu situaciju u kojoj se nalaze tvrtke iz Osijeka, budući da su im potrebe za developerima sve veće. Uz suradnju s lokalnom akademskom zajednicom, također nastoje privući studente na prakse još za vrijeme studija, a moji sugovornici mi kažu kako se upravo u uredu u Puli radi o tri studenta koji će vrlo vjerojatno nastaviti raditi za njih. Josip mi pojašnjava kako studenti reagiraju na pitch ove tvrtke:

Natječemo se sa startupima i društvenim mrežama, a te stvari se percipiraju kao više “seksi”. Ipak, čim krenemo objašnjavati kako naše aplikacije funkiconiraju i gdje se uklapaju u procese industrije mnogi se s nama lakše povezuju i vrlo brzo shvate kako posao kod nas nudi vrlo zanimljivo područje rada. Dobivate priliku raditi s najnovijim i najzahtjevnijim tehnologijama, samo što se ne radi o VR igrama s pucanjem, već o stvarnom okruženju.

Cenoscova karta svijeta klijenata i usluga.

Paralelno rastu Zagreb i Pula

Do otvaranja ureda u Zagrebu došlo je do toga jer se Cenosco nastoji približiti većem broju potencijalnih zaposlenika, a Josip mi kaže kako paralelno nastoje razvijati Zagreb i Pulu kako bi i zaposlenici mogli imati više opcija oko toga gdje žele raditi. Za Cenosco je, slažu se Josip i Marcel, teško predvidjeti u kojem će gradu više rasti, ali ostavljaju sve opcije otvorene.

Cenosco ne radi samo sa Shellom, a zanimljivo je kako je jedan od njihovih klijenata i Vlada republike Nizozemske s kojom surađuju na nizu projekata. Marcel mi kaže kako je vrlo zanimljivo raditi s dva potpuno različita sektora, no čini se da ni u Nizozemskoj ne cvjetaju ruže kada je riječ o birokraciji. U naftnoj industriji razvoj boljeg softvera je izuzetno prirodna stvar, ali vlade se i dalje mora educirati o tome zašto uopće moraju misliti na ovaj način. Marcel dodaje kako je vrlo teško objasniti institucijama države da je za njih dobro raditi agilno, a čak i kada ih uvjere da je to dobar potez i dalje se radi o “mentalitetu službenika”, kaže.

Danas se zaista mnogo govori o agilnosti i pristupu klijentima, a biti agilan postala je glavna karakteristika gotovo svake tvrtke. Cenosco također koristi agilan pristup, ali Josip mi pojašnjava da “potpuni” agile ne postoji:

Mislim da je potpuni agile mit, ali mi koristimo neke agilne metode koje prilagođavamo sebi. Koristimo scrum, sprintove i dajemo klijentima mogućnost komentiranja i davanja dodatnih inputa tijekom trajanja projekta, naravno koliko je to u našoj industriji moguće.

Ovako izgledaju grafike napravljene Cenosco engineom razvijenim in-house. Cenosco

Budućnost je sada?

Ono što me posebno impresioniralo je količina novih tehnologija koje Cenosco koristi već danas. Naime, u inspekciji platformi i sustava koriste se vrlo napredne 3D projekcije koje, iz moje perspektive, izgledaju kao da su izrađene u Unityju ili nekom drugom engineu za video igre. Naime, tvrtkama je izuzetno važno u svakom trenutku znati gdje je koji komad opreme koji treba pregledati ili servisirati, a iako je sve to moguće grupirati tablicama, 3D projekcije uvelike olakšavaju posao pronalaska i identificiranja problema unutar masivnih postrojenja rafinerija. Josip dodaje:

Trebate znati gdje se točno nalazi problem i treba li vam možda neka oprema da biste do njega došli. Kada možete “hodati” kroz situaciju i vizualno vidjeti gdje se nalazi problem, to je nevjerojatna prednost.

Ne radi se samo o VR-u, već i o AR tehnologiji koja omogućava inspektorima da jednostavno kroz mobitel ili tablet rendgenski gledaju cjevovode, ali i u isto vrijeme na njima označe greške koje potom postaju vidljive ostalim zaposlenicima putem interneta. Zamislite sve to kao veliki nivo logičke igre u kojem od 40 tisuća cijevi trebate pronaći jednu koja treba servisiranje, a vi kroz kameru mobitela možete iz bilo koje perspektive točno vidjeti o čemu se radi. Josip zaključuje:

Sve ovo nije budućnost, nego je već moguće. Možete hodati sa svojim iPadom i u stvarnom vremenu označiti gdje je problem kako biste ubuduće imali više informacija.

Iz Cenosca su bili tako ljubazni da mi pokažu o kakvim se sustavima radi, i mogu samo reći kako sam ostao i više nego impresioniran. Iako se isprva ne čini tako, rad na aplikacijama za procjenu rizika može uključivati neke od najnaprednijih tehnologija s kojima se danas kao developer možete susresti. Ako vas ovo privlači – možda je baš Cenosco tvrtka za vas.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    05. 10. 2019. u 2:40 am Odgovori

    1427 riječi, a jedino “korisno” što sam saznao je da kroz mobitel rendgenski gledaju cjevovod ???. WTF
    Mogli ste tako i napisati da kroz stetoskop promatraju površinu mjeseca.

    Jest da je članak sponzoriran, ali zar baš mora biti beskoristan i neinformativan

    • Chmi

      Chmi

      05. 10. 2019. u 9:40 am Odgovori

      A koji si ti naporni panj. Ne komentiram inače, ali stvarno moram sad. Eo meni je intervju baš bio informativan jer nisam imao pojma o sustavima koji nadziru postrojenja nafte. Ne razumijem zašto uopće čitaš tekstove koji ti nisu korisni. Preleti prvo pa idi dalje ako je nešto što. I onda još komentiraš. Dvaput! Koliko vremena imaš ???!

      • ludi panj

        ludi panj

        05. 10. 2019. u 3:18 pm Odgovori

        i šta ti je bilo informativno u članku osim da mobiteli imaju skrivenu funkciju rendgenskog gledanja ?

        To mi je za razbibrigu, umjesto slušanja političara.

  2. ludi panj

    ludi panj

    05. 10. 2019. u 2:55 am Odgovori

    i da naravno gledat će ozbiljne rendgenske slike na mobitel,
    šta kad in bude smartwatch, će na njega gledati slike.

    ak ovo nije preser članak onda neznam šta je

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Web 3

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Izvještaj

Tim McKeoun: “Ako želimo da se developeri razvijaju, moramo se pomiriti da će nekad biti manje produktivni”

"Developer Advocate" može postati svatko, ali uspjeh u tome će pronaći mali broj ljudi. Savjete kako općenito postati bolja podrška developerima, na ovogodišnjem QED-u podijelio je IBM-ov Tim McKeoun.

Što ste propustili

Sponzorirano

Upoznajte Arbelle! Beauty brend kojeg krasi svjetsko rješenje za virtualno isprobavanje šminke

Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.

Sponzorirano

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

Intervju

Notcheva 6. generacija Devcademyja radit će na projektima za satelitsku kockicu – CroCube!

Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.

Netokracija Podcast

John Romero o životu nakon Dooma – i kako klince naučiti raditi igre

John Romero je jedan od kreatora legendarne igre Doom, kao i cijelog niza drugih igara. Ususret izlasku njegove autobiografije, dobili smo priliku pitati ga kako vidi svoju karijeru, ali i razvoj industrije razvoja igara.

Karijere

Studenti RIT Croatia uče se na zadacima koje pripremaju Rimac Technology, INA, Async Labs… 

Domaće obrazovne institucije često se fokusiraju na teoriju, dok praksa ostaje na poslodavcima. RIT Croatia to mijenja svojim primjerom.

Tvrtke i poslovanje

Potvrđeno: Google preuzeo hrvatski Photomath

Hrvatska aplikacija Photomath postaja je i službeno dio Googleovog portfelja. Tehnološki gigant godišnje akvizira desetak tvrtki, a ove je godine u akvizicijski plan ušao upravo hrvatski Photomath.